Autor statute ' Kiklopa ' je akademski kipar Josip Diminić, a ove godine i sam ' Kiklop ' je nešto manji i lakši nego do sada, visok je 17 centimetara, a težak jedan kilogram.
Autor statute ' Kiklopa ' je akademski kipar Josip Diminić, a ove godine i sam ' Kiklop ' je nešto manji i lakši nego do sada, visok je 17 centimetara, a težak jedan kilogram.
Godine 1968. otvara se u Muzeju galerijski prostor izložbom Labinskih ateliera, skupine pretežito labinskih umjetnika (Quintino Bassani, Emil Bobanović Ćolić, Mate Čvrljak, Josip Diminić, Jasna Maretić Diminić, Eugen Kokot, Karlo Paliska, Vera Kos Paliska, Renato Percan) za koju je Muzej brinuo više od desetljeća.
U iščekivanju kiše realizirano u okviru projekta Bijela cesta čiji je inicijator Josip Diminić, a unutar 36. mediteranskoga kiparskog simpozija kao dio u Parku skulptura Dubrova, Labin.
U strukturi izlagača spomenimo djela 37 etabliranih umjetnika starije i srednje generacije, među kojima nalazimo vodeće hrvatske slikare, kipare, dizajnere Boris Bućan, Josip Diminić, Dušan Džamonja, Zlatko Keser, Ivan Kožarić, Edo Murtić, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Ivo Šebalj - čiji je opus višekratno vrednovan i kroz crtački izraz.
Povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner kazala je da sajam ima kotinuitet, što nije moguće bez hrabrosti i inovativnosti. Hrabro je bilo prije sedam godina pokrenuti knjižnu nagradu, a već tada se dvojilo hoće li kipiće izraditi Josip Diminić ili Marina Orlić.
Pratećim ilustracijama predstavit će se poznati labinski slikar i kipar Josip Diminić.
Modele budućih odabranih skulptura predstavio je jučer u Fažani stručni tim projekta, u kojem, uz Peroković, djeluju povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner, akademski kipar Josip Diminić te arhitekt Slaven Cetina.
U kategoriji za kulturu bili su nominirani Miroslav Bertoša, Đeni Dekleva-Radaković, Josip Diminić i Branko Sušac, a nagradu je dobio poznati istarski kipar Josip Diminić.
Autor najnagrađivanije Bijele ceste u očekivanju kiše, prof. Ante Rašić dizajnirat će dionicu na kojima će biti upis svih autora, nazivi dionica, godine nastanka, svi izvođači i autor projekta Bijele ceste, Josip Diminić.
U sklopu svečanosti zatvaranja, predsjednik Stručnog savjeta prof. Josip Diminić govorit će o 38. MKS-u, predsjednica MKS-a Gorka Ostojić Cvajner govorit će o autoru i 15. dionici Bijele ceste, održat će se promocija grafike Bijela cesta u negativu Ivana Picelja te predstavljanje natječaja Holcim Awards.
U nastavku svečanosti, nazočnima su se obratili i Akademski slikar Zlatko Kauzlarić Atač, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i Akademski slikar i kipar Josip Diminić, pročelnik Odsjeka likovne kulture Filozofskog fakulteta u Rijeci.
U toj prigodi otvorena je izložba Muka i uskrsnuće kod suvremenih umjetnika Istre ", mentor izložbe je Josip Diminić, prof. emeritus.
Stručno su im pomagali mentori, koji predaju na akademiji ali su i diplomirani skulptori čiji su radovi priznati u cijeloj zemlji (Josip diminić, Stipe Sikirica, Miro Vuco, Nikola Džaja, Želimir Hladnik, Dušan Tršar, Peruško Bogdanić i Ratko Petrić).
Među autorima čiji će se radovi do 13. rujna moći vidjeti na zidovima Likovnog salona Becić, brodskoj likovnoj publici su, između ostalih, već dobro poznati Ratko Janjić Jobo, Vatroslav Kuliš, Josip Diminić, Srećko Planinić, Petar Dolić, Dražen Trogrlić..., a od brodskih slikara, osim vrsnog Predraga Golla, odabrano je još pet autora.
Ideator projekta Bijele ceste, JOSIP DIMINIĆ, autor je njezine 16. dionice, Oranice 2011. godine, kao sastavnice njegova kapitalnog projekta Križište. Ono je osmišljeno kao vizualan fokus i račvalište bijelih cesta u smjeru istok-zapad i sjever-jug.
Riječ je o prvenstveno kamenim skulpturama akademske kiparice Roberte Benčić, studentice Lene Geršić, apsolventa Igora Grgurevića te kamenoklesara Marina Belasa, koje su prije dva mjeseca odabrali povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner, direktorica mjesne Turističke zajednice Melita Peroković, akademski kipar Josip Diminić te diplomirani arhitekt Slaven Cetina.
Otvorenje manifestacije bit će upriličeno u nedjelju, 5. ovoga mjeseca, u 11 sati, a sudionici su: Josip Diminić, Ante Rašić i Ivan Fijolić.
