Split i Dalmacija imaju duboke veze sa Čileom, Antofagasta je naš grad prijatelj, tamo smo podigli i spomenik Marku Maruliću, a naši ljudi u Čileu su među prvima pomogli Hrvatskoj u domovinskom ratu.

Povrh supruga Božidara Violića - jednog od najvažnijih hrvatskih kazališnih režisera - s Dalmacijom je snažno povezuje još jedan fatalni Splićanin: na Marku Maruliću i njegovoj Davidijadi je, naime, svojedobno magistrirala.

Angažirao se i u akciji postavljanja spomenika Marku Maruliću na istoimenom zagrebačkom trgu.

Osim toga na simboličnoj razini izrazili smo Akademiju kao znanstvenu nazvavši jedno njezino vijeće po svjetski priznatom hrvatskom znanstveniku Ruđeru Boškoviću, a vijeće za umjetnost i književnost po tvorcu hrvatske moderne književnosti Marku Maruliću.

Zatim, u Kongresnoj biblioteci održan je međunarodni simpozij o Marku Maruliću o petstotoj obljetnici nastanka Judite.

KNIN - Na Marulićevu trgu u Kninu, ispod zgrade Veleučilišta, predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader svečano je otkrio spomenik Marku Maruliću, ocu hrvatske književnosti, djelo akademskoga kipara Slavomira Drinkovića. Ovo je treći spomenik Maruliću pred kninskim Veleučilištem, naglasio je Sanader, istaknuvši da je Veleučilište simbol budućnosti Hrvatske.

Prekrasni zeleni prostor ispred glavnog ulaza nedavno je preuređen kao okvir za spomenik Marku Maruliću, ' ' ocu hrvatske književnosti ' '.

Nagradu Davidias za najbolji prijevod djela iz hrvatske baštine na strane jezike ili najbolju knjigu, odnosno studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini u 2002., dobio je Francisco Javier Juez Galvez, profesor na Komplutskom sveučilištu u Madridu, za monografski broj časopisa Studia Croatica posvećen Marku Maruliću.

Pišući o Marku Maruliću u Veneciji Joško Belamarić je 1995. godine zabilježio da su Marulići krajem 15. stoljeća prodavali u Veneciji vina hrvatskog imena: bilza i tibi drag, dok je Nikša Petrić 1998. godine u radu o hvarskom pjesniku Katarinu, vjerojatno Gazaroviću, kojem je Marko Marulić uputio pohvalnu pjesmu na samom početku 16. stoljeća, povezao Belamarićevu bilješku s ranijim spomenima te zaključio da se moralo raditi o uglednom renesansnom vinu - kaže Ambroz Tudor.

Priopćenje 122/03 U ponedjeljak, 12. svibnja 2003. g. u Nacionalnoj knjižnici u Madridu, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Madridu organiziralo je promociju časopisa Studia Croatica iz Buenos Airesa, br. 2 iz 2002. g., u cijelosti posvećenog Marku Maruliću, te knjige Los Croatas y Croacia en el Tiempo y Espacio, Anđelka Mijatovića Zagreb, 15. svibnja 2003.

Održali smo i simpozij o Marku Maruliću prigodom petstote obljetnice nastanka »Judite«.

Govoreći o Marku Maruliću, dr. Šimundža je kazao kako ima velikih svjetskih književnika kršćanskog nadahnuća, ali se u nekim stvarima ni jedan od njih ne može mjeriti s Marulićem.

Tako Grčić piše u svojim pjesmama o Penelopi, Orfeju i Euridiki, Don Juanu, Buddhi, Parmenidu, Jazonu, Marku Maruliću, Ruđeru Boškoviću, Williamu Blakeu, Sigmundu Freudu, Pablu Picassu i Tinu Ujeviću.

Ove je godine postavljen na Trgu Preporoda spomenik Marku Maruliću, djelo kipara Ivana Meštrovića.

Zatim su tu Riječ i život, Duhovni velikani, Maja Tokić je snimila dva afrička dokumentarca o hrvatskim misionarima, završena je i priča u povodu 150 godina Zagrebačke nadbiskupije te 40 godina Glasa Koncila, u planu je i snimanje dokumentarca o Marku Maruliću kao duhovnom piscu 16. stoljeća...

