U Svetim srcima će biti izloženi kameni spomenici iz Nezakcija te oni pronađeni u jami Golubinčina pokraj Raklja.

Izuzevši gornju iznimku, potječu svi u samome Runoviću nagjeni kameni spomenici od " beneficiarii consularis ".

Među izloženom građom izdvajaju se ranosrednjovjekovni elementi i ulomci arhitekture (nadvratnik porušene crkve sv. Izidora iz 9. st., arhitrav oltarne pregrade iz 10. st., romanička tranzena i bifora iz 11. st.), kameni spomenici (Oplakivanje Krista autora iz kruga Nikole Firentinca iz 15. st., reljef mletačkog lava iz 16. st., skulptura Leonarda Foscola iz 17. st....) i grbovi.

Najveći dio ove zbirke su kameni spomenici koji su nekada pripadali interijeru brojnih benediktinskih crkava u Dubrovniku i njegovoj okolici.

U predvorju bi bio prikazan urbanistički razvoj Zadra, u prizemnoj dvorani kameni spomenici od romanike do renesanse, na prvom katu barok, a u dvorištu lapidarij.

Podsjetila je kako su glagoljskim pismom i hrvatskim jezikom pisani mnogobrojni kameni spomenici i grafiti, dokumenti i kodeksi.

Godine 1991. zbog početka Domovinskog rata arheološka je građa evakuirana i deponirana na sigurno, dok su kameni spomenici zaštićeni.

U muzejskom parku, u lapidariju, izloženi su kameni spomenici (1. - 19. st.): arheološki ili slučajni nalazi s užega gradskog prostora, dijelovi srušenih arhitektonskih spomenika te natpisi i grbovi riječkih patricijskih obitelji i kapetana.

I mnogi drugi kameni spomenici (lapida) nestali su iz Narone, pa i tada kad su, piše Luka, fratri 1747. dograđivali samostan u Zaostrogu, a odnijeli su ih i mnogi »Morlaci« za gradnju svojih kuća.

Najlogičniji je zaključak da je glagoljica nastala ondje gdje su joj najstariji kameni spomenici, a to je hrvatski sjeverozapad.

U lapidariju se čuvaju rimski kameni spomenici, i to nadgrobni spomenici i dijelovi arhitekture, pronađeni na području Buzeštine, a datiraju se u prva tri stoljeća poslije Krista.

Ovdje se čuvaju i kameni spomenici iz razdoblja Venecije, te nekdašnji grb grada.

Posvuda u prelijepoj prirodi kriju se antički spomenici: stare crkve, kapelice, kule i dvorci, povijesne gradske jezgre i da ne zaboravimo, brojni megalitski, kameni spomenici iz ranije bretanjske kulture.

A to su naši kameni spomenici, naše svetinje.

Nevena Šegvića (1917. - 1992.) adaptiraju četiri postojeće kuće pa se 1947. u njih prenose kameni spomenici iz Sinja.

U lapidariju u dvorištu Muzeja izloženi su heraldički predmeti, artefakti, dijelovi sakralnih ili svjetovnih arhit. objekata i kameni spomenici.

Osim keramike, pronađena su i dva novčića, pet strelica, dva ulomka noževa i tri prstena, zatim koštani nalazi: pršljenovi, ulomci češljeva, igla i šilo, kao i kameni spomenici - impost kapitela, kamenica, mramorna posuda, ulomak kamene sjekire, ulomci dviju kamenih stupica, dijelovi natprozornika i pragovi.

U lapidariju ispred muzejske zgrade izloženi su veći kameni spomenici od helenizma do srednjovjekovnog razdoblja.

Kameni spomenici iz grčkog i rimskog razdoblja, raznovrsnog sadržaja i namjene, jedan su od značajnih segmenata bogate antičke zbirke Arheološkog muzeja.

Izloženi su odabrani kameni spomenici - miljokazi, počasni natpisi, monumentalne statue, žrtvenici, nadgrobne stele, sarkofazi i dr. - poglavito oni većih dimenzija i težine.

Noćni život pijane EU mladeži će na kraju potisnuti i Crkvu, jer su i sad župe na Poluotoku poluprazne, a kad budu prazne (poput Sv Šime danas) onda će to biti samo kameni spomenici nekadašnjoj kulturi i identitetu grada.

Naglasak izložbe bit će na središnjem postavu gdje će biti izloženi kameni spomenici iz Nezakcija te dva kamena spomenika koja su nedavno izvađena iz jame Golubinčina pokraj Raklja.

Kameni spomenici skupljali su se od osnutka Domorodnog muzeja 1872., marom zaljubljenika u starine i prvim arheološkim iskapanjima a čuvali su se u crkvi sv. Stjepana, u prizemlju bivše žitnice Rupe, u tvrđavi Bokar i u predziđu do Vrata od Pila.

Među najstarijim raritetima su slike Gospe od zvonika iz Splita, kameni spomenici oltarne ograde iz Zadra, dojmljiv reljef glave sv. Mihovila iz Požege, staklo, zlatni nakit te brojni relikvijari, škrinjice od srebra i zlata iz zadarskih i dubrovačkih riznica, iluminirani rukopisi iz zagrebačke Metropolitane i franjevačkoga samostana u Zadru, do bjelokosnih planetarija i diptiha izrađenih u lotarinskim i bizantskim radionicama.

Istraživanjem crkve otkriveni su mnogobrojni kameni spomenici iz razdoblja od 6 - do 10. st.

Poznata je i upotreba zapadne hrvatske varijante ćirilice ne samo na ovom području nego i mnogo dalje na zapad u katoličkim krugovima, o čemu svjedoče pisani i kameni spomenici. [ 1 ]

U lapidariju muzeja izloženi su kameni spomenici iz razdoblja antike oko 2. stoljeća rimska urna, nadgrobni spomenik; razvijenog i kasnog srednjeg vijeka 14. - 15. stoljeće arhitektonska plastika iz crkve Blažene djevice Marije te utvrde Kamengrad; i vremena barokne obnove grada 17. - 18. stoljeće pilovi sv. Ivana Nepomuka, sv. Florijana, sv. Karla Boromejskog, sv. Sebastijana i Bogorodice Marije.

Mirila, svojevrsni kameni spomenici duše, uzdizani su uz ceste i putove, na čistinama i uzvišenjima, te neposredno ispred groblja, a kao moguće interpretacije javljaju se usporedbe sa stećcima ili objašnjenja da su to mjesta povratka duše na Dušni dan.

Kameni spomenici iz Nina i s užeg područja izloženi su u okviru lapidarija.

Kameni spomenici pronađeni su po seljačkim dvorištima.