Vapnenac i dolomit su karbonatne stijene.

Najveće promjene u vegetacijskom pokrivaču i transportu sedimenata u marinske, jezerske i poplavne okoliše krških polja posljedica su sječe šuma koje datira unazad 2000 godina i erozije plitkih tala koja pokrivaju karbonatne stijene u Dinaridima.

Voda u kršu uz pomoć ugljičnog dioksida otapa karbonatne stijene, ovisno o njihovu litološkom sastavu brže ili sporije, jače ili slabije, što dovodi do procesa okršavanja i oblikovanja gologa krša, te urezivanja ili usijecanja pukotina i škrapa kroz koje nestaju oborinske vode s površine i odlaze u podzemlje.

Krški reljef Istre dio je dinarskoga pojasa planina, odn. dio jadranske karbonatne platforme od vremena kada su mezozojske i tercijarne naslage postale površinski reljef na kojem su počeli egzogeni procesi oblikovanja i proces okršavanja.

Najtipičniji predstavnik takve skupine tala je crvenica (terra rossa), nastala kao rezultat otapanja karbonatne osnove, vapnenaca i dolomita.

Površina mu je 336 km2. Najveći dio izgrađuju više ili manje propusne, okršene, karbonatne naslage mezozojske starosti.

Niže dijelove sjevernih bokova Crnopca izgrađuju jurske karbonatne naslage, dok su na jugu, zastupljene naslage kredne starosti.

Istra čini sjeverozap. dio stare jadranske karbonatne platforme, velikoga paleogeografskoga tijela na kojem su se u plitkome, toplome moru taložile karbonatne stijene.

Kasnijim sudarom jadranske karbonatne platforme i susjednih područja s kontinentalnom masom Europe (čiji je najveći intenzitet započeo u eocenu, prije 40 - ak mil. godina) platforma je dezintegrirana uz mjestimični nastanak dubokomorskih korita, a potom je snažnom tektonikom izdignuta u planinski lanac Dinarida, čiji se jugozap. dio naziva Krškim Dinaridima.

Istra obuhvaća naslage unutarnjega dijela jadranske karbonatne platforme (jedinice I, II i III) te naslage nastale tijekom njezine dezintegracije (jedinica IV).

Kontinuitet taloženja na istar. dijelu jadranske karbonatne platforme povremeno je bio prekidan dužim kopnenim fazama, koje su ujedno i granice velikih taložnih cjelina (megasekvencija), prikazanih na shematskom geološkom presjeku istarskoga poluotoka.

Sol za prehranu ljudi iz članka 1. ovog pravilnika može sadržavati i druge prirodne mineralne sastojke u različitim količinama ovisno o podrijetlu i postupku proizvodnje i to: kalcijeve, kalijeve, magnezijeve i natrijeve soli sulfatne, karbonatne i bromidne kiseline te kalcijeve, kalijeve i magnezijeve soli kloridne kiseline.

Ugljična kiselina u kopnenim vodama pomalo otapa karbonatne stijene pretvarajući ih u topljive hidrogenkarbonate koje odnosi u mora i oceane.

Istodobnim tektonskim deformacijama cjelokupnoga područja nekadašnje jadranske karbonatne platforme zbog sažimanja prostora povezanoga s regionalnim događajima u Alpama i Karpatima stvaraju se duboka korita obilježena taloženjem klastičnih naslaga.

Tektonska aktivnost na istar. dijelu jadranske karbonatne platforme može se podijeliti u nekoliko aktivnih i po geometriji struktura prepoznatljivih razdoblja.

Mlađe tektonski aktivno razdoblje (paleocen mlađi miocen, prije približno 65 10 mil. godina) vrlo je važno za područje jadranske karbonatne platforme, jer je dovelo do izdizanja Dinarida.

Sadržaj istraživanja vezan je uz južni dio Jadranske karbonatne platforme, odnosno izdanke na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Južna granica ove zone je rasjedna (reversni rasjed s vergencijom prema sjeveru), a karbonatne stijene su ovