Irena Vrkljan opisuje prijateljstvo i veliku simpatiju Bele Krleže prema njoj, diskusije i razgovore vođene na Gvozdu u Krležinu domu.

Među takvima su i naši prevedeni pisci Miljenko Jergović (film »Buick Riviera«), Irena Vrkljan, Slavenka Drakulić i Dubravka Ugrešić.

U ovom broju osim recenzija najnovije hrvatske književnosti (Irena Vrkljan, Juliene Eden Bušić i dr.) i rubrike Neizdana hrvatska književnost, za koju prilično ambiciozno namjeravamo naručivati tekstove, prikazali smo i objavili 33 izvrsne pjesme hrvatskog autora Svena Adama Ewina, koji na razini tematike i motivike te versifikacije postiže vrhunski intertekstualni učinak s golemim dijelom hrvatske pjesničke tradicije, uključujući i tradicijsku usmenu pjesmu, a javlja se pod pseudonimom i pjesme ne objavljuje, nego ih elektroničkom poštom šalje na adrese željenih čitatelja.

I u novoj knjizi Žene i ovaj suludi svijet svojoj prvoj zbirci pripovijedaka Irena Vrkljan, na domaku devetoga desetlje ć a života, pokazuje da i dalje širom otvorenih o č iju i bistre glave promatra zbivanja oko sebe.

Naime, ove godine obilježava se 55. obljetnica smrti Tina Ujevića, a ovo ljeto Irena Vrkljan, autorica koja više od 40 godina živi u Berlinu, napunila je osamdeset godina.

Nebojša Lujanović, Irena Vrkljan, Tahir Mujičić i Pavao Pavličić napisali su najvažnije romane u protekloj godini, a Zoran Ferić jedno od najvažnijih djela hrvatske proze s početka ovoga stoljeća

Velikim i estetski respektabilnim opusom, od mladenačke nadrealističke poezije do autobiografske proze prepoznatljiva narativnog rukopisa, Irena Vrkljan ugradila je svoj trajan doprinos u hrvatsku književnost i kulturu. 2005. godine njezin rad okrunjen je i nagradom " Vladimir Nazor " za životno djelo.

Navođenjem onih s kojima razgovara na duhovnoj relaciji, Irena Vrkljan stvara djelo kolektivne snage, svojevrsno utočište važnih sudionika njezina života pisaca, knjiga i osoba koje je voljela i uvažavala.

Spominjanjem Atelijera na posljednjim stranicama Rastanka i potonuća, Irena Vrkljan čitatelja vraća na početak pripovijedanja.

Za istim stolom sjedili su tada još supružnici pjesnikinja Irena Vrkljan i pjesnik Zvonimir Golob, za istim stolom sjedio je i pripovjedač Vojislav Kuzmanović, koji je ranije u sceni sprovoda glumio svećenika, a da bi u svemu bilo što manje tipfelera pobrinuo se Dubravko Štiglić, koji će nekoliko godina poslije korigirati neke knjige spomenutih pisaca koji su svoju literarnu karijeru nakon inicijacije u »Izvoru« nastavili u »Krugovima«.

Ovogodišnja dobitnica nagrade Vladimir Nazor za životno djelo za književnost je Irena Vrkljan.

Na stranim su jezicima prisutni i Pavao Pavličić, Nedjeljko Fabrio, Irena Vrkljan.

U realizaciji četrdesetominutnoga filma ' Irena Vrkljan - samo albumi, knjige i plehnata kutija ' sudjelovali su svojim prilozima Andrea Zlatar, Zdravko Zima, Velimir Visković, Nives Tomašević, Marina Viculin, Tatjana Ileš, Ivan Trojan, Helena Sablić Tomić i drugi.

Irena Vrkljan pripada vrhu hrvatske književnosti te je mnogo prevo đ ena i na njema č ki, a jedno njezino djelo ve ć dulje č ami u ladici jednog ovdašnjeg nakladnika.

Nagrađivana prozaistica i pjesnikinja Irena Vrkljan u svojoj novoj knjizi progovara o suvremenoj svakodnevici prepoznatljivim lirskim glasom.

Ukoliko i zanemarimo terminološki problem koji se nameće upotrebom sintagme koja ni u kojem slučaju nije jednoznačan krovni termin koji pokriva cjelokupnu književnu produkciju koju pišu žene, stvari s domaćim« ženskim pismom »nisu nimalo jednostavne.Termin koji se u nas uvriježio tijekom osamdesetih, kad je za njega postojalo teorijsko i praktično pokriće u prozi koju su ispisivale Slavenka Drakulić, Dubravka Ugrešić, Irena Vrkljan, Neda Miranda Blažević i dr., u međuvremenu je doživio brojne modifikacije, ne samo u književnoj teoriji nego i praksi.

