Ima 16 mjeseci, novootkriveni dijabetes tip 2. Isto tako moram reći da su mu šećeri turbo nepredvidljivi, skaču i padaju i čini se da nema nikakve uzročno posljedične veze s onim što radimo - pravilna prehrana (sve izračunato do detalja), kretanje, pravovremeno davanje insulina.

Iako se s diabetesom bori već 41 godinu uz 4 - 5 injekcija insulina dnevno, Nikola je do nedavno igrao nogomet, sada samo veteranski, a najveća nu je ljubav picigin.

Lučenje insulina je neposredno regulirano razinom glukoze u krvi.

Povišena razina glukoze je poticaj gušterači da luči insulin, a smanjena razina glukoze zaustavlja lučenje insulina.

Ako se razina glukoze poveća, poticaj je to za lučenje insulina, koji potiče izgaranje glukoze u tkivu te taloženje glukoze u jetrima, u obliku glikogena.

Usled dejstva metana, vitamin B3 ne može da odigra ulogu katalizatora u procesu aktivizacije insulina. (rezultati istraživanja kjevskih endokrinologa) - meso sadrži samo zasićene masnoće, koje su čoveku nepotrebne, a mogu biti i štetne. - jačina želučane kiseline kod mesojeda je daleko veća nego kod čoveka, a dužina debelog creva mnogo kraća.

Rečeno je da je kod tipa 1 šećerne bolesti u osnovi nedovoljna proizvodnja insulina iz gušterače.

Gušterača odmah reagira produkcijom insulina, koji smanjuje povišenu glukozu krvi, potiče korištenje glukoze u svim stanicama i tako uspostavlja normalnu glikemiju.

Kod dijabetičara gušterača je nesposobna da luči dovoljno insulina.

Naime, posteljica proizvodi hormone, koji se suprostavljaju djelovanju insulina pa periferno tkivo postaje otpornije na insulin.

Zbog toga se u dijabetičarki, koje od šećerne bolesti boluju od ranije i koje već primaju insulin, povećava potreba za insulinom: njima je potrebno povećati količinu insulina, otprilike za jednu četvrtinu do trećinu već davane doze.

U trudnica u kojih postoji dispozicija za razvoj dijabetesa, a prethodno su bile zdrave, javlja se potreba za davanjem insulina jer proizvodnja insulina njihove gušterače prestaje biti dovoljnom.

Sutradan po porodu daje se uobičajena kombinacija dugodjelujućeg i kratkodjelujućeg insulina.

Trajno prima infuziju glukoze, a male doze insulina onog kratkodjelujućeg se daju svaka tri sata.

Svaka tri sata se određuje glukoza u krvi i prema dobivenim vrijednostima se odlučuje koliko insulina treba dati, odnosno usporava ili ubrzava infuzija glukoze.

Kad crijeva prorade, obično drugog dana operacije, prelazi se na prehranu i nastavlja davanje insulina.

Obično se potreba za insulinom neposredno nakon poroda smanjuje pa se i doza insulina smanjuje.

U dijabetičkih trudnica je nekoć, prije uvođenja insulina u terapiju mortalitet bio vrlo visok, malo je bilo dijabetičarki koje su preživljavale trudnoću.

Živahna debata usplamtjela je jednom zgodom, kada je u ambulantu došao 16 - godišnji mladić u dijabetičkoj prekomi i nije mogao dobiti insulina, jer ga nije mogao platiti, a ta njegova platežna nesposobnost je baš bila razlogom, da je došao u bolnicu, jer su mu dotada bile davane injekcije u apoteci.

Radimo sve kako treba, hrana je izračunata to u detalje, sve točno na vrijeme, točna količina insulina, fizička aktivnost - i ne štima.

Injekcijom gena BDNF ubrizganom mišu direktno u mozak istraživači su uspeli da u roku od sat vremena smanje životinjici nivo insulina za trećinu.

Lijekove koje su joj prepuručili osim redovitog primanja Insulina, primjenu Haldola 0,5 mg - 2 mg mjesec dana, Pigrel 75 mg mjesec dana, Gopten, 0,5 mg, Novocef 2 x250 mg pet dana.

Prema dr. Searsu (u knjizi \ " The Zone \ "), novija znanstvena istraživanja pokazuju da su hormonalni poremećaji (osobito stvaranje prekomjernih štetnih elkosanoida, PGE2 i drugih, kao i prekomjerna razina insulina) usko povezani s nastajanjem i razvojem raka, zbog čega dr. Sears pretpostavlja da njegova prehrana za zonu (koja, između ostaloga, ostvaruje stalnu hormonalnu ravnotežu) može ne samo spriječiti, nego i liječiti rak.

Da bi se izbjegla hiperglikemija i acidoza, bolesnicima od šećerne bolesti se daju preparati insulina.

Današnja terapija se sastoji u davanju osnove, tzv. bazalne doze dugodjelujućeg insulina i osim toga još nekoliko manjih doza kratkodjelujućeg insulina.

Manje doze kratkodjelujućeg insulina se daju pri svakom obroku te se taj insulin suprostavlja pojavi glukoze u krvi neposredno nakon obroka.

Povišena glukoza u pojačanoj mjeri prodire kroz posteljicu u plod, u njemu također proizvodi hiperglikemiju, koja je opet podražaj za pojačano lučenje insulina ploda.

Veća ponuda povišene glukoze i pojačano lučenje insulina potiču u djeteta pojačani rast fetalnih stanica, pa se rađa veliko dijete s brojnim komplikacijama.

Glukoza iz krvi majke prelazi u plod u pojačanoj mjeri, u gušterači ploda proizvodi pojačano lučenje insulina.

Povišena razina djetetova insulina potiče pojačano ugrađivanje glukoze, masti i bjelančevina u tkivo ploda, drugim riječima nastaje pojačani rast ploda.