Joseph Campbell ga objašnjava na vrlo zanimljiv način koji ću pokušati ovdje ukratko predstaviti.

Ouspensky, Otto Rank, Joseph Campbell, John Bolfeld, Erich Fromm, Lewis Mumford, Paramahansa Yogananda, itd.).

U knjizi Moć mita, Joseph Campbell iznosi mit o mladoj Indijanki koja je odbijala svakog prosca.

" Svi ovi mitološki simboli se odnose na Vas ", rekao je Joseph Campbell, dodavši kako junakovo postignuće bez obzira radi li se o motivima spašavanja supruga, kraljevstva ili princeze, postizanju prosvjetljenja ili samome uskrsnuću predstavlja upravo ono što bi se trebalo događati u nama samima jer je ta poruka mita od veće važnosti za naš sadašnji život u ovom trenutku, negoli povijesna istinitost samoga događaja koji priča ilustrira, odnosno rabi kao simbol.

Kao što je to lijepo rekao Joseph Campbell: Ako slijedite svoj žar, vrata će vam se otvoriti čak i ondje gdje niste niti znali da ona postoje. Dobijete osjećaj neke nevidljive ruke koja vas vodi kroz život.

Joseph Campbell, jedan od najvećih mitologa 20 - tog stoljeća, piše da mitološke kozmologije ne korespondiraju sa svijetom grubih činjenica, već su funkcija snova i vizija.

Joseph Campbell piše: Kroz materijale u svim svescima ovoga rada, Orimitivnim, Orijentalnim i Zapadnjačkim, mitovi i obredi povezani sa zmijama, pojavljuju se često i u izvanredno dosljednom simboličkom značenju.

Joseph Campbell na primjer, je tvrdio da je većina mitova slična.

Nie ni bitno... ako ih poznaješ više pokušaj ih usporediti, ili pogledaj serije predavanja Joseph Campbell-a (Mythos i Power Of The Myth)... meni su jako koristila... i tebi će sigurno.

Da me Joseph Campbell nije uvjerio da se iza zavjese događa nešto magično, bio bih potpuni nihilist.

jučerašnja prva drndaonica samo mi je potvrdila istinitost onog mog unutarnjeg bliss osjećaja (to nije angloprekenjavanje; taj termin mi je poklonio joseph campbell), osjećaja koji je u biti neizdrživi i istiniti poriv - poriv za stvaranjem, poriv za PISANJEM kažem - potvrdila jer ga zbog niza razloga uvijek i isponova dovodim u pitanje. glupan koji se boji biti ono što je

Joseph Campbell jednom je rekao da se svijet danas prebrzo mijenja da bismo uspjeli razviti i održati bilo kakvu mitologiju.

Čak i u slučajevima kad se pisalo o " novim društvima ", treba malo bolje pogledati koja o kojim i kakvim društvima je bilo riječ: prevladavajuća ideja je da je masa bezumna zvijer koju treba staviti pod kontrolu mudrih vladara, a antologijska misao koja je provlači kroz Heinleinove Starship Trooperse može lijepo ilustrirati duh žanra tog perioda: " Demokratske vlade nisu mogle riješiti probleme i veterani su preuzeli kontrolu. " Ukratko, Joseph Campbell (koji je na jednoj tribini zastupao mišljenje da su protivnici ropstva u američkoj povijesti zastupali samo svoje stavove i da crnci zapravo nisu htjeli oslobađanje, što je argumentirao rasnim neredima u Los Angelesu) je sa svojom ergelom rasnih autora u to doba bio neprikosnoveni boss znanstvene fantastike i svatko tko se nije uklapao u takav mentalni sklop mogao je pisati i objavljivati samo po " alternativnim " SF-časopisima koji su bili gurnuti na marginu - u svojevrstan geto unutar geta.

Nie ni bitno... ako ih poznaješ više pokušaj ih usporediti, ili pogledaj serije predavanja Joseph Campbell-a (Mythos i Power Of The Myth)... meni su jako koristila... i tebi će sigurno.

Neki od njih su Carl Jung, Mircea Eliade, Alan Watts (koji se uglavnom bavio univerzalnim vrijednostima duha, ponajviše objašnjavajući zen-budizam) te Joseph Campbell kojega je proslavio njegov rad na komparativnoj mitologiji i religiji.

Joseph Campbell, američki autor koji je postao poznat svojim radom na području komparativne mitologije, u jednom intervjuu lijepo ilustrira stav zena prema ovakvom pogledu na prirodu, citirajući D. T.

Joseph Campbell, američki profesor komparativne književnosti i najznačajniji mitolog našega vremena, u svojim je djelima fantastično prikazao kako se mitovi mogu tumačiti psihološki.

Posljednjih nekoliko godina svog života Joseph Campbell često je govorio o Mariji Gimbutas, izrazito žaleći što njena istraživanja o neolitskoj Europi nisu bila dostupna tijekom šezdesetih godina kada je pisao svoju knjigu " Božje maske ".

Čuveni antropolog Joseph Campbell je napisao Na mjestu gdje ste se spotaknuli, leži skriveno blago

" Najbolji način za spašavanje svijeta jest kroz usavršavanje samoga sebe ", rekao je Joseph Campbell.

U tom su nizu filmova osuvremenjeni osnovni mitski obrasci što ih je temeljito propitao glasoviti Joseph Campbell, odnosno primijenjeni su u odnosu sa stanjem suvremenog društva i opreke toga društva s pojedincem koji bi trebao biti temeljem njegove izgradnje, ali je uistinu tek na rubnim dijelovima.

Jung i Joseph Campbell. Campbell je prezentirao u svojim radovima čvrste dokaze za egzistenciju arhetipova kolektivno nesvjesnog, premda njegove dokaze nije moguće i empirijski testirati.

No, to nipošto nije samo puko ispiranje krivnje jer, kako to kaže Joseph Campbell, ti mitovi izražavaju da je ubijanje i jedenje u skladu s prirodnim djelovanjem pomažu psihi da bez krivnje i straha sudjeluje u nužnom činu života. Drugim riječima, ubijanje je nužno i kako se onda pomiriti s tim?

You don ' t have to see the whole staircase, just take the first step " - Martin Luther King " Whether you think you can or you can ' t either way you are right " - Henry Ford " Follow your bliss and the universe will open doors for you where there were only walls " - Joseph Campbell Ostavljam vas sa tri citati koji se spominju u filmu, a ovaj zadnji govori u jednoj rečenici ono što se objašnjava u cilom filmu.

Ako je Joseph Campbell išta iznova naglašavao... to je upravo opasnost od zapinjanja u metafori.

Potraži nešto o pojmu " holizam ", a preporučam posebno Joseph Campbell-a.

Od svega ovog što si nabrojao, Biblija i Bhagavad Gita su opća mjesta u kulturi i dragulji svjetske književnosti, " Walden " od Thoreaua je romantičarsko-anarhistički klasik, Ralph Waldo Emerson također, Joseph Campbell autoritet za mitologiju, Abraham Maslow - klasik psihologije i to vrlo dobar, ovaj mađarski psiholog Mihaly Cziksentmihalyi je isto zanimljiv, o ovoj knjizi koju si nabrojao sam čitao nešto u časopisu Pro Mente, doduše ne puno, ali sam ponešto upoznat s njegovim radom i istraživanjem o kreativnosti, tako da mi je tu upao u oko, a ostalo (uz pokoju iznimku koju mozda nisam citao) je junk fast food psihologija.