U ovom broju " Književne Rijeke " objavljeni su ulomci još neobjavljenog romana Igora Žica " Grad potrošene ljubavi ", romana " Gledajući u noć " Marijana Grakalića, dramski tekst Emidija Mohovića te eseji Fabijana Lovrića o Ivi Andriću i Leona Zakrajšeka o japanskome gledištu na umjetnost, a jedan dio časopisa posvećen je poeziji na čakavskom narječju.

Zadnji dan prikazat će se " Čovjek kojeg nema ", dokumentarac o nobelovcu Ivi Andriću koji govori o njegovu manje poznatom životnom i književnom opus iz razdoblja mladosti.

Tim romanom svjesno sam pokušao napraviti svojevrstan hommage Ivi Andriću iako sam ponajprije želio ispričati jednu priču, a tek onda od te priče napraviti hommage tako što sam stil pripovijedanja prilagodio toj nakani.

Riječ je o pedeseteoj obljetnici dodjeljivanja Nobelove nagrade za književnost Ivi Andriću, odnosno tridesetoj obljetnici smrti Miroslava Krleže.

Prije točno pedeset godina, 10. prosinca 1961. godine, u Stockholmu je Švedska akademija dodijelila Nobelovu nagradu za književnost Ivi Andriću, o kojem se posljednjih godina, na žalost, mnogo češće govori u kontekstu identiteta, a ne njegova vrhunskog književnog djela.

Google je svojim najnovijim doodleom ' odlučio odati počast Ivi Andriću, jednom od najvećih hrvatskih i srpskih pisaca, te dobitniku Nobelove nagrade za književnost 1961. godine, piše jutarnji.hr

U Beču je predavanjem o nobelovcu Ivi Andriću, koje je održala Julijana Matanović, književnica i profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, obilježena 120. godišnjica rođenja ovog slavnog književnika

Ako je vjerovati Ivi Andriću, višegradski most Mehmed paše Sokolovića zapravo je Ćuprija na Drini.

Njemačke novine pišu o približavanju zemalja Zapadnog Balkana EU, novom hrvatskom premijeru, sporu između Makedonije i Grčke, Ivi Andriću.

Emir Kusturica organizira ogromni projekt posvećen piscu Ivi Andriću.

O Ivi Andriću govorit će književnik Ivan Lovrenović.

zauzeo neku od hrvatskih lijevih ili desnih državotvornih opcija, piše u novom broju Foruma, mjesečnika Razreda za književnost HAZU akademik Ivan Aralica u tekstu " Što je meni Andrić ", koji je objavljen u povodu 50. obljetnice dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću.

Na pitanje kako je došlo do ove regionalne suradnje, Hajoš nam je rekao da je u razgovoru s Keroševićem shvatio da nitko s područja bivše Jugoslavije ne obilježava 50. obljetnicu dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću te su zaključili da je to idealan trenutak da djelo tog velikog pisca kroz zajedničku kazališnu koprodukciju postave na scenu.

Connewitz, ispunjene do posljednjeg mjesta gdje su nastupili autori iz svih krajeva južne Europe od Albanije, Bugarske, Rumunjske, Makedonije, Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije do Slovenije.Dodajmo na kraju da se na ovom sajmu obilježila 50. godišnjica od Nobelove nagrade za književnost Ivi Andriću, što se svečano proslavilo na štandovima Srbije i BiH, ali ne i Hrvatske.

Ivi Andriću se s hrvatske strane ne zamjera što je u mladosti prihvatio idilično jugoslavenstvo nego mu se zamjera što jugoslavenstvo kad je bilo prepoznato kao forma srpskoga hegemonizma nije napustio i

Sajam ove godine posebnim programima obilježava i dvije obljetnice: 30 godina od smrti Miroslava Krleže i 50 godina od dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću.

Riječ je o pedesetoj obljetnici dodjeljivanja Nobelove nagrade za književnost Ivi Andriću, odnosno tridesetoj obljetnici smrti Miroslava Krleže.

Svečanom premijerom drame Prokleta avlija Ive Andrića u adaptaciji, scenografiji i režiji Nebojše Bradića, obilježena je pedeseta obljetnica od dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću, jedinom nobelovcu na prostoru bivše države.

Godine 1961. Ivi Andriću uručena je Nobelova nagrada za književnost.

Ta Nobelova nagrada koja je pripala Ivi Andriću, čak i prema riječima njegovog književnog suparnika, Miroslava Krleže, " nesumnjivo predstavlja datum u povijesti naše književnosti i kulture ".

O Ivi Andriću (1892 - 1975.) i njegovom djelu napisana je čitava biblioteka: ozbiljne povijesno-književne studije, literarno-teorijski eseji, analize i tumačenja njegovog djela i lika, novinski članci, jeftini pamfleti, oštre, zlonamjerne kritike, nema čega nema.

Ivo Andrić Rasprave o Ivi Andriću na prostoru koji se nakad zvao Jugoslavija uglavnom se vode oko pitanja nacionalne pripadnosti poznatog književnika.

Uz ispriku sjajnom književniku Ivi Andriću, jer on doista ni sa čim nije zaslužio povezivanje s hrvatskim narodnjacima.

Evo, dio tršćanskih kulturnjaka odlučio je niz kulturnih manifestacija tijekom cijelog mjeseca posvetiti nobelovcu Ivi Andriću: okrugli stolovi, izložbe, susreti s književnicima i književnim kritičarima, što će potrajati do kraja prosinca.

Na današnji dan prije pedeset godina, dakle 10. prosinca 1961., u Stockholmu je Švedska akademija dodijelila Nobelovu nagradu za književnost jugoslavenskom (i jugoslovenskom) književniku Ivi Andriću.

Matošu, Antunu Barcu, Miroslavu Krleži, Ivi Andriću, odnosno o prevođenju, realizmu, dijalektalnoj književnosti, periodizaciji te o drugim metodološkim problemima studija hrvatske književnosti.

Večer posvećena Krleži i Andriću bila je i svojevrstan hommage 30. obljetnici smrti Miroslava Krleže i 50. obljetnici dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću.

Zanimljivo je da je jedina pozitivna kritika koju je Krleža ikada napisao o nekom hrvatskom književniku bila ona o Ivi Andriću.

U ovoj enciklopediji Ivi Andriću pristupamo kao hrvatskom piscu.

Ivi Andriću, jedinom nobelovcu s ovih prostora, u potpunosti su posvećena dva štanda: Srbije i Bosne i Hercegovine, a u povodu 50. obljetnice njegove nagrade.