Tijekom desetljeća, kroz te su klubove prošli mnogi istaknuti autori s područja bivše Jugoslavije, poput Tomislava Gotovca, Dušana Makavejeva, Ivana Martinca, Vjekoslava Nakića, Ivana Obrenova, Živojina Pavlovića, Radoslava Vladića, Save Trifkovića i drugih, a dio njihova rada sačuvan je u beogradskom Arhivu, dokumentacijski i analitički obrađen u knjizi Alternativni film u Beogradu 1950 - 1990. godine Miroslava-Bate Petrovića te objavljen na istoimenoj pratećoj DVD-kompilaciji filmova u izdanju Arhiva alternativnog filma i videa Doma kulture " Studentski grad " u Beogradu.

Prvo DVD izdanje s kratkim eksperimentalnim filmovima iz arhiva HFS-a je " Monolog o Splitu " s izborom filmova redatelja Ivana Martinca, snimljenima između 1961. i 1968. Uz DVD je objavljena i knjižica o autoru i filmovima.

Međutim, ono što je za građane Splita od posebnog značaja jest istovremeno obilježavanje 50. obljetnice Kinokluba Split, prigodom koje će biti projiciran izbor iz filmografije prvog splitskog majstora amaterskog filma Ivana Martinca.

Jedinstvenu priliku vidjeti Brakhageove radove iskoristila je tek nekolicina Osječana, no Ivan Paić, voditelj i urednik programa Multimedijalnog centra (MMC) u Studentskom centru u Zagrebu te izbornik brojnih predstavljanja hrvatskog eksperimentalnog filma i videa u svjetskim umjetničkim centrima, poput primjerice njujorškog Milleniuma, održao je iznimno kvalitetno predavanje o Brakhageovu radu, prikazavši svoj izbor iz autorova opusa, kao i inserte djela hrvatskih autora (Tomislava Gotovca, Ivana Martinca, Ivana Ladislava Galete i Ivana Faktora), čime je stvorio širi komparativni kontekst hrvatske i svjetske produkcije eksperimentalnog filma i videa.

Ivana Martinca, najjednostavnije rečeno, ama baš nitko nije mogao slučajno zamijeniti s njima.

Jer, ipak je teško povjerovati da bi se medijski tretman Ivana Martinca i isti previd ponovio i kod jednako nekomercijalnih " metropolitanskih " autora poput Toma Gotovca ili pak Ivana Ladislava Galete.

- 25. veljače, predavanje Hrvatski Antiflm:... iz sistema ispao FILM o programu filmova Ivana Martinca i Vlade Kristla kao duhovno-revolucionarnoj dihotomiji manjinskog filma i razdoblju alternativnih vizija u hrvatskom filmu 1960 - ih, povezujući antifilmske akcije GEFF-a, stilske različitosti kinoklupskih " škola " i problematiku amaterizma te egzilski antifilmski (nefilmski) program Vlade Kristla i poveznice s novim tendencijama u likovnosti, performansu i modernističkim, neo-avangardnim tendencijama u svjetskom filmu.

Popodnevnim projekcijama " Sve ili ništa " Ivana Martinca i " Mediteranee " Jean-Daniel Polleta, prva dva filma iz restrospektivnog dijela programa, nastavljena su festivalska zbivanja.

SPLIT - U programu kinoteke Zlatna vrata za travanj došlo je do rošade: naime, neće biti prikazan ciklus filmova češkog redatelja Jana Nemeca, nego pet filmova hrvatskih filmskih veterana, ovim redom u 20 h: Mirisi, zlato i tamjan (7. i 8.) Ante Babaje; Muke po Mati (14. i 15.) Lordana Zafranovića; Ljubavna pisma s predumišljajem (21. i 22.) Zvonimira Berkovića; Kuća na pijesku (28. i 29.) Ivana Martinca.

Hrvatski filmski savez predstavit će svoja nova izdanja (knjigu Iz dana u dan u Zagreb filmu Nenada Pate, novi broj Hrvatskog filmskog ljetopisa, te DVD s filmovima Ivana Martinca).

