KOS se obračunavao sa svima onima koji su prihvaćali Rezoluciju Informbiroa, s dezerterima koji su izbjegavali služenje vojne obveze, i pomno prikupljao informacije za dosjee svih vojnih osoba, časnika i dočasnika, kao i građana koji su na bilo koji način kontaktirali sa strancima.

Nadalje su prikazani i ovi sadržaji: od antifašističke NOB do surovog totalitarizma; sukob sa Staljinom i Rezolucijom Informbiroa; istražni zatvori i pretežno administrativne kazne do 2 godine koje su se mogle u nedogled produžavati, kao i sudske višegodišnje kazne (obično za vojne osobe) do 10 pa i 15 godina sve za većinom verbalne delikte i nedužne ljude; zbivanja na Golom otoku od po zlu nezaboravnog iskrcavanja s broda PUNAT I glasovitih dočeka s prolazom kroz stroj samih kažnjenika do posebnih metoda mučenja na Radilištu 101 Petrova rupa i u groznim samicama.

Postotak osuđujućih presuda veći je nego za Informbiroa

No, s druge strane, Italija se pribojavala da će se Jugoslavija, nakon Rezolucije Informbiroa (1948.) približiti Zapadu, odnosno da će je Zapad pokušati izvući iz komunističkoga bloka.

Brutalnu smjenu uz režiranu predstavu, nažalost i nekih kolegica i kolega, popračenu proglasom na Radio Viriovitici kao de se radi o vremenu Informbiroa, vodio je predsjednik Upravnog vijeća uz orkestriranje sadašnjeg župana dr Stjepana Feketića i njegove supruge, trenutne ravnateljice bolnice) dr Ane Bajer Feketić.

2. goli otok je funkcionirao od - 40 ih do - 80 ih.... na golom je bio dobroslav paraga, dakle nisu bili samo staljinisti, ali o golom se uglavnom priča u doba informbiroa, jer je bio najmasnovniji i najopasniji.

' Tajna dvorca I. B. ' izvrstan je satirični film o rezoluciji Informbiroa koji nikad nije prikazan Kakav je to film, zadivljeno je uskliknuo Gian Luca Farinelli, direktor ugledne kinoteke iz Bologne kad su mu potkraj prošle godine kolege iz beogradske Jugoslovenske kinoteke u svojoj dvoranici na Košutnjaku priredili program raritetnih filmskih dragulja.

Taj primjer ekstravagantne socrealističke filmske estetike imao je i poseban politički naboj: plesačica je simbolizirala Rezoluciju Informbiroa koja je došla pobuniti jugoslavenski narod protiv njegove izdajničke vlade, a njezina pojava među poljoprivrednicima bila je prvi potez u ostvarivanju tog cilja.

Katić je u ljeto iste godine počeo snimati Tajnu dvorca I. B., Katićevi kolege iz Hrvatskog slikopisa Branko Marjanović i Oktavijan Miletić realizirali su još jedan skeč iz Kerempuhova vedrog kazališta, Profesora Budalastova, opet s Kutijarom u glavnoj ulozi, u jednom jedinom 7 - minutnom kadru (snimalo se kod starog Velesajma, preko puta današnjeg Studentskog centra: po Miletićevim sjećanjima, posao je bio obavljen za samo jedan dan), a u isto je vrijeme mladi Bogdan Maračić režirao Kerempuhov dnevnik, također satiru protiv Informbiroa.

Godina dana otpora Jugoslavije i druga Tita pritisku Staljina i Informbiroa privukla je u tolikoj meri interesovanje svetske javnosti, da su mnogi novinari, publicisti i književinici iz raznih zemalja nastojali na sve moguće načine da dođu do širih podataka o čoveku koji je, posle uspešno okončane borbe protiv okupatora i domaćih izdajnika, smelo poveo narod i Partiju u još jednu neravnopravnu ali ne manje pravednu i odlučnu borbu.

Dobro su znali da je na određen način pristalica rezolucije Informbiroa i Staljinove podređivačke politike prema Jugoslaviji.

U pripremi za tisak je i Zbornik dokumenata o komunističkim ratnim zločinima i represijama, koja prati događaje od rujna 1943., odnosno nakon pada Italije, do 1948., odnosno godine koje je likvidirana većina križarskih skupina i kada glavnim unutrašnjopolitičkim problemom postaju pristaše rezolucije Informbiroa. Zbornik donosi pregled događaja od Zadra do Dubrovnika, uključujući zaleđa i otoke, a trebao bi imati do 1000 stranica.

EMINENTNI POLITIČARI I UMJETNICI Latica Ivanišević s Miroslavom Krležom, Vladimirom Bakarićem, Srećkom Šilovićem i Titom - U ono okrutno vrijeme Informbiroa djecu su za vrijeme ozbiljnih razgovora slali u drugu sobu ili se počelo razgovarati na njemačkom ili francuskom.