Nazor u pripovijetki Boškarina (1910), a Josip Diminić izradio je kamenu skulpturu Istarski vol (1977), postavljenu pred hotelom Parentium u Poreču.
Prezentaciji su pored brojnih građana, gradskih vijećnika i ostalih gradskih i društvenih djelatnika nazočili i počasni građanin Grada fra Stanko Dodig, župnik velečasni Ivica Klanac, autor kipa Sv. Nikole i veliki prijatelj Kraljevice prof. Josip Diminić sa suprugom, članovi ocjenjivačkog suda te mnogi drugi.
Među poznatijim i istaknutijim se autorima nalaze strana imena poput: Richard Mortensen, Yvette de Fremondier, John Jiři, Vilaro Jorge Paez, Lucio Saffaro, Raimo Kanerva, Carlos Härle, Jean Messagier, Mort Walker, Enzo Mari, Ettore Sottsass, ali i domaća: Ordan Petlevski, Ivan Lovrenčić, Ivan Kožarić, Janez Bernik, Stojan Ćelić, Mersada Berber, Ante Kuduz, Jadranka Fatur, te nekoliko Riječana; Antun Depope, Slavko Grčko, Josip DIminić, Vojo Radoičić, Ivan Kinkela, Damir Stojnić, Tomislav Ćurković, Joško Eterović, Zdravko Milić i Dražen Filipović.
biografija Josip Diminić rođen je u Sv. Lovreču Labinskom, (Diminići) 1937. godine.
Gorka Ostojić Cvajner i Josip Diminić, koji je ove recesijske godine Kiklopa " pokonio " sajmu, upravo su detaljnije govorili o statui Kiklopa koja je i sama postala recesijskom jer se smanjila na težinu od jednog kilograma (ranije 6,2 kg) i visinu od 17 centimetara (ranije 34).
Nacionalova novinarka i Josip Diminić na Piceljevoj dionici iz 2010. Prijeđete li granicu Primorja i Istre starom cestom uz obalu, oko Brseča će vam pažnju neizostavno privući skulpture jednoga od najčuvenijih starosjedilaca toga kraja i velikoga majstora kamena kipara Ljube de Karine.
Određeni broj umjetnika koji su ostavili pozornosti vrijedan trag na našoj likovnoj sceni, s druge strane, nikada nisu niti bili članovi HDLUR-a (Vlado Potočnjak, Hinko Gudac, Josip Diminić...).
Teritorijalne zavrzlame počivaju na izravnom i naglašenom prepletanju Rijeke i Istre, pa se gdjekada čini da su našu scenu obogatili i oplemenili stalnom izlagačkom prisutnošću i mnogi, upravo istarski umjetnici koji nikada nisu živjeli u ovom gradu, isključujući njihovu nazočnost na Pedagoškom fakultetu u svojstvu studenta ili profesora (Josip Diminić, Zdravko Milić, Fulvio Juričić, Đ anino Božić...).
Nakon toga uslijedila je intervencija Eugena Kokota nazvana Dan i noć Bijele ceste i, lani, Josip Diminić, akademski kipar koji u nedjelju počinje raditi svojih 25 metara ceste čudesan monokromatski mozaik Bijela cesta u negativu Ivana Picelja.
Nažalost, istaknuti grafičar, slikar i dizajner nije doživio da i osobno pogleda otvorenje svog posljednjeg djela u Dubrovi, priča s tugom Josip Diminić i zaključuje: S tom dionicom Simpozij je dobio uzlet zauvijek i u cijeli svijet. Simbolički, ta posljednja 15. dionica u izvedbi umjetnika kojega je prije nekoliko dana predsjednik Ivo Josipović posthumno odlikovao odličjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi i izniman doprinos razvoju hrvatskoga likovnog stvaralaštva, zaključila je najzahtjevniji krak Bijele ceste u smjeru istok-zapad.
Na ideju o međunarodnoj likovnoj manifestaciji na kojoj bi se u parku Dubrova, tijekom kolovoza i rujna, održavali susreti kipara iz cijeloga svijeta, došao je 1969. upravo Josip Diminić, nakon što se kući vratio sa zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, gdje je kod Tartaglije diplomirao slikarstvo.
Prve nedjelje u kolovozu u labinskoj Dubrovi počinje ovogodišnji, 39. mediteranski kiparski simpozij u sklopu kojeg će najnoviju, 16. dionicu Bijele ceste raditi akademski slikar, kipar i grafičar Josip Diminić Labinjanin i spiritus movens ovog u svijetu jedinstvena projekta koji bi trebao rezultirati budućim europskim muzejom suvremenog kiparstva na otvorenom.
Nakon što je izložbu otvorio akademski kipar Josip Diminić sa suprugom Jasnom, okupljenima se obratio Vilim Grbac, ravnatelj Kolegija, posebno zahvalivši učenicima na uloženom trudu.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com