Premda mi se činilo da sam Marku Maruliću posvetio dostatnu količinu knjiga i radova, ipak sam, da se ne izgubi običaj, i u ovaj rukopis uvrstio tri marulološka priloga, koji, makar se činili perifernim temama, ipak pridonose upoznavanju opće slike ' oca hrvatske književnosti ' u nacionalnoj literarnoj baštini. "

Iz svega što smo rekli mislim da postaje jasno zašto je Sveta Stolica, na pragu trećeg tisućljeća, svoj pogled zaustavila na Marku Maruliću te ga uzela kao primjer onoga neprolaznog humanizma koji je izgradio Europu i njezin identitet, a koji ima što reći i danas.

Colloquia Maruliana u cjelini posvećena su Marku Maruliću, nacionalnom klasiku, ocu hrvatske književnosti: Autoru.

Kako u programu koji funkcionira kao manifest navodi Hrvoje Cokarić, redatelj predstave: Marulološka postavka o Marku Maruliću kao ocu hrvatske književnosti koji je u djelu Judita nastojao ohrabriti svoj narod u borbi za slobodu potpuna je i okrutna laž.

Pohvala Marku Maruliću ocu hrvatske autorske književnosti

Spomenik Marku Maruliću u Splitu (1925.)

Nakon susreta s Angelom Merkel predsjednik hrvatske vlade položio je i vijenac na spomenik Marku Maruliću u berlinskoj četvrti Charlottenburg-Wilmersdorfu, koja je partner sa Splitom, te se susreo i s predstavnicima hrvatske zajednice u Berlinu.

U jednom srednjoškolskom udžbeniku hrvatskog jezika, nakon ulomka iz Judite, u notici o Marku Maruliću doslovno je bilo navedeno »a pisao je i na latinskom« (sic), kao da se njegov latinski opus ne mjeri svescima.

Split nije okupiran, već anektiran: uvode se policijski sat i prijeki sud, na spomeniku Marku Maruliću briše se hrvatski napis, a spomenik Grguru Ninskom uklanja se s Peristila.

Osim palače, grad obiluje spomenicima kao što su to spomenici Grguru ninskom i Marku Maruliću; te obiluje brojnim crkvicama i kapelicama od kojih izdvajamo crkvu sv. Martina s prepoznatljivom oltarnom pregradom te crkvicu sv. Mikule u Velom Varošu.

Utemeljena na Marku Maruliću i njegovoj kršćanskoj profiliranosti, Judita predstavlja kršćanske ideale kao što su bogoljublje i čovjekoljublje, pa svojom porukom biennalu daje smisao i usmjerenje koje bi ta institucija u budućnosti trebala imati.

Spomenik Marku Maruliću u centru Splita jutros je osvanuo oblijepljen žutim plastičnim vrećicama trgovačkog lanca Željka Keruma.

Kad ga je bard hrvatske književne povijesti, Ivo Frangeš, u proslovu svome sveobuhvatnom pregledu hrvatske književnosti od početaka do danas, 1987. uvrstio među deset najvećih hrvatskih pisaca, uz bok Marku Maruliću, Marinu Držiću i Ivanu Gunduliću od starijih a Ivanu Mažuraniću, Silviju Strahimiru Kranjčeviću, Antunu Gustavu Matošu, Tinu Ujeviću, Miroslavu Krleži i Ivanu Goranu Kovačiću od novijih, dovršena je akademska kanonizacija pisca koji bi, uostalom, u svojoj nesnošljivosti spram svake konvencionalnosti, da je u prilici, zacijelo takav čin s prijezirom bio odbio.

U prijevodu Cvite Fiskovića epitaf glasi: PRASTRICU MARKU MARULIĆU/ČUVENOM ŽIVOTNIM POŠTENJEM/PLEMENITOŠĆU I UČENOŠĆU/NAJZASLUŽNIJEM ZAŠTITNIKU/SVOJE OBITELJI/ALEKSANDAR MARULIĆ/I NJEGOVA BRAĆA POSTAVIŠE/OVAJ SPOMENIK Romanična crkva franjevaca konventualaca doličan je pravi krug i sredina za počivalište ovog kršćanskog i renesansnog pisca u splitskom panteonu.

Postavljene su skele oko spomenika Marku Maruliću na Voćnom trgu.