OCJENJIVAČKI SUD: mr. sc. Leonida Kovač Vesna Mažuran Subotić dr. sc. Ive Šimat Banov Mirjana Vodopija Gorki Žuvela (predsjednik) NAGRADE (iznosi će biti naknadno objavljeni): Velika nagrada Trijenala Tri jednakovrijedne nagrade Trijenala Otkupna nagrada Trijenala VIII. trijenale sastojat će se od: 1. Izložba žiriranih radova 2. Samostalna izložba Ines Krasić, dobitnice Velike nagrade VII.

Ive Šimat Banov na reprezentativan, interpretativno svjež način podastire zaokružen uvid u impresivan opus kipara čije je djelovanje obilježilo više od pola prošloga stoljeća hrvatskoga kiparstva.

Kako se ponašamo s baštinom, piše u »Vijencu« Ive Šimat Banov pod naslovom »O baštini bez baštinika«.

Objavio je 1980. mapu grafika, a 2007. ostvario je i monografiju o svom radu iz pera Ive Šimat Banova, Ivice Župana i Branke Hlevnjak.

Član Prosudbenog vijeća Ive Šimat Banov novinarima je pročitao odluku prvonagrađenog rada, u kojoj se, uz ostalo, ističe da se autor odlučio za stojeću figuru (oko 2,20 m) blago stilizirane modelacije, koja prikazuje mladoga znanstvenika u sabranu razmatranju.

Nacionalovi sugovornici su istaknuli sljedeće stručnjake: Veru Horvat Pintarić kao najveću eksperticu za Miroslava Kraljevića, Veru Kružić Uchytil za Vlahu Bukovca, Ferdu Kovačevića i Celestina Medovića, Igora Zidića za Vlahu Bukovca, Miljenka Stančića i još neke autore, Darka Šnajdera za Antuna Motiku i Krstu Hegedušića, a Zvonko Maković, Ive Šimat Banov, Želimir Koščević i Tonko Maroević za suvremene autore.

Postupak natječaja i ocjenu radova provodit će Ocjenjivački sud koji je imenovan početkom veljače, a čine ga povjesničar umjetnosti Ive Šimat Banov, arhitekt Gustav Červar, povjesničar umjetnosti Joško Ćuzela, akademska slikarica Antonija Modrušan i predstavnik roditelja Dinko Stančić.

Ovaj potonji, kako kaže Ive Šimat Banov jedini je u odnosu na učitelja pokušao učiniti korak dalje i dohvatiti smisao šutnje.

Obzirom naime da ministar Biškupić, te akademik Tonko Maroević, sveučilišni profesori Zvonko Maković, Ive Šimat Banov, Berislav Valušek, i ostali naši najugledniji kritičari podržavaju moju borbu protiv plagijata, i protiv korupcije u dijeli ULUPUH-ova vodstva, te da je riječ o prvoj takvoj knjizi u nas koju u svojem fondu imaju naše najuglednije knjižnice, jasno je da je informacija o mojoj knjizi na Wikipediji opće dobro, a da brisanje te informaciji koristi tek malom broju ljudi o čijim plagijatima te kaznenim djelima su u knjizi objavljeni brojni dokumenti.

Tako je likovni kritičar Ive Šimat Banov zapisao: To ne znači drugo nego da sve jednako vrijedi, da se cijeli svijet grije u loncu i na vatri ove maštovite sinteze, da se u običnosti, u potrošenostima, iscrpljenim stvarima gleda nešto tajanstveno i uznemirujuće, objavljujući da je dan uskrsnuća svaki dan, da trulež u pravom smislu propasti ne postoji, da ništa nije vrijedno prijezira (niti najsitnije niti najbjednije), da oživljuju svi mrtvi koraci i da ništa ne umire.

Ive Šimat Banov rođen je 1951. godine u Murteru.

Kako zapaža povjesničar umjetnosti Ive Šimat Banov: ta je kravata oko vrata Arene bila najambiciozniji, najosmišljeniji koncept i projekt promocije hrvatskog identiteta.

Nazvavši kravatu planetarnim simbolom, Ive Šimat Banov rekao je kako kravata nije samo likovna priča, već velika priča koja izmiče kontroli u najboljem smislu riječi.

O projektu i izložbi " Izazov kravate " kojom se želi predstaviti bogatstvo umjetničkoga iskaza na temu kravate kao medija univerzalne komunikacije te istodobno i Hrvatska - domovina kravate, govorili su na današnjoj konferenciji za novinstvo pomoćnica ministra kulture Goranka Horjan, zamjenik veleposlanika Arapske Republike Egipat u Zagrebu Ahmed Bakr, likovni kritičar Ive Šimat Banov te Marijan Bušić i Zlatko Penavić, osnivači zagrebačke tvrtke " Potomac ", koja je u prigodi održavanja izložbe u Egiptu izradila seriju kravata Croata s egipatskim motivima papirusa i lotosa.

Ali akademik Tonko Maroević, koji je nenadano očito postao i odvjetnikom Željke Čorak (?), na moj tekst Slava i otrov odgovara (ne znam da li u njezino ili svoje ime) u članku Dogmatizmom ukusa na pluralizam mišljenja, kao i Ive Šimat Banov u tekstu Jad jala ili jal jada u Vijencu od 12. veljače (br. 390), što me potaknulo na kratak odgovor.

