Jesmo li mi, ovdje na Balkanu, postali opsjednuti zdravljem, ekologijom, kondicijom, prirodnom prehranom, iako nam je standard relativno nizak? ', pitala se Slavenka Drakulić Ilić u uvodu sugerirajući da iza pokreta stoji snažna feministička poruka o oslobođenju žene.

Osim što je bilo teško upasti na suđenja u Den Haag, to je bio naporan i dugotrajan posao, kaže najprevođenija hrvatska spisateljica, novinarka i feministica Slavenka Drakulić? ima stotinu izdanja, a među njima i američki Penguin, kojoj je nedavno u Zagrebu u izdanju Feral Tribuna objavljena provokativna knjiga eseja o psihološkim profilima osuđenika na Haaškom tribunalu Oni ne bi ni mrava zgazili.

Slavenka Drakulić (1949.), feministica, spisateljica i publicistkinja, pozornost javnosti privukla je 1987. romanom " Hologrami straha ", te dokumentarnim filmom o presađivanju bubrega i dijabetesu od kojeg i sama boluje.

Vrijeme je da mitove i ideologiju zamijenimo činjenicama i podacima ", piše Slavenka Drakulić.

" Jesmo li se toliko emancipirali od ideologije navodno mračne prošlosti da je sada legitimno biti kulturni jugonostalgičar, jer je taj pojam lišen ideološkog naboja? ", piše Slavenka Drakulić i zaključuje kako će i Tuđman bez obzira na svoje zasluge možda jednoga dana postati marka mineralne vode.

U kojoj mjeri, o tome će, nadajmo se, odlučiti Ustavni sud ", piše Slavenka Drakulić.

" Jedan odgovor na pitanje zašto je Sanader dao ostavku je očit ", piše Slavenka Drakulić za Guardian.

Među takvima su i naši prevedeni pisci Miljenko Jergović (film »Buick Riviera«), Irena Vrkljan, Slavenka Drakulić i Dubravka Ugrešić.

Temeljen na crticama iz njenog života, film progovara o potresnoj i teškoj, ali odvažnoj borbi protiv opake bolesti unatoč kojoj je Slavenka Drakulić, rijetko viđenom upornošću i izdržljivošću, bila maksimalno aktivna i kao publicistica i esejistica.

a sto kaze Letica u globusu 90 ineke (Vjestice iz Ria): Ono malo među njima što je, kraj svoje teorijske pozicije i fizičkog izgleda, uspjelo pronaći životnog ili bračnog druga, izabralo je nešto po JUS-u: Srbina iz Beograda Rada Iveković, Srbina (dva puta) iz Hrvatske Slavenka Drakulić i Srbina iz Hrvatske Jelena Lovrić.

Zanimljivo je kako su dvadeset godina kasnije, Slavenka Drakulić i Igor Mandić podjednako kritični i oštri prema nacionalističkim ideologijama.

Nije slučajno Mamić neki dan u emisiji Ace Stankovića poručio protivnicima " Evo vam moj k ", nije slučajno Slavenka Drakulić Mandićev način mišljenja nazvala mudologijom, a Mani ga Gotovac upamtila upravo po eksplicitnoj prezentaciji spomenutog počela.

Ovu je nagradu 2005. dobila hrvatska spisateljica Slavenka Drakulić.

A u toj bi knjizi, sasvim sigurno, Slavenka Drakulić imala posebno mjesto.

A Slavenka Drakulić nimalo ne štedi neke pisce, čak štoviše ispisuje oglede o mudologiji u kojima će vrlo duhovito predstaviti najvažnije mudologe.

Slavenka Drakulić: Svi u sebi nosimo potencijal i dobra i zla

Uz Miroslavu Krležu na engleskom su objavljeni Slavenka Drakulić The Balkan Express, Zoran Ferić The Death of the Littl Matsch Girl (Smrt djevojčice sa žigicama), Robert Perišić Our Man in Iraq (Naš čovjek u Iraku).

