Predavači i voditelji programa su razni stručnjaci na području filmske i medijske kulture: prof. Krešimir Mikić, Petar Krelja, mr. Bruno Kragić, dr. Hrvoje Turković, Josip Grozdanić, mr. Irena Paulus, dr. Mato Kukuljica, mr. Ivo Škrabalo, Joško Marušić, Diana Nenadić, Slaven Zečević i Nenad Polimac.

- Granić piše svoj duhovno-politički autoportret - rekao je Ivo Škrabalo dodavši kako u knjizi zastupa vrijednosti i stavove za koje se borio dok je bio u politici.

Već je povjesničar Ivo Škrabalo upozorio da Berkovićev opus bitno određuju dva međusobno tijesno isprepletena konstitutivna načela: Žena i Glazba.

A da bismo se prisjetili i omnibusa proizvedenog 1989. u zagrebačko-beogradskoj koprodukciji, koji i nije imao osobito dug život (na festivalu u Puli, i kratko na kinoprogramu), bit će dostatno da provjerimo što je o trodijelnom ostvarenju Hamburg Altona Vedrana Mihletića, Dragutina Krencera i Mladena Mitovića napisao Ivo Škrabalo u knjizi 101 godina filma u Hrvatskoj...

Ivo Škrabalo, predsjednik Kluba zastupnika Libre, kazao je kako odluke Vlade vezane za iračku krizu kao i prosvjedi koji su najavljeni za subotu od nevladinih udruga, zapravo imaju isti cilj: da se izbjegne rat u Iraku.

Zrinjka Glovacki-Bernardi, koja je na sjednicu došla iz bolesničkog kreveta, upitala je: Ali Dražene, tako se ponašaju oporbene stranke, a kome smo mi to oporba? Na to joj je pitanje duhovito odgovorio Ivo Škrabalo: Pa našoj Vladi, Zrinjka.

Na događanju, koje će se održati 7. listopada u 20 sati u Gradskoj knjižnici na Starčevićevom trgu u Zagrebu, pod nazivom ' Ivo Škrabalo: Između filma i politike ' bit će riječi o profesionalnom putu Ive Škrabala, njegovom filmskom radu te političkoj aktivnosti tokom 90 - ih kad je bio jedan od istaknutih članova danas marginalne a nekad snažne stranke HSLS.

Uvaženi zastupnik Ivo Škrabalo je predložio promjenu zakona o državnim praznicima kojom je napravio malu rošadu dana državnosti i dana nezavisnosti i spomendana Hrvatskog sabora.

Ivo Škrabalo radio je i kao redatelj stvorivši zanimljiv kratkometražni opus, u kojem se ističe dokumentarac Slamarke divojke.

Iako se politikom počeo aktivno baviti tek koncem osamdesetih godina prošloga stoljeća, Ivo Škrabalo osjetio je onu drugu stranu, kad se politika bavila njime.

Na predstavljanju novoga broja, održanu 30. siječnja 2007. u zagrebačkim prostorima Matice hrvatske, Ivo Škrabalo iznio je najnoviji podatak o samo osamdeset aktivnih platna u cijeloj Hrvatskoj.

U trećoj knjizi iz povijesti hrvatske kinematografije, Ivo Škrabalo nije samo stvorio (od dviju prethodnih knjiga) sažetiji priručnik za studente Akademije ADU i sve koje zanima hrvatska kinematografija nego i većim dijelom posve novu, vrlo zanimljivu i korisnu knjigu u kojoj je na svojstven autorski način obradio razdoblje kinematografije tijekom hrvatske neovisnosti, ali i napisao niz iznimnih mini-eseja o temama kakve su nezavisni filmovi, žene u hrvatskom filmu, filmovi za djecu ili filmski časopisi.

Zanimljivo je da scenaristi filma mr. Ivo Škrabalo i Mladen Juran otvaraju mogućnost da je snimatelj Šibenske luke netko drugi, a ne Noworyta: " Pretpostavku prema kojoj je snimatelj Stanislaw Noworyta zamijenila je nova prema kojoj je autor ovog dokumenta Englez Arnold Muir Willson " napisano je u kadru međunaslova.

Ivo Škrabalo piše Ogled iz kinonostalgije, s podnaslovom Zapisi i prisjećanja kinogledatelja sa 65 godina staža, i sjeća se svojih prvih kinodvorana u rodnome mu Somboru te obilja ponude u Zagrebu, doduše prije pola stoljeća.

Pod skupnim naslovom Nema predstave o nekadašnjem značenju i okrutnoj činjenici nestanka većine kinodvorana u Hrvatskoj pišu Jurica Pavičić, Ivo Škrabalo, Zvonimir Berković, Zoran Tadić, Ante Peterlić, Hrvoje Turković, Vedran Benić, Milorad Bibići Goran Tribuson.

Ivo Škrabalo (HSLS) slaže se s tim kako je krajnje vrijeme da se Hrvatska televizija transformira u javnu, no misli kako je samo dvanaest članaka izmjena i dopuna dosadašnjeg zakona premalo promjena da bi se to i postiglo.

Zvonimir Berković je tu uređivao glazbenu kritiku, neki penzionirani general s Tuškanca stranicu povijesti, a potonji liberal Ivo Škrabalo ložio na zadnjoj stranici propagandni rat protiv domaćih Srba, udbaša i Genexa.