Cleo od 5 do 7 Agnes Varda) i lakše se uklapa u tradicije narativne filmske industrije, tek Kuća na pijesku Ivana Martinca (1985) i Kamenita vrata Ante Babaje (1992), čije su strukture također dobrim dijelom ostvarene eksperimentalnim postupcima (dok je npr. u Brezi takva samo čuvena sekvenca brojilice).

S globalnoga stajališta hrvatski film jasno određuje, reklo bi se, realistički postupak; izazovu eksperimenta/stilizacijskog znali su se prepustiti tek osamljeni pojedinci poput već navedenoga Branka Belana (Koncert), Ante Babaje (Carevo novo ruho), Vatroslava Mimice (Prometej s otoka Viševice), (Ponedjeljak ili utorak), Lordana Zafranovića (Kronika jednog zločina), Tomislava Radića (Živa istina), Ivana Martinca (Kuća na pijesku) ili Lukasa Nole (Sami).

Tako su se na MAFAF-u afirmirali film. autori poput Lordana Zafranovića, Mihovila Pansinija, Vladimira Peteka, Ivana Martinca, Ivice Matića, Karpa Godine, Francija Slaka, Bojana Jovanovića, Miroslava Mikuljana, Branislava Štrboje.

Na poziv i u organizaciji Slovenske kinoteke, Hrvatski filmski savez predstavlja u Izoli i Ljubljani splitskog alternativca Ivana Martinca (1938 - 2005), izborom osam njegovih kratkih filmova nastalih 1960 - ih i restauriranih prije nekoliko godina.

Nov naraštaj filmaša stvorili su autori poput Ivana Martinca, Mihovila Pansinija, Marka Babca, Dušana Makavejeva i dr.

Snimatelj pak Mirko Pivčević sin čuvenog splitskog majstora amaterskog filma Andrije Pivčevića, snimatelja radova Ivana Martinca, Aleksandra Stasenka i Lordana Zafranovića još jednom je, nakon fascinantna rada na Samima Lukasa Nole, demonstrirao visoku osjetljivost za teksturu, ovog puta crno-bijele, fotografije te posebnu nadarenost za rješavanje zahtjeva snimanja u slabo osvijetljenim ambijentima.

Prikazivanjem izabranih filmova iz neprofesijskog opusa Ivana Martinca, u utorak 6. veljače 2007, nastavlja se program eksperimentalnih filmova u kinu Tuškanac, koji se zbog velikog zanimanja gledatelja za jesenski program Šest kratkih, seli iz male u veliku kinodvoranu.

- Revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva - Revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece i mladeži, - Revija jednominutnog filma, Požega. 2. Pružanje programskih, tehničkih i savjetodavnih usluga članicama presnimavanja, montaže i projekcijske usluge - npr. u 2000. posvećeno je oko 500 sati presnimavanju i montaži videodjela te telekiniranju filmova, - projekcijske i tehničke usluge uz revije i posebne priredbe, - ponuda i osiguravanje programa filmova za klupske aktivnosti (npr. programi Kinokluba Zagreb). 3. Suorganizacija videoradionica u različitim sredinama - Međunarodna radionica animacije u Čakovcu - Videoradionica u Karlovačkoj gimnaziji 2000. 4. Participacija na inozemnim smotrama slanje filmskih programa i autora - UNICA slanje programa i autora, - potpomaganje sudjelovanja našim filmovima na drugim tuzemnim i inozemnim smotrama i retrospektivama (2001. na Danima hrvatskog filma, Tjednu hrvatskog filma u Mađarskoj, Hrvatska avangarda u Lisabonu, Festival filmova za djecu u Giffoniju i dr.). 5. Izdavanje publikacija vezanih uz rad Saveza i klubova - časopis - Zapis - koji donosi obavijesti i pridonosi obrazovanju, - monografije o radu pojedinih klubova i autora. 6. Održavanje filmskog arhiva i videoarhiva, u suradnji s Hrvatskom kinotekom (uz redovito održavanje, posebno je poduzeto kopiranje i obrada filmova Ivana Martinca). 7. Ponovno pokretanje unutarnjih nagrada od ove godine.

