Vrlo visoke vodnogospodarske naknade, kormorani i ostale zaštićene ptice koje se hrane ribom, nemogućnost kupnje državnog poljoprivrednog zemljišta na kojem su ribnjaci zbog čega nemaju dovoljno jamstva kad žele podići kredit, proizvodni ciklus od tri godine, a isplata poticaja tek po prodanoj ribi najznačajniji su prigovori svih hrvatskih uzgajivača slatkovodne ribe, a nama ih je izrekao dr. Anđelko Opačak, predsjednik katedre za ribnjačarstvo pri Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, ali i direktor ribnjaka iz Donjeg Miholjca koji je izašao iz stečaja i za sada uspijeva stabilno raditi.