Odluku o idejnom rješenju donijelo je Povjerenstvo imenovano od Vlade Republike Hrvatske i to u slijedećem sastavu: predsjednik je bio akademik Tonko Maroević predsjednik, a članovi Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije, Ante Županović, gradonačelnik Grada Šibenika, Branka Juričev Martinčev, gradonačelnica Grada Vodica, Ivan Klarin, načelnik Općine Tisno, prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Odbora za obrazovanje.znanost i kulturu Hrvatskog sabora, Jerko Rošin, predsjednik Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskog sabora, Zoran Šikić, državni tajnik u Ministarstvu kulture, Branko Bačić, državni tajnik u Ministarstvu mora.prometa i infrastrukture, dr. sc. Radoslav Bužančić, pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Trogiru, prof. dr. sc. Ive Šimat Banov, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, Josip Zanki, predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Vlatka Đurković, ravnateljica Uprave za prostorno uređenje u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Zlatko Tomičić ga naziva " pravim otkrivačem naše prošlosti ", Sanja Knežević " Prometejevim svjetlom u Kotarima ", a poznati albanski pjesnik Xhevahir Spahiu " kraljem haiku ", neki ga uspoređuju sa Zoranićem, Ive Šimat Banov kaže kako kod Bilosnića nema " ništa bez strasti i ' ludosti ' ", Igor Mandić čovjekom koji " drastično ogoljava vlastitu dušu ", itd.

Iako uz takve veličanstvene fotografije ne treba teksta, kako je kazao urednik knjige u slavu naših predaka Ive Šimat Banov, teksta u knjizi ipak ima.

Nakon turista koji su znali slučajno nabasati na lokalnog slikara, godine 1980. na Rabu su Testena otkrili i javnosti predstavili Dalibor Jelavić, Tonko Maroević i Ive Šimat Banov.

Kritika je često isticala ovu njezinu značajku kao važnu poveznicu njezina kiparstva s naslijeđem koje je Ive Šimat Banov precizirao pišući da« širi onaj intimizam s prošlošću a svojom smjelošću uporabe boja i materijala dokazuje svoju postmodernističku slobodu usvajanja i reinterpretiranja. »Ovdje se otvara i zanimljivo pitanje.

Dnevnik prolaznika - Ive Šimat Banov

DNEVNIK PROLAZNIKA - Ive Šimat Banov

Ive Šimat Banov uz skulpturu Iscurio U Klovićevim dvorima prošlog je tjedna otvorena izložba Od kipa do ispovijedi, autoportret autobiografija, koju je osmislio povjesničar umjetnosti i arheolog Ive Šimat Banov. Izložba je esej o tjeskobi i ljudskoj samoći, jer je danas umjetnost posljednje pribježište individualizma, obrana od ideološko-političkog, mažoretskog polusvijeta, kaže Šimat Banov i dodaje da je izborom stotinu radova 34 umjetnika htio tematizirati autoportret kao oblik ispovijesti, i to u tradicionalnoj i u modernoj skulpturi, na performansu ili videu.

Tu su još pjesnik Zlatko Tomičić, Sanja Knežević, Igor Mandić, Ive Šimat Banov i drugi.

Upravo mu je objavljena raskošna monografija u kojoj su tekstove napisali Ive Šimat Banov, Ivica Župan i Branka Hlevnjak, koja pokazuje različitost njegovih zanimanja: od karikature i novinske grafike do gotovo klasične skulpture Charlija Chaplina ispred nekadašnje Kinoteke.

U prigodnim katalogu uz izložbu likovni kritičar Ive Šimat Banov, analizirajući Skračićev likovni pristup ljudskom tijelu, istaknuo je: " Tražeći grčevite i dramatske točke, Skračić može rasuto ljudsko opet sakupiti u male i duboke zlatne posude svojih zlatnih ikona i preplesti ljudsku nadu i božansku žrtvu, koja ne govori pukim simbolima nego tijelom - žrtvu koja nije metafizička nego fizička, nije samo duh nego i čista materija slikarstva.

Tako o povijesti i umjetnosti samog grada Korčule piše akademik Igor Fisković, o katedrali ugledni konzervator Joško Belamarić, o bratovštinama povjesničarka umjetnosti Alena Fazinić, dok o kiparima Franu Kršiniću i Ivu Lozici kazuje profesor na Likovnoj akademiji u Zagrebu Ive Šimat Banov.

S usret s opusom rovinjskoga slikara Slobodana Vuli čevića (1927) na monografskoj izložbi (autor monografije Ive Šimat Banov, Zavičajni muzej grada Rovinja, 1998) u Domu hrvatskih likovnih umjetnika (17. listopada-7. studenog) za mnoge će posjetitelje biti cilj dugo očekivana traganja za onom vrstom slikarstva koja je danas postala vrlo rijetka: za slikarstvom istančane likovne čistoće i jednostavnosti, koje u svoj svojoj elementarnosti (koja je samo formalna) progovara o složenosti i punoći egzistencije po jednom, rijetko tako rafinirano izvedenom, vitali s tičkom principu.

Jer sve kasnije, kao i ranije, možemo nazvati autobiografskim. ' Ive Šimat Banov

' Srednja žalost ', kratko je komentirao povjesničar umjetnosti Ive Šimat Banov prvonagrađeno rješenje za spomenik Franji Tuđmanu koji bi uskoro trebao biti postavljen u Splitu, a čiji su autori arhitekt Branko Silađin i kipar Zoran Jurić.