Na MAFAF-u su se afirmirali filmski autori poput Lordana Zafranovića, Mihovila Pansinija, Vladimira Peteka, Ivana Martinca, Ivice Matića, Karpa Godine, Francija Slaka, Bojana Jovanovića, Miroslava Mikuljana, Branislava Štrboje.

Komentar: Jedini cjelovečernji igrani film legende eksperimentalnog filma Ivana Martinca strukturalističko-meditativni je uradak koji slijedi preokupacije njegovih eksperimentalnih kratkometražnih ostvarenja, u kojima je smrt, na ovaj ili onaj način, česta tema.

Vrhunac večeri bio je rezerviran za splitskog filmskog barda Ivana Martinca.

Uz prigodnu projekciju kratkih filmova splitskog pjesnika, arhitekta i underground filmaša Ivana Martinca (1938 - 2005) u splitskom kinu Zlatna vrata, Hrvatski filmski savez promovirat će u ponedjeljak, 14. studenoga, knjigu Martinac filmskog kritičara i publicista Ranka Munitića (1945 - 2009).

Na vijest o smrti Ivana Martinca, umjetnika hrvatskog i splitskog, odmah sam počeo pretraživati po stanu da vidim što mi je od njega ostalo, u onom tvarnom, opipljivom smislu.

Uvodno su prikazani inserti iz filmova koji su na Zafranovića bitno utjecali formirajući njegov životni i filmski svjetonazor, od Prometeja s otoka Viševice i Kaja, ubit ću te Vatroslava Mimice, preko Život je lijep, Fokus i Mrtvi dan Ivana Martinca, do Pravca Tomislava Gotovca, Sedmologije grupe autora, Trgovine na korzu Klosa i inserta iz filma Otokara Vavre.

Zajedno s drugim predstavnicima hrvatskog eksperimentalnog filma (poput Ivana Martinca) Gotovac važi za istaknutog predstavnika tzv. druge avangarde šezdesetih.

Tzv. ' poetski film ' na primjer onaj Maye Deren, Petersona, Stan Brakhagea, ili na bivšim jugoslavenskim prostorima Žike Pavlovića, Ivana Martinca i Mihovila Pansinija u potpunosti je naglasio ulogu osobne imaginacije, usredotočenost na osobne opsesivne ' mentalne slike ' te njihovo, ponajviše ritmičko i ' asocijativno ' povezivanje.

Posebnim programom " Mediteran ", na festivalu će se podsjetiti na " zlatno doba " splitske producentske kuće Marjan film te će se prikazati šest filmova nastalih u njezinoj produkciji, dugometražni filmovi Lordana Zafranovića, Adi Imamovića, Ivana Martinca, Zvonimira Berkovića, Živorada Tomića i Zorana Tadića.

Nakon promocije bit će prikazane neke od uspješnica iz povijesti kluba, a među njima su Mrtvi dan Ivana Martinca, L ' Abandon Vjekoslava Nakića, Bageri proždiru zemlju Martina Crvelina, Caffe Manon Ranka Kursara, Koncert Lordana Zafranovića, Fluorescencije Ante Verzottija, Eksproprirani kompleks Dušana Tasića, Tango de la Muerte Branka Karabatića, Zrcalo Luke Bezića, Usta puna vode Žarka Batinovića, Ovdje smo posve sami Petra Fradelića, Zovem se film Zdravka Mustaća i Žemsko jedine odabrane autorice Dunje Ivanišević.

Djelo u izdanju Matice hrvatske 2004. i 2005. u dva debela sveska: I. svezak od 748 stranica - počinje sa Silvijem Strahimirom Kranjčevićem, a svršava s Miroslavom Krležom, i II. svezak od 802 stranice obuhvaća razdoblje od Antuna Branka Šimića do Ivana Martinca.

O redateljskoj poetici eksperimentalnog filmaša Ivana Martinca, uz opsežne analize njegovih filmova, nadahnuto i upućeno piše Tanja Vrvilo.