Teorijski prigovor koji nastupa kao interni argment, i valja ga stoga uzimati ozbiljnije, odredio je Jacques Derrida.

Problematici se opreke, drugosti i razlike s fascinantnom ustrajnošću posvetio francuski filozof Jacques Derrida.

Iako je velika većina njih Većini nevidljiva, mali broj vidljivaca od pojma i koncepta " margine " napravio je ne samo ubrojivu nego i izbrojivu karijeru: recimo Jacques Derrida.

Reinhofer, a u prepjevima Fernando Pessoa, Edoardo Sanguinetti, Miroslav Holuba; potom pripovjedači Mirjana Matić-Halle, Pavao Pavličić, pa Samuel Beckett; esejisti Vlatko Pavletić, Ante Stamać, Miroslav Vaupotić, Dubravko Jelčić, Giga Gračan; filozofi i sociolozi Branko Despot, Franjo Starčević, Nenad Miščević, Ante Armanini, Đ uro Šušnjić, u prijevodima Jurgen Habermas, Max Bense, Jacques Derrida, Lamberto Pignotti; likovni kritičari Tomislav Hruškovec, Boris Vižintin, Zvonko Maković, Dubravko Horvatić; kazališni i filmski kritičari, teatrolozi i filmolozi Igor Mrduljaš, Darko Gašparović, Petar Krelja, Hrvoje Turković; dramski pisci Fedor Vidas, Ruzzante (Angelo Beolco) u prilagodbi i čakavskoj verziji Zorana Kompanjeta, Dalibor Cvitan i Čedo Prica.

Robert Rowland Smith sedam je godina bio Prize Fellow pri All Souls College u Oxfordu, gdje je Jacques Derrida njegove radove o filozofiji, literaturi i psihoanalizi opisao kao izvanredne.

Možemo pretpostaviti da će pisati, lijeno preuzimajući datum iz osobnih podataka: Jacques Derrida je rođen 15. srpnja 1930. godine u El-Biaru, pokraj Alžira.

Jacques Derrida: L université sans condition

Francuski filozof Jacques Derrida tvrdi da nikada ranije nasilje, glad i ekonomsko podčinjavanje nisu pogađali toliko ljudi koliko danas.

Projekat se time približava performativnosti samog pojma arhiva koji je, kako Jacques Derrida podseća u svojoj knjizi Arhivska groznica, istovremeno i početak i naredba, i mesto u kome počinje sećanje, i patrijahalna institucija pamćenja u kojoj će neka sećanja biti utkana u istorijsku naraciju a neka nikako ne.

Jacques Derrida,« Devant la loi », u: La faculté de juger, Paris 1985.; Jacques Derrida, Parages, Paris 1986. 3. Usp.

Jacques Derrida,« Violence et Métaphysique », u L ' écriture et la différence, Paris 1967. 4. Usp.

Jacques Derrida,« Comment ne pas parler », u Psyché inventions de l ' autre, Paris 1988, s. 572, bilješka 1. 5. Usp. i Heideggerov tekst koji nosi isti naslov u Erläuterungen zu Hölderlins Dichtung, Frankfurt/M 1951. 6.« Die Sprache im Gedicht », u Unterwegs zur Sprache, Pfullingen 1959. 7. Kroz razlike koje nikada ne treba umanjivati, Heidegger dijeli i Schmittovu uznemirenost, njegovu dijagnozu i prognozu: razlikovanje između rata i mira nestaje u tehnologijskom razviću modernih ratova kao« svjetskih ratova ».

Na zidu, među ostalim slikama, nekoliko portreta: Friedrich Nietzsche, Franz Kafka i Jacques Derrida.

Kopić iscrpno tematizira sedam glavnih zadaća nove humanistike, humanistike sutrašnjice ili humanistike za sutra kako to nabacuje Jacques Derrida: 1. napisati novu povijest čovjeka, odnosno čovječanstva i problematizirati dosad važeće pojmove i razlike, poput razlike između čovjeka i ostalih živih bića; 2. oblikovati novo razumijevanje demokracije i suverenosti, iznova odrediti odnos između žene i muškarca, između države i državljanina, između ljudskih prava i nacionalne države; 3. iznovice odrediti odnos između profesionalnosti i konfesionalnosti i u tom okviru pozvanost sveučilišta; 4. dekonstruirati kulturu i umjetnost, posebice književnost, naime iz točke motrišta razlikovanja između realnog i imaginarnog, odnosno fikcionalnog; 5. nanovo reflektirati odnos između konstativa i performativa, štostva i trebanja, faktičkog i normativnog; 6. odrediti novu ulogu autoriteta, odnosno ulogu autoriteta na novim ishodištima; 7. najaviti ono što se čini nemogućim i što može donijeti samo nenajavljivi Događaj, neočekivani događaj onkraj opreke između konstativa i performativa.

No knjiga " Homo sacer " jednim je udarcem izbacila Agambena s mjesta autsajdera na vrh koji je ostao upražnjen nakon smrti Michela Foucaulta i na koji Jacques Derrida jedva da još samo virtualno polaže pravo.