Iz programske najave Hrt-a: " Tito se istrgnuo iz Staljinovog zagrljaja, Jugoslaviji osigurao neovisan status, ali je Rezoluciju Informbiroa (razlaz sa Staljinom 1948.) pratio obračun sa svim protivnicima - stvarnim i potencijalnim.

Za svaki slučaj, vođe ovih pokreta i vlada su sačuvane kako bi ih se moglo upotrijebiti ako Tito izmakne kontroli, a Titu su u vladu ugurali Hrvata Šubašića kako bi bar dio umjerenih Hrvata prihvatio Titovu vladu. (Britanski i Američki agenti čak su pomogli Paveliću i ostalim antikomunističkim vođama izvlačenje zlata na zapad kako bi se imali od čega financirati u slučaju potrebe za njihovim naknadnim angažiranjem.) Kad su par godina kasnije Amerikanci od Rusa tražili poštivanje dogovora iz Jalte Staljin je to prihvatio, ali se Tito suprotstavio Staljinu koji ga je pokušao srušiti takozvanom rezolucijom Informbiroa.

Komunisti su tražili da se odrekne brata Fedora, liječnika, Staljinovog stipendista koji je podržao Rezoluciju Informbiroa i ostao u Sovjetskom savezu.

Umjetnički direktor MFF-a Rajko Grlić festival je najavio kratko i u brojkama: " Došli smo do desetog izdanja koje se, nimalo slučajno, poklapa s raznim godišnjicama: 100 godina od kada su Rusi snimili svoj prvi film, 60 godina od rezolucije Informbiroa, 10 godina od prvog Motovun Film Festivala.

Uzroci iseljavanja bili su razni: međunarodna kriza početkom hladnog rata, sukob Italije i Jugoslavije radi utvrđivanja granice, rezolucija Informbiroa 1948., talijanska akcija i propaganda, uzroci koji su bili rezultat posredne ili neposredne jugoslavenske akcije u područjima kojima je ona upravljala, teško gospodarsko stanje te prislini radovi (npr. prislini rad na izgradnji željezničke pruge Lupoglav-Štalije).

To je već treća dokumentarna serija o vremenu Titove vladavine koja se emitira u zadnje dvije godine (Vrdoljak, Zafranović i sad Manjkas) i svaka je periodu Informbiroa posvetila jednu jednosatnu epizodu.

Komentar: U bavljenju velikim temama iz partizanskog rata i socijalističke revolucije, Veljko Bulajić posegnuo je i za rezolucijom Informbiroa, ostvarivši, po prevladavajućem sudu kritike, u svakom pogledu anakron film.

Nakon rezolucije Informbiroa 1948. dolazi do sukoba između Tita i Staljina, a Hoxha staje na Staljinovu stranu.

To će se posebno pokazati prilikom sukoba Tita i Staljina i Rezolucije Informbiroa, kada će mnogi generali i časnici napustiti Jugoslavensku armiju, zbog svoje odanosti Staljinu i pobjeći preko granice u Rumunjsku, Bugarsku itd.

A povijesni udžbenici kažu da se Tito Staljinu nije suprotstavljao tada, nego navodno 1948. za vrijeme Informbiroa.

Alfred Pal je jedna od žrtava nesretnog Informbiroa, u par navrata zatočen je na Golom otoku (1949. - 1950. te ponovno 1951. - 1954.), gdje je bio zato što nije želio cinkariti drugove.

Odbijanjem da se pokori Rezoluciji Informbiroa koja je sadržavala agresivnu politiku Staljina prema Jugoslaviji, Tito je u ime načela ravnopravnosti svih naroda odbacio politiku hegemonizma velike sile.

Zbog stalno napetih odnosa s Rusijom, koji su vibrirali na rubu realnog straha od ruske vojne intervencije, ne samo početkom pedesetih godina (zbog poznate Rezolucije Informbiroa protiv Tita), nego i 1968. godine, kada je Sovjetski Savez bio okupirao Čehoslovačku, kao i 1971. godine, kada je Tito iskoristio rusku prijetnju kao povod za brutalno razbijanje hrvatskog masovnog pokreta, Jugoslavija se kontinuirano morala okretati prema Zapadu.

Godine 1948. zbog Informbiroa isključen iz KPJ i likvidiran u zatvoru godinu dana poslije

Sjetimo se samo stava svih zapadnih kompanija spram Informbiroa i Titova odlučnog " Ne " Staljinu 1948. godine i kasnije

U četvrtom poglavlju (177 - 329) Studije na Istoku obrađena je grupa stipendista koji su bili na studiju, civilnoj i vojnoj specijalizaciji u SSSR-u od ljeta 1946. do proljeća 1948. kada su nakon Rezolucije Informbiroa i novonastale političke situacije vraćeni u Jugoslaviju.

Protivno čestim predodžbama, na Golome nisu robijali samo komunisti pristaše Informbiroa, nego i drugi politički zatvorenici (hrvatski, albanski, makedonski i dr. antikomunisti i nacionalisti).