Sudionici su ' ' Okruglog stola ' ' Alexander Peer, austrijski književnik, Ivana Šojat Kuči, hrvatska književnica i Ivan Trojan, asistent pri Katedri za hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku te urednik u Matici hrvatskoj.
Sudionici su ' ' Okruglog stola ' ' Alexander Peer, austrijski književnik, Ivana Šojat Kuči, hrvatska književnica i Ivan Trojan, asistent pri Katedri za hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku te urednik u Matici hrvatskoj.
Prosudbeno povjerenstvo čine tri člana: Ivana Šojat Kuči, Silvija Šesto i Julijana Adamović.
O svom stvaralaštvu, kada i kako piše, kako je nastao roman Unterstadt " i na čemu sad radi otkriva nam sama autorica Ivana Šojat-Kuči.
One su listovi s jedne grančice obiteljskog stabla, njemačkih korijena, koje Ivana Šojat-Kuči u svom slikovitom pripovijedanju vješto oslikava, te u likovima običnih, malih junakinja, daje uvjerljivu sliku društva i povijesnih (ne) prilika tijekom jednog cijelog stoljeća, pokazujući da je rat uvijek gladno čudovište, koje proždire, zvao se Galicijski ili Domovinski.
Sva umjetnost, svako umijeće i ljepota mogu se roditi isključivo iz svojevrsne lakoće - Ivana Šojat-Kuči
Ivana Šojat-Kuči u Ničijim sinovima u dvoglasju iz muške i ženske perspektive pokazuje kako se brak u kojem je bilo ljubavi naočigled rasipa te kako krizne situacije, od smrti bližnjih do otkaza, razorno djeluju na ljubav.
Ničiji sinovi roman su koji pogađa ravno u središte međuljudskih odnosa, a Ivana Šojat-Kuči napisala je nakon velikoga obiteljskog romana Unterstadt intimnu dramu dvoje ljudi koji se pod pritiskom okoline, ali i vlastitih neostvarenih želja međusobno udaljavaju do potpunog nerazumijevanja.
Na temelju arhivske građe, nakon pročitanih knjiga, nakon odslušanih priča brojnih svjedoka vremena Ivana Šojat-Kuči oblikuje kaleidoskop iz živote nekoliko osječkih obitelji njemačkih korijena od počeka do kraja dvadesetog stoljeća.
Austrijska čitaonica Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Austrijski kulturni forum iz Zagreba povodom obilježavanja 3. dana austrijske kulture u Osijeku, u utorak, 23. listopada 2012. u 17.00 sati u Studijskoj čitaonici Gradske i sveučilišne knjižnice organiziraju Književni susret Sjećanje i djetinjstvo s četiri poznata autora iz regije: Aleš Debeljak (Slovenija), Erwin Einziger (Austrija), Ivana Šojat-Kuči (Hrvatska), Lázslo Végel (Mađarska).
Prema motivima pripovijetke Tena Josipa Kozaraca, ovu glazbenu ispovijest dramatizirala je Ivana Šojat-Kuči, režira Robert Raponja, a scenografija i kostimografija rad su Jasmine Pacek.
Prijevod s francuskoga potpisuje Ivana Šojat-Kuči.
Ivana Šojat Kuči dobila Gjalskog; Jutro poezije mijenja adresu; Knjigom po korupciji; nagrade Astrid Lindgren i Hans Christian Andersen.
Temu broja priredila je Ivana Šojat Kuči predstavljajući u svom izboru recentne priloge suvremenih francuskih novelista.
Smith, Delimir Rešicki, Nenad Rizvanović, Antun Šimunić, Ivana Šojat Kuči, Fabijan Šovagović, Davor Špišić, Stjepan Tomaš, Jagoda Truhelka, Lujo Varga Bjelovarac, Vilma Vukelić.
A najpouzdaniji dokaz da je to istina najljepše su slike i riječi, najveći zamasi u umjetnosti nastali baš u najcrnjim vremenima - poručila je Ivana Šojat-Kuči onima koji stvaraju umjetnost, ali i svima koji uživaju u tim plodovima.
Dakle zboriti u svojem trenutku, ukazivati na njegove nedostatke, davati naputke, miljokaze kamo dalje, istaknula je književnica Ivana Šojat-Kuči.