I iako je Irena Vrkljan nanizala još podosta vrijednih naslova (uključujući i jedan inače netipičan, ali tipičan vrkljanovski krimić), u najnovijem ukoričenju pod naslovom Dnevnik zaboravljene mladosti vraća se kvalitetama koje su maksimalno zasjale u spomenutim dvama naslovima.

Premda se u medijima Dnevnik zaboravljene mladosti spektakularno predstavljalo kao pikantan opis zagrebačke kulturnjačke elite šezdesetih godina, oni željni samo tračerskoga štiva ostat će posve razočarani jer je u ovom dnevniku s kojega je Irena Vrkljan otpuhnula prašinu riječ o spektakularnosti posve druge vrste: spektakularnosti stila i tankoćutne, lirske emocije.

Premda je u dnevniku riječ o intrigantnu razdoblju iz kojega bi nas još mogli zanimati tračevi o istaknutijim osobnostima hrvatske kulturne scene, Irena Vrkljan na dnevničkom papiru uvjetno rečeno trača isključivo svoju dušu, njezine krize, kolebanja, ogledanja i samospoznavanja.

No, treba li uopće posezati za činjenicom da je Irena Vrkljan kao književnica svojim opusom dokazivala dosljednost u očuvanju digniteta rečenice, pokušavajući alkemijom jezika, netrivijalnim stilom o trivijalnoj stvarnosti, očuvati dublju dimenziju postojanja, paralelni svijet svoje najintimnije nutrine, koju doba i ljudi osuđuju na zatomljavanje.

Najpragmatičnije opisano, dnevnik Irene Vrkljan dragocjena je mala potpora svakomu tko dvoji nad svojim svakodnevnim raskrižjima, pomažući mu i tješeći ga upravo onako kako to književnost čini po jednome od svojih humanističkih poziva, s tim da Irena Vrkljan ne dijeli instrukcije i životne mudrosti jer, bože sačuvaj, ovaj dnevnik nije nikakva self-help-literatura, nego otvaranje duše koja time pokazuje čitatelju da u svojoj egzistencijalnoj muci (ili mučnini) nije sam.

Irena Vrkljan sama prevodi svoje knjige na njemački.

Irena Vrkljan prepoznavala se u fluidu sobe u Kljaićevoj, u slikama na zidovima plave kuhinje, u miru bijele mačke ispod grma u berlinskome dvorištu.

U knjizi sam prikazala životne priče sedam žena u ovom suludom vremenu koje se nalaze na različitim geografskim lokacijama poput Njemačke, Austrije, Danske, Zagreba, kazala nam je prije početka književnog druženja Irena Vrkljan.

" Tako u Europskoj uniji kojoj se primičemo nećemo biti literarno anomimni ", kazala je.Lovrenčić je istaknula da je zbirka posvećena skorom ulasku Hrvatske u Europsku uniju, pa je tako i njezina tema Hrvatska.Uz Matutinović, zastupljeni su autori Stjepan Šešelj, Enerika Bijač, Branimir Bošnjak, Ružica Cindori, Mate Ganza, Ana Horvat, Irena Vrkljan, Mladen Machiedo, Boris Domagoj Biletić, Davor Šalat i Zvonimir Balog.

Prijedlog je da u prvu petoricu uðu Veljko Barbieri s romanom " Epitaf carskoga gurmana ", Pavao Pavlièiæ i njegov " Dunav ", Ludwig Bauer s " Partiturom za èarobnu frulu ", Miljenko Jergoviæ s " Mamom Leone " te Irena Vrkljan s naslovom " Svila, škare ".

Ona može biti svaka od tih perspektiva, a u knjizi ' Žene i ovaj suludi svijet ' Irena Vrkljan postaje pripovjedno tijelo sastavljeno od svih tih različitih perspektiva, ona je - sve one u jednom pripovjednom ' snopu '.

U romanu ' SESTRA, KAO IZA STAKLA ' Irena Vrkljan odabire za pripovijednu poziciju neimenovano prvo lice jednine, jedno ja koje se kroz priču postepeno oblikuje u lik žene kasnih srednjih godina, koja živi u Zagrebu, radi u Arheološkom muzeju, odavno je rastavljena i iza sebe ima nekoliko ne odviše važnih ljubavnih veza.

Od toga trenutka Irena Vrkljan počinje pripovijedati o odnosu dviju sestara, i staloženim tempom naracije gradi romanesknustrukturu čije će se krhotine stakla skupiti tek na samom kraju, kada raspleće priču a čitatelj doznaje da je Mira poginula nesretnim slučajem, u terorističkom napadu na (turistički) autobus u Londonu.

Lalić, Miroslav Slavko Mađer, Nikola Milićević, Slobodan Novak, Čedo Prica, Josip Pupačić, Ivan Slamnig, Milivoj Slaviček, Antun Šoljan, Đuro Šnajder, Zlatko Tomičić i Irena Vrkljan.