Bilo bi doista više negoli zanimljivo danas ponovno pročitati »Hrvatski tjednik« kao odraz naše stvarnosti pod uredničkom palicom, tada prvog, i još uvijek danas agilnog, glavnog urednika Igora Zidića i odgovornoga i nezaobilaznoga Joze Ivičevića, uz asistenciju urednika kao što su Zvonimir Berković, Petar Selem, Ivo Škrabalo, kao i mnogih drugih koji nerijetko i danas zauzimaju visoke položaje, djeluju u vlasti ili opoziciji, ili pak onih što su se sami odlučili na strogo mirovanje.

Od svih glasila najglasniji i najdrskiji bio je Hrvatski tjednik. Na sjednici Upravnog odbora 21. XI 1970. godine, na prijedlog Igora Zidi ć a, koji je dobio ve ć ranije mandat od Upravnog odbora da poduzima radnje za pokretanje glasila Matice, odlu č eno je: da se glasilo Matice nazove Hrvatski tjednik, a u podnaslovu - list za kulturna i društvena pitanja, da nakladnik bude Matica hrvatska, da prvi broj iza đ e sredinom II mjeseca 1971. godine, da po č etni tiraž lista bude 20.000 primjeraka, da u uredništvo u đ u: Stjepan Babi ć, Zvonimir Berkovi ć, Jozo Ivi č evi ć (odgovorni urednik), Tomislav Ladan, Sre ć ko Lipov č an, Zvonimir Lisinski, Zlatko Posavec, Petar Selem, Tvrtko Šercar, Hrvoje Šoši ć, Ivo Škrabalo, Franjo Tu đ man i Igor Zidi ć (glavni urednik).

Diplomirani pravnik i diplomirani kazališni redatelj, scenarist, dokumentarist, dramaturg, publicist, kritičar, filmski povjesničar, izvanredni profesor na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, dugogodišnji predavač povijesti hrvatskog filma na Školi medijske kulture ' Dr. Ante Peterlić ', političar i erudit Ivo Škrabalo umro je, nakon duge i teške bolesti, u nedjelju, 18. rujna, u Zagrebu, izvijestio je HFS.

Ivo Škrabalo je međutim uvjeren kako će sve biti dobro i kako će dugogodišnji rad naše Vere biti okrunjen pronalaženjem pravoga nasljednika.

A zašto se Ivo Škrabalo nije pozabavio vlastitim igranim filmom, pitam znatiželjno, a gospodin Ivo odgovara očekivano, da mu se nekako nije dalo, sve to trčanje za novcima, osiguranje nužnih uvjeta, političke podobnosti i slično.

Ivo Škrabalo sa suprugom ljetuje u mjestu Krivac blizu Broda na Kupi u Gorskom kotaru.

Inače, krajem prošle godine, nakon što je usvojen državni proračun za tekuću kalendarsku godinu, HSLS-ov zastupnik u Hrvatskom saboru, Ivo Škrabalo, iznebuha je podnio amandman za osnivanje Ureda za iseljeništvo i hrvatske manjine u europskim državama.

Za račun vladajuće garniture autorstva ove promjene prihvatio se istaknuti HSLS-ovac Ivo Škrabalo.

S našim mišljenjem složio se i Ivo Škrabalo: " Ovaj Batman mi je najbolji od svih prijašnjih, pa i od prvoga koji je imao nezaboravnog Jacka Nicholsona u ulozi negativca.

Činjenica je da je tehnička osnova za razvoj hrvatskog i jugoslavenskog filma nastala oko Hrvatskog slikopisa iz razdoblja NDH, da je kadrovska obnova učinjena potkraj četrdesetih i početkom pedesetih godina, u doba socijalističke Jugoslavije, da su se poruke o važnosti filmske umjetnosti na oblikovanje političke svijesti naroda jednako primale iz Lenjinovih i Goebbelsovih usta i da su uloga i značenje filma u demokraciji bitno drukčiji, no dobra se iskustva ne bi smjela olako napuštati, kaže Ivo Škrabalo zalažući se za jaču potporu društva filmskom stvaralaštvu.

U jednoj je kavani sjedio Ivo Škrabalo sa svoja dva prijatelja režisera, čije je filmove proglasio najboljima, a u drugoj Vladimir Vuković i njegovi ` hičkokovci `, meni inače simpatični redatelji i kritičari, koji su pak glorificirali vlastiti rad.

Povjesničar hrvatske kinematografije Ivo Škrabalo svrstava Bablje ljeto u kvalitativno marginalni dio Tanhoferova opusa.

N. G.: Utemeljiteljsko uredništvo (Ivo Škrabalo, Vjekoslav Majcen i glavni urednik Hrvoje Turković) napravilo je pravu malu revoluciju na filmskoj sceni, čemu su pripomogli i drugi članovi uredništva, poput urednika kino i video-repertoara Igora Tomljanovića, potom Petra Krelje i Diane Nenadić - svi su oni, baš kao i mi danas, htjeli uspostaviti svjetske standarde bez obzira na skromne institucionalne uvjete, baš kao što je to, recimo, Ante Peterlić bio postigao Filmskom enciklopedijom.