Uz prvi broj nove edicije kulturnog magazina Gordogan, razgovarali smo s njegovim glavnim urednikom Brankom Matanom, osobom koja je, osim prepoznatljivog nomena, poveznica k starom Gordoganu, koji je pokrenuo zajedno s Božom Kovačevićem, te uređivao od 1979. do 1990. U brzinskoj inventuri opsežnog Gordogana (gotovo 350 stranica) izdvajamo temate Islam - terorizam, Slučaj Jedwabne (poljski gradić gdje je jedna polovica stanovništva pobila onu drugu, židovsku), Gay lezbijsku povijest Hrvatske iz pera Deana Vuletića, zatim reportažu Jelene Berković koja se namučila po hodnicima NSK kako bi od zaposlenika dobila najobičniju izjavu, zatim Gordoganove akcije usuprot duhu rezignacije, kao što je prijedlog novog izbornog zakona, te šećer na kraju: poklon-CD The Best of KOS sa snimkama telefonskih razgovora Franje Tuđmana i Veljka Kadijevića, Ratka Mladića, generala Živote Panića i Branka Kostića, Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića, te još nekih spodoba koje, kako to kaže Slavenka Drakulić, ni mrava ne bi zgazile.

O tome govore Slavenka Drakulić, Vladimir Arsenijević i Vesna Kesić.

O dvostrukim mjerilima tada je, prije više od 30 godina, pisala Slavenka Drakulić u tekstu znakovita naslova: Muški su drugo.)

Ako vam, recimo, spomenem kako je, van svake sumnje, trenutno najpoznatiji hrvatski pisac u inozemstvu Slavenka Drakulić, a srpski Biljana Srbljanović, sve sam vam rekao.

Amira Medunjanin, Vlasta Delimar, Slavenka Drakulić, Marija Ujević, Daša Drndić, Giga Gračan, Irena Jukić...

U zanimljivom intervjuu za Novi list Slavenka Drakulić govori o slavi, feminizmu, društvu, svojoj bolesti i književnosti.

Ništa, neka gospođa pita Hrvoja Šalkovića koji se, sasvim u skladu s općom površnošću, tek sad sjetio da je lani, prema njegovim podacima, on, a ne Slavenka Drakulić, trebao dobiti Kiklopa za hit godine.

Uz Zrinku, na tribini o ženskom pismu, pismu za žene te položaju žena u društvu i književnosti, sudjelovale su spisateljice Slavenka Drakulić i Rujana Jeger, aktivistica Slavica Jakobović Fribec i sociologinja Jasenka Kodrnja, a iz publike je dinamiku u raspravu unosio Velimir Visković.

Riječ je, dakle, o nadi, a tu valja biti oprezan: nije svejedno tko će nam se danas-sutra nametnuti kao njezin posrednik, piše Slavenka Drakulić.

Bavim se slučajem Dragana Jelisića, odgovornog za zločine u logoru Brčko, Erdemovićem, ali i ne samo ljudima koji su zbog ratnih zločina u Haagu, nego i malo oko toga, pa me zanimaju i Miloševićeva žena, Levarov slučaj, Norac, Gotovina, kaže Slavenka Drakulić.

Ukoliko i zanemarimo terminološki problem koji se nameće upotrebom sintagme koja ni u kojem slučaju nije jednoznačan krovni termin koji pokriva cjelokupnu književnu produkciju koju pišu žene, stvari s domaćim« ženskim pismom »nisu nimalo jednostavne.Termin koji se u nas uvriježio tijekom osamdesetih, kad je za njega postojalo teorijsko i praktično pokriće u prozi koju su ispisivale Slavenka Drakulić, Dubravka Ugrešić, Irena Vrkljan, Neda Miranda Blažević i dr., u međuvremenu je doživio brojne modifikacije, ne samo u književnoj teoriji nego i praksi.

U novinskom intervjuu, Vujić je bio rekao da su Šnajder, Slavenka Drakulić, Dubravka Ugrešić i Predrag Matvejević djelovali izvana, a ostali opozicionari, liberalni kulturnjaci, iznutra, pa ovi drugi, prema tome, onim prvima ne duguju nikakve isprike, ili velike riječi, osim poziva da se vrate i slobodno rade, jer je politička pobjeda zajednička tekovina.

Obrazlažući da se suvremeno hrvatsko društvo ne može razumjeti bez uvažavanja jugoslavenske prošlosti, dr. Dejan Jović u razgovoru iz 2003. ističe da je raspad Titove Jugoslavije bio presudni i definirajući događaj ne samo za kolektivne političke identitete, odnosno narode i društva bivše Jugoslavije, nego i za pojedince koji ovdje žive. Za mnoge je ljude raspad Jugoslavije bio prekidač koji dijeli osobnu povijest na prije i poslije, i često se događa, a mislim da je to vrlo nezdravo, da ljudi danas potpuno negiraju i zaboravljaju sebe same kakvi su bili u razdoblju dok je Jugoslavija postojala, kazuje Jović i dodaje da takvim negiranjem prošlosti građani ostaju zatočeni u onome što književnica Slavenka Drakulić naziva kulturom laži.