Ujedno prezentirat će ključne pristupe u razumijevanju moći pohranjene u arhivima, kroz studije, polemike i primjere poput izložbi kustosa Charlesa Merewethera i Okwui Enwezora, tekstove teoretičara i filozofa Jacques Derrida i Borisa Groysa, povjesničara umjetnosti Benjamina Buchloha, kao i auto-reflektivnu poziciju teoretičarke kulture Gayatri Chakravorty Spivak.

Jacques Derrida je jedan od šačice filozofa koji se bave ovim civilizacijskim problemom.

Unatoč tomu, dovoljno je jasno naznačilo predavačeve referentne točke: Charles Taylor, Michel Foucault, Martin Heidegger, Giani Vattimo, Jacques Derrida i Judith Butler samo su neka od imena uz pomoć kojih je Hannula najprije propitivao što bi to bio javni prostor, kako se definira civilno društvo, i kako nastaju važeće " naracije ".

Utopija je zamisliva i objašnjiva jedino kao filozofem, kao ishodište ili spiritus movens mišljenja revolucije, u smislu u kojem Jacques Derrida afirmira, na primjer, metaforu kao filozofem a ne kao teorem, što znači, kao pokretača u kojemu djeluje sâmo načelo différance; utopija je u tom smislu praizvor ili princip mišljenja a ne njegova (teorijska) projekcija, i otud pitanje Gaje Petrovića o smislovima pojma revolucije ima nešto arhi-filozofsko.

Već kao student na Cambridgeu predstavio je, zajedno sa Stephenom Heathom i Christopherom Prendergastom, britanskom čitateljstvu ideje teoretičara kao što su Roland Barthes, Julia Kristeva i Jacques Derrida u knjižici Signs of the Times: Introductory Readings in Textual Semiotics (1971).

Bhabhe, Jacques Derrida na temelju vlastitoga migracijskog iskustva naziva izrazom ÂťdissemiNationÂŤ. 10 Tom je disperzijom, koja utječe na imaginarni rang doma, nastupilo vrijeme susreta s više varijanata marginalnosti.

No moram istodobno dodati da razumijem samoga McLuhana u svjetlu šire filozofsko povijesne problematike koja se sabrala oko pitanja metafizike, i to na način kako ga je afirmirao francuski filozof Jacques Derrida.

U tom smislu Vlaisavljević čita Merleau-Pontyjev opus u novom svjetlu, s mjesta koje je nedugo potom zauzeo upravo Jacques Derrida, i pritom rabi pristup simptomatskog čitanja.

Bilo kako bilo, Schmitt je zadnjih godina postao središnjom referencom za filozofe ekstremne ljevice kao što su Giorgio Agamben, Antonio Negri (šmitovski marksizam je u Italiji, međutim, stariji fenomen), Jacques Derrida ili Etienne Balibar.

Izdavanjem najnovijih djela velikana misli kao sto su Hannah Arendt, Jean Baudrillard, Jacques Derrida, JĂĽrgen Habermas, Jean-Luc Nancy, Charles Taylor i dr. te izdavanjem casopisa Beogradski krug ucinio je dostupnim intelektualnu bazu ne samo novim emancipacijskim projektima nego i obrazovnim procesima u cjelokupnoj regiji.

Francuski poststrukturalist Jacques Derrida, baveći se rodnim pitanjima unutar lingvistike, dolazi do zaključka kako su muško-žensko i kultura-priroda neprihvatljivi dualizmi zapadne misli.

Dezorijentacija sveučilišta postala je općesvjetska, a ni Basarab Nicolescu, ni Jacques Derrida ni UNESCO nisu ostavili traga u svemu onome što se sa sveučilištem zbivalo i zbiva

Podsjećam kako je i Jacques Derrida u članku L ' Animal que donc je suis (à suivre)/Životinja koja, dakle, jesam (više slijedi) isto tako upozorio na životinjski holokaust (usp.

Francuski filozof Bernard Stiegler, direktor Instituta za istraživanje i inovacije Georges Pompidou i profesor na Goldsmiths Collegeu u Londonu, jedan je od najvažnijih europskih mislilaca na čiji rad su, među ostalim, utjecali Sigmund Freud, Gilbert Simondon (od kojeg je preuzeo neke postavke fenomena individuacije, iako je za razliku od Simondona, uveo i tehnologiju u proučavanje ovog fenomena), Friedrich Nietzsche i Jacques Derrida.

Mnogi simptomi služe da prikriju opći uzrok te dezorijentacije: gubitak smisla i univerzalna glad za smislom. 2. Granica nemogućeg U jednom znamenitom tekstu o budućnosti profesije ili o bezuvjetnom sveučilištu, Jacques Derrida je izravno oslovio humanističke znanosti, stavljajući ih u navodne znakove, zahvaljujući kojima bi se, kaže, to sutra moglo dogoditi