Tu se autor može odvojiti od osobe, dok u slučaju Ivana Lovrenovića - ne.

To je da je uz staru novinarsku gardu - autore poput Heni Erceg, Predraga Lucića, Marinka Čulića, Drage Hedla, Milana Gavrovića ili Ivana Lovrenovića - kroz Feral stasala briljantna generacija mlađih novinara, prema mom skromnom sudu najbolje što u hrvatskome žurnalizmu danas postoji.

Film koji traje 27 minuta snimila je ekipa Federalne televizije Bosne i Hercegovine, po ideji Ivana Lovrenovića, a scenarij i režiju potpisuje Nedžad Begović, dobitnik brojnih nacionalnih i međunarodnih nagrada za svoje filmsko i televizijsko stvaralaštvo.

Kolege s portala Lupiga potrudit će se i u narednim danima objaviti nekoliko tekstova posvećenih legendarnom Feralu, među kojima su razgovori s navedenim trojcem, tekst Ivana Lovrenovića, izbor najboljih naslovnica itd.

Nije tu riječ samo o mojim stavovima, koji su u subotnjem broju Jutarnjeg lista izloženi napadu Ivana Lovrenovića, a da nitko o njiima nije dobio minimalnu informaciju na stranicama EPH-ovih publikacija.

U tim prvim godinama suradnicima »Vijenca« najčešće su bili pisci u lepezi od Branimira Donata i Željke Čorak do Vlaha Bogišića i Zvonka Makovića, od Borisa Marune i Zorana Kravara do Tonka Maroevića i Jurice Pavičića, Radovana Ivančevića i Zlatka Galla, Ive Banca i Zdravka Zime, Dražena Katunarića i Ive Brešana, Nikice Petraka i Branka Sbutege, Čede Price i Ivana Lovrenovića te mnogih, mnogih drugih.

Jelena Lovrić nadovezala se rekavši kako ' Slavko Goldstein nije samo novinar, nego i prava institucija ' te je ukratko prokomentirala sve četiri knjige iz prvog kola Biblioteke ' Sa zrnom soli ' (uz spomenute dvije, tiskana je i knjiga o Bosni i Hercegovini Ivana Lovrenovića i Miljenka Jergovića ' Budućnost jednog nezavršenog rata ', a uskoro će izići i knjiga beogradskih publicistica o medijskom pripremanju srpske javnosti za ratove koji su tek uslijedili).

Stoga se i za No ć no vije ć e može ustvrditi ponavljajući riječi Ivana Lovrenovića, drugog pomnog Karahasanova čitatelja da je nastao u nekoj vrsti suglasja između teoretika i prozaiste, i da ono što toj prozi daje osobinu konstruktivne čvrstoće i logične izvedenosti dolazi iz istog duha koji vlada njegovim intelektualnim diskursom u teorijsko-kritičkim tekstovima.

A trenutno mi je jako ugodno u društvu Jergovićeva nagrađenog romana Volga, volga, uz Sedam dana po Bosni Ivana Lovrenovića, uz Tomićevo Čudo u Poskokovoj dragi.

Predraga Markovića, Renate Jambrešić-Kirin, Sonje Dujmović, Radmile Radić, Olivere Milosavljević, Sandre Prlende, Bojana Aleksova, Zorice Kuburić, Josipa Vrandečića, Rusmira Mahmutćehajića, Saćira Filandre i Ivana Lovrenovića.

Postala je ne-mjesto; u takvoj mjeri, da za ljubav i za suosjećanje s njezinom tragedijom treba premnogo snage i empatije, jer su i tragedija i suosjećanje uniženi, instrumentalizirani i politički unovčeni do rugla i do besmisla. " (Iz Predgovora Ivana Lovrenovića)

SARAJEVO Ivan Lovrenović, novinar, publicista i knjževnik, je novi glavni i odgovorni urednik sarajevskog nedejeljnog magazina lista BH Dani, kojeg je ove sedmice kupilo Oslobođenje. Lovrenović, koji se u magazinu nalazi od njegovog pokretanja u opkoljenom Sarajevu 1992. godine, će zamijenti osnivača Senada Pećanina javila je RSE. Već će naredni broj Dana izaći u izdanju Oslobođenja, u svom već prepoznatljivom stilu i pod uredničkim vođstvom Ivana Lovrenovića, kolumniste, publiciste i spisatelja, poznatog ne samo po tekstovima u ovom magazinu, Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica Oslobođenja, je napisala u svom listu u petak.

Među svjedocima kojima će Tužiteljstvo teretiti optužene koji će se pojaviti pred Sudom BiH navedeno je ime Ivana Lovrenovića, sarajevskog književnika, koji se tijekom rata u BiH sklonio u Zagreb, a nakon Daytona se, kao intelektualac, promovirao u eksperta za hrvatsko pitanje u BiH, kao i kritičara Katoličke crkve.

SARAJEVO, 30. septembra (FENA) - Izdavačka kuća Synopsis objavila je dopunjena i obnovljena izdanja knjiga Ivana Lovrenovića " Unutarnja zemlja " - kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine (četvrto, prošireno izdanje), i " Bosanski Hrvati " - esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture (drugo, prošireno izdanje).

