To su ona u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji, u kojima se odvija glavnina standardizacijskih nastojanja u XIX. stoljeću i ona u hrvatskoj i slavonskoj vojnoj granici karakteristična po tome što je njemački službeni jezik praktično sve do razvojačenja za bana Ivana Mažuranića (1873.) i sve dotad se važna hrvatska jezikoslovna pitanja jedva tiču toga područja.