Rast BDP-a i zapošljavanja na temelju novoga investicijskoga ciklusa, rasta proizvodnje i konkurentnosti, nove industrijalizacije, izvoza i domaće potražnje Održivi rast proračunskih prihoda, uz dovođenje proračunskih rashoda u sklad s fiskalnim kapacitetima i razvojnim potrebama, posebno troškova javne uprave, materijalnih troškova, subvencija i transfera lokalnoj samoupravi Snažno ulaganje u znanje i obrazovanje, kao bitnih čimbenika gospodarskoga i društvenoga razvoja zemlje Uklanjanje korupcije iz svih tijela javne vlasti i konačna uspostava djelotvornoga i pravednoga pravosuđa, učinkovite državne uprave i odgovornoga upravljanja javnim poduzećima. Reforma poreznoga sustava u smjeru većega oporezivanja prihoda od imovine i kapitala, te uvođenja socijalno pravednog poreznoga sustava, uz poticanje investiranja i reinvestiranja Konsolidacija javnih financija, uz osiguranje uvjeta za smanjivanje nelikvidnosti i uredni platni promet Decentralizacija financijskih prihoda i povećanje ovlasti lokalne samouprave, te uravnoteženje regionalnoga razvitka Usklađivanje ciljeva i osnovnih poluga razvoja, kao što su energetika, prometna infrastruktura, zaštita okoliša, proizvodnja hrane, turizam i obrazovanje, s učinkovitim korištenjem EU fondova koji nam stoje na raspolaganju upravo u ovim područjima Zaštita radničkih prava i prava na poštenu plaću za pošteni rad, povećanje konkurentnosti tržišta rada, te održavanje sustava socijalne skrbi u funkciji osiguranja jednakih šansi za najosjetljivije skupine društva Unapređenje cjelokupnoga mirovinskoga sustava uklanjanjem nedostataka i nepravdi, te uvođenje dugoročno primjenljivih kriterija za stjecanje i ostvarivanja mirovinskih prava. Uspostava i održavanje solidarnoga, učinkovitoga i svima dostupnoga zdravstvenoga sustava

Već se i iz naslova časopisa kao što su Plamen i Juriš vide težnje ekspresionista brzini, kinetici i energiji, ali oni su i prvi govorili o gradu kao o mjestu nelagode, upozoravali na opasnosti tehnologije i industrijalizacije te, poput Donadinija, bili skloni halucinacijama, morbidnom i nerazumljivom. " " U doba nakon Prvoga svjetskog rata srušile su se epohe, stari načini života i goleme političke cjeline i carstva te nastali novi ", kaže mladi hrvatski povjesničar Tvrtko Jakovina koji je u katalogu izložbe prikazao povijesni okvir nastanka ekspresionizma.

To su bile ideje apstrakta, ali napose ideje progresa: industrijalizacije, urbanizacije, izgradnje škola, fakulteta, fabrika, zapošljavanja ljudi, obezbeđivanja neke socijalne i zdravstvene skrbi.

Manchester je nekada bio središte industrijalizacije, danas se njegova ekonomija prvenstveno temelji na tercijarnim.

Ajde mi napiši na koji sistem su radili, 3000 u proizvodnji a 4000 po kancelarijama, o zagađenju i šporkici, smrdljivom moru ne triba ni govorit.Potirali su ljude sa sela radi industrijalizacije i satrali i ovi zaliv i opuatošili selo.O kojoj kanalizaciji govoriš i ghovnima govoriš kad su crne jame još po Kaštilima, pa pogledaj ono ruglo još stoji tamo kraj marine.Moji su u Kaštilima 450 godina, a kad se sitin ditinjstva i onoga smrada...

Ako oslabi konjunktura u zemljama na pragu industrijalizacije to pogađa osobito gospodarstva s jakim izvozom, kao što je njemačko.

Za razliku od zemalja na pragu industrijalizacije kao što su Kina i Indija čisti gospodarski rast već odavno nije više glavni cilj u društvima blagostanja kao što je ovo u Njemačkoj.

Uz to, Partija je shvatila da ne može da nastavi onim ranijim visokim tempom industrijalizacije i radne mobilizacije (radne brigade, kolektivizacija i radne akcije), morala je da spusti loptu na zemlju, da ne bi izgubila poverenje naroda.

Prvo, Primorci koji odavno njeguju kulturu rada bez kojeg nema života, nisu nikada bili protiv industrijalizacije i gospodarskog razvoja.

Upravo je deruralizacija, popraćena velikim gubitkom stanovništva, bila glavna odrednica koja je sprječavala gospodarski razvitak na ovom području, a utjecaj industrijalizacije i urbanizacije u drugoj polovici 20. stoljeća nije bio dovoljno izražen da bi zadržao stanovništvo koje je iz ekonomskih razloga konstantno iseljavalo u perspektivnije litoralne zone (najviše u Makarsko primorje), a dijelom i u inozemstvo.

U svim etapama svoje povijesti Privredna banka Zagreb bila je nositelj najvećih investicijskih programa u razvoju turizma, poljoprivrede, industrijalizacije, brodogradnje, elektrifikacije i cestogradnje, te je postala sinonimom za gospodarsku vitalnost, kontinuitet i identitet Hrvatske.

Među osobama iz poslovno-financijskog svijeta SAD-a, čije su odluke imale presudan utjecaj na tok elektrifikacije i industrijalizacije te zemlje, izdvaja se ime John Pierpont Morgana (1837 - 1913).

Suvremena demografsko-gospodarska transformacija je izmijenila odnose u prostoru i u strukturi stanovništva, a vidljiva je kroz procese deagrarizacije i industrijalizacije te deruralizacije.

Kneidingera iz 1765./1766. godine Susret urbanog i ruralnog na Knedingerovoj karti gradskog teritorija iz 1765. godine Zemljišno-vlasnički odnosi u gradu i oko njega na Kneidingerovom planu nastalom oko 1766. Zlatno doba baroknog Varaždina na planu Leopolda Kneidingera iz 1766. godine Vojni posjedi i raskošne varaždinske palače na Storckovom planu iz 1767. godine - posljednja slika Varaždina prije katastrofalnog požara Razgraničenje feudalnog i gradskog zemljišta oko utvrde na planu Johanna Vottera iz 1770. godine Katastrofalni požar 1776. godine i njegove teške posljedice Obnova grada nakon požara i gradnja prvog mosta preko Drave na jozefinskoj topografskoj karti iz 1784. godine Pripreme za početak planskog rušenja bedema u projektu Ignaca Beyschlaga (1802 - 1807) Varaždin uoči rušenja stoljetnih bedema na planu Ignaca Beyschlaga iz 1807. godine Grad Varaždin u napoleonsko doba na topografskoj karti iz 1813. godine Parcelacija grabišta u projektima Josipa Erdélyja (1812 - 1818) Početak urbanizacije nekadašnjih grabišta na planu Josepha Podhradczkog iz 1823. Varaždin u vrijeme ilirskog preporoda - urbanistička i komunalna preobrazba grada na planu Franje Karbe nastalom oko 1840. godine U vrtlogu revolucionarnih događanja 1848/49. - Varaždin na planu Franje Plochela iz 1851. godine Nerealizirani prijedlog parcelacije zemljanih bedema utvrde iz 1857. godine Prema konačnom srastanju unutrašnjeg i vanjskog grada U sklopu Austro-Ugarske Monarhije - Varaždin na vojnom planu iz 1894. godine Početak industrijalizacije grada nove smjernice urbanističkog razvoja Varaždina u Građevnom redu (1900) i Građevnom štatutu grada (1902) Prva regulatorna osnova grada Varaždina i njezina dopuna (1904, 1909) Mađuratno razdoblje - Varaždin kao industrijsko središte na katastarskom planu iz 1937. godine Pokušaj donošenja nove regulatorne osnove grada (1940 - 1941) i projektiranje radničkog naselja (1941) Varaždin u Drugom svjetskom ratu na planu Narodne zaštite iz 1943. godine Poslijeratna obnova Varaždina i nove smjernice razvoja u Direktivnoj regulatornoj osnovi iz 1948. godine Razvoj grada tijekom 50 - ih i donošenje Generalnog urbanističkog plana 1959. godine Prijelomne 60 - e i 70 - e godine - početak regulacije Drave i daljnja prostorna ekspanzija grada Stagnantne osamdesete Varaždin i okolica u procesima suburbanizacije na planu iz 1987. Varaždin danas - grad za novo tisućljeće

Znanstvenici su došli do šokantnog otkrića da je u nekoliko tisuća godina razina kisika u atmosferi prepolovljena: bila je 38 %, a danas je ispod 20 %, i ima tendenciju daljeg smanjenja zbog zagađenja i industrijalizacije.

Izučavaju se promjene koje nastaju u socijalnoj strukturi društva, vrijednostima na kojima je zasnovano društveno djelovanje, te promjena do kojih dolazi u procesima razvoja društva, političke demokracije, urbanizacije, industrijalizacije I demografskih promjena.

Proces industrijalizacije većih razmjera u Iranu započinje 1920 - ih godina i postupno se razvijalo tijekom sljedećih desetljeća.

Valja razmisliti, ako moraliziramo, što su ta djeca i koliko radila prije vremena industrijalizacije te da li je ista u nekom smislu poboljšala njihove ionako teške uvjete života.

Najznačajnije mu je djelo roman iz života skitnica u Švedskoj Put u zemlju zvona u kojem opisuje život besposlenih, žrtava industrijalizacije.

RAZVOJ I IZGRADNJA SISKA OD 16. STOLJEĆA DO DANAŠNJIH DANA Utvrđivanje obrambene granice na Kupi i izgradnja sisačke utvrde na Angielinijevim planovima iz 1566. Bitka kod Siska i njeni odjeci u grafičkim listovima i renesansnim vedutama - Sisak kao simbol pobjede kršćanstva Stierov nerealizirani prijedlog dogradnje sisačkog kaštela iz 1657. godine Krajiški pokušaj prisvajanja sisačkog kaštela i njegova dogradnja u vrijeme Souchesa (1672 - 1681) Tragovi antike i ranonovovjekovna razgradnja Siscije na Marsiglijevom planu iz 1726. godine Revitalizacija kupskog plovnog puta i početak gradnje žitnih magazina po projektu Maksimilijana Fremauta 1762 - 1765. Otkup južnih kaptolskih posjeda i pripreme za gradnju Vojnog Siska na hidrografskoj karti iz 1783. godine Osnutak Vojnog Siska na projektnom planu nastalom oko 1785. Prvi posjednici kuća u Vojnom Sisku na planu nastalom oko 1790. godine Sisak u vrijeme početaka razvijene kupske plovidbe i Pongračev projekt hidroregulacije iz 1793. Sisačka naselja u vrijeme francuske vladavine (1809 - 1813) na topografskoj karti iz 1813. godine Posljednja slika Starog Siska i ideja Fistrovićeve regulacije na planovima Ludovika Zelenke iz 1824. godine Realizacija Fistrovićeve regulacije na planu iz 1829. - prva slika novog Starog Siska Vojni Sisak kao ishodište Knežićeva projekta krajiške željezničke pruge iz 1838. godine Trgovište Sisak u Sanfermovom projektu pruge Sisak - Karlovac iz 1842. godine Slobodno trgovište Sisak u vrijeme dolaska željeznice na katastarskom planu iz 1861. Vojni Sisak uoči razvojačenja na katastarskom planu iz 1860. godine Uređenje teretnog kolodvora i luke Starog Siska na planu iz 1869. godine Slobodni i kraljevski grad Sisak na topografskoj karti nastaloj oko 1885. Jačanje centralnih funkcija grada i borba za rješenje komunalnih pitanja na planu iz 1901. Regulacijska osnova Lavoslava Hanzlowskog iz 1909. - prvi pokušaj regulacije grada s obje strane Kupe Sisak u zamahu industrijalizacije na planu iz 1925. godine Gradnja gimnazije i detaljne regulacijske osnove istočnih dijelova grada (Kontroba i Misletine) Ponovni gospodarski uzlet nakon velike gospodarske krize Sisak u Drugom svjetskom ratu Poslijeratne obnove i prve vizije budućeg razvoja Siska u Direktivnoj regulacijskoj osnovi iz 1948. Daljnji industrijski razvoj i intenzivna društvena stanogradnja 50 - ih godina u Generalnom urbanističkom planu Siska iz 1956. Osvajanje novih prostora izgradnje i drastični zahvati u povijesnoj jezgri šezdesetih i sedamdesetih godina Osamdesete godine - stagnacija i prvi znakovi krize Razaranja Siska u Domovinskom ratu Sisak na pragu novog milenija Sisak danas - grad na prekretnici

Komentirajući temu ovogodišnjega Svjetskog dana muzeja, Bianka Perčinić-Kavur, načelnica Uprave za zaštitu spomeničke baštine u Ministarstvu kulture, istaknula je da je ta tema bitna za očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta svakog naroda i države u današnje vrijeme globalizacije, urbanizacije, industrijalizacije, turizma te gospodarskih i političkih previranja.

Ali demontazom " arbitra " - drzave, vracamo se u pocetno doba industrijalizacije.

Mađari su u gradu bili većina sve do šezdesetih godina, kada počinju prevladavati Rumunji, koji se naseljavaju uslijed industrijalizacije.

Osim toga proučavaju se procesi industrijalizacije odnosno deindustrijalizacije u kontekstu ekonomskog razvoja i rasta.

Digitalna Revolucija i IT (Information Technology) je dala svim ekonomskim i društvenim procesima jako ubrzanje i učetvorostručila tromo međunarodno tržište, nasleđeno iz vremena industrijalizacije.

HDSSB u Vukovaru bit će pokretač industrijalizacije i nećemo dopustiti da grad postane samo vikend-atrakcija, rekla je Jelinić.

Dok se projekti zakašnjele industrijalizacije, substitucije uvoza, razvoja fordizma pod diktaturom nacionalnih država projekti koje su slijedile države realnog socijalizma integriraju u kapitalistički Empire, na sjeveru i na jugu, u golemim ekonomijama bijede u kućnome radu i u masovnom siromaštvu samostalnog poduzetništva tek rijetko ugleda dan neko protokomunističko mnoštvo (multitude) koje je na produktivan način prisvojilo sredstva za rad i znanje kooperativnosti.

Pitanja modernosti, ornamenta kao kulturnog fenomena, arhitekture kao zanata industrijalizacije kulture i psihosocijalnog temeljenja simbolizirajuće funkcije kuće i svrhovitog predmeta, samo su neke od Loosovih glavnih tema, iznesenih na način koji bismo rječnikom današnjeg vremena mogli nazvati socijalnim aktivizmom.

Zbog velike industrijalizacije i zagađivanja okoliša moglo bi uskoro doći do nestašice pitke vode.

Uz časne iznimke, svoje su gospodstvo nad gradom, svoju zlomoć iskazivali ljudi koji nisu imali grobove svojih najbližih u Sisku, koji su se skupljali nevidljivom, jakim rukama industrijalizacije, urbanizacije, eliktrifikacije, sa svojih brda i brdašaca, noseći svoj prijezir spram mirisa polja i šuma od kojih su pobjegi glavom bez obzira, nošeni nadom visokih dimnjaka, visokih peći, uzbudljivih slutnji urbane budućnosti.