Radeći na ovoj predstavi, ponovno sam ušla u Tenu, izbacivši ju iz utrobe, a znam da će ju Sandra znati postaviti na scenu, rekla je Ivana Šojat-Kuči, kojoj je, priznaje, bilo teško pisati na već napisani tekst, a da ne bude plagijat i koji je, uz to, pisao muškarac.
Hrvatski prijevod i ovog dijela potpisuje Ivana Šojat Kuči, a ilustraciju na naslovnici Patrice Garcia.
Ivana Šojat Kuči UNTERSTADT A novel about an Osijek family
Nove će uratke ove jeseni u Frakturi objaviti brojni domaći autori Tatjana Gromača, Josip Mlakić, Daša Drndić, Sanja Lovrenčić, Ivana Šojat-Kuči i Delimir Rešicki.
Naime, u 20 sati će o ovoj tematici pričati neki od najpoznatijih pisaca u Hrvatskoj Tanja Mravak, Ivana Šojat Kuči, Zoran Ferić, Predrag Lucić, Jurica Pavičić i Ante Tomić.
Od mlađih dramatičarki i dramatičara tu su, recimo, Nina Mitrović, Ivor Martinić, Vlatka Vorkapić, a u prozi Miljenko Jergović, Ivana Šojat-Kuči, Ivana Simić Bodrožić...
Prvo nam u pohode iz spačvanskih hrastika i Vrbanje dolazi Tena: utjelovljenje ljepote koja se prometnula u prokletstvo, koja se onako kao iz vode izrasla iznad nepregleda doline uzdigla kao zvonik - zapisala je Ivana Šojat-Kuči u povodu predstojeće premijere osječkog HNK - Lipa si, Teno
Ivana Šojat-Kuči rođena je 1971. u Osijeku, gdje je završila gimnaziju i dvije godine studija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu.
Još uvijek su mi najpoznatiji pripadnici moje generacije ili malo stariji: Delimir Rešicki, Nenad Rizvanović (koji doduše živi u Zagrebu), Ivana Šojat Kuči...
Ivana Šojat-Kuči: Na dramatizaciji romana radila su čak tri dramaturga: Nives Madunić Barišić, Bojan Marotti i Zlatko Sviben, no svakako da sam aktivno sudjelovala u nastanku predstave.
Naslijedila sam ih kao posljedicu, nisam ih birala nego su me snašle kao što svakog čovjeka snađe grad u kojemu će se roditi ' ', kaže autorica. 3. Hamam Balkanija, Vladislav Bajac (Fraktura) Jedan je od najuzbudljivijih romana suvremene srpske književnosti paralelno govori o 16. stoljeću i našoj suvremenosti, o Mehmed-paši Sokoloviću, Sulejmanu Veličanstvenom, Mimaru Sinanu i našim suvremenicima Leonardu Cohenu, Orhanu Pamuku, Vladislavu Bajcu... 4. Smrt u Breslauu, Marek Krajewski (Fraktura) Najprodavaniji i nesumnjivo najpopularniji poljski pisac u svijetu Marek Krajewski slavu i status može zahvaliti ponajprije serijalu briljantnih kriminalističkih romana o inspektoru Eberhardu Mocku. 5. Understadt, Ivana Šojat-Kuči (Fraktura) Roman pripovijeda priču građanske obitelji njemačkih korijena u Osijeku od početka do kraja 20. stoljeća kroz sudbine četiriju generacija žena gdje se isprepleću njihove propale iluzije, odgoj djece te povijesni događaji koji ih nemilice šibaju. 6. Nemirna, William Boyd (Fraktura) Godina je 1939. Eva Delektorska lijepa je 28 - godišnja ruska emigrantica koja živi u Parizu.
Ivana Šojat-Kuči i Unterstadt na drugačiji način
" Led " je probila (kako to čudno zvuči ljeti?) Ivana Šojat-Kuči, široj populaciji poznata kao višestruko nagrađivana književnica.
Govorilo se o temama vezanim uz književnost i kršćanstvo, o položaju i ulozi umjetnosti u današnjem svijetu, o licemjerju, oprostu, ljubavi, detaljima na koje Ivana Šojat-Kuči skreće pozornost čitatelja.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com