Katkada su to hermetički pjesnički izričaji Drage Štambuka ili pohod zajedničkim tragovima prošlosti poput pripovijesti Ivana Lovrenovića Iskušenje fra Matije Divkovića u Mlecima (iz zbirke Liber memorabilium, Zagreb 1994.) u kojoj su tijesno stisnute, stooblične i raznobojne građevine, tog šejtanskog grada na vodi kulisa za propitkivanja, slabosti i iskušenja znamenitog bosanskoga fratra koji 1611. godine u Mlecima ilirskim slovima tiska svoja djela Nauk karstjanski i Sto čudesa.

Hoće li, naime, Matica hrvatska iz Zagreba doživjeti istu sudbinu kao sarajevska Matica hrvatska, koja se prije nekoliko godina »drznula«, ne obazirući se na zabranu beogradske Zadužbine Ive Andrića, uvrstiti djela toga pisca (četveroknjižje priređivača Ivana Lovrenovića) u svoju ediciju Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga?

Tek nakon toga će biti razvidno je li na udarnoj uredničkoj stranici naslov " Kad biskupi zahtijevaju " iznad teksta Ivana Lovrenovića slučajnost ili je posljedica neke konspirativne ekspeditivne uvezanosti.

Uslijedila je i opet samo reakcija Ivana Lovrenovića koji je Filipovićevu izjavu krstio kavanskim podmetanjem akademika, koje mu je i, inače, kavanska sredina omiljena.

O prepucavanjima se oglasio i sam HDP koji smatra kako nije njegov posao arbitrirati u polemikama među njegovim članovima, a takvo traženje književnika Ivana Lovrenovića smatraju pritiskom na HDP.

Paradoksalno je da ta dvojica političara koji su svojevremeno slovili kao protuteža ektremističkim političarima koji su dominirali u BiH ratnih i poratnih godina, nastupaju danas s jednako rigidnih pozicija, i kao takvi, prema riječima Ivana Lovrenovića, hrvatskog književnika i novinara u BiH, predstavljaju njihove narogušene klonove.

Ali, čak i da nije tako, vrijedi ona cinična Ivana Lovrenovića " prva priznala druga napala ", kao memento da se Hrvatska nema što kurčiti o budućnosti BiH, a kao pizda šutjeti o svojim grijesima u prošlosti.

Kada je krajem proljeća u 14. broju Statusa, mostarskoga magazina za političku kulturu i društvena pitanja, objavljen prilog Ive Lučića pod naslovom Što je (bila) Bosna i Hercegovina i tko smo (bili) mi, nije se odmah dalo naslutiti da će netom minule vrele ljetne dane dodatno grijati i žestoke polemike Ivana Lovrenovića i fra Ivana Šarčevića s autorom teksta.

Pisci što ih objavljuje Durieux, od Ivana Lovrenovića, Vesne Pusić, Ive Banca, Slobodana Prosperova Novaka do Miljenka Jergovića, društveno su nepoćudni, prva su meta za primitivce koji svima nama kroje budućnost po svojoj mjeri i to izgleda kao dr. Anto Kovačević u gaćama.

U finalu za publicistiku, uz Kovača, bili su sve sami autori superteške kategorije, od Aleksandra Flakera (Autotopografija I. 1924 - 1946, Durieux), Vere Horvat-Pintarić (Tradicija i moderna, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Gliptoteka), Ivana Lovrenovića (Sedam dana po Bosni, Naklada Ljevak) te Viktora Žmegača (Majstori europske glazbe, Matica hrvatska).

Svečano otvorenje održat će se u utorak 12. svibnja u podne, a prvog dana sajma bit će predstavljene knjige Ivana Lovrenovića i Toma McCarthyja, dok će u 19 sati u Booksi biti čitanje knjige Terenski rad Mische Berlinskog.

Osim o navedenim knjigama bilo je riječi i o ranije izdanoj knjizi " Bosna i Hercegovina, budućnost nezavršenog rata " Ivana Lovrenovića i Miljenka Jergovića.

Časopis u kojem je okupio uređivački dream team od Vesne Pusić preko Ive Žanića do Ivana Lovrenovića i bio nekoliko godina pravi think tank i platorma naj kvalificiranijih društvenih i političkih rasprava te, usput budi rečeno, vjerojatno po čitanosti najuspješniji takav časopis u Hrvatskoj u posljednjih sto godina?

Na cijeni su još uvijek oni političari i parapolitičari koji se hvale da ne vole Ivana Lovrenovića, da vole što ne vole Rusmira Mahmutćehajića ili da nikako ne vole Miodraga Živanovića.

Dan kasnije u 20 sati najavljena je pjesnička večer Veselka Koromana, a u srijedu 23. travnja, također u 20 sati, bit će održana dramska izvedba Narodnoga kazališta Tuzla, autora Ivana Lovrenovića Putovanje Ivana Frane Jukića.

Za večeras (srijeda) je najavljena dramska predstava Putovanje Ivana Frane Jukića Ivana Lovrenovića u izvedbi Narodnoga kazališta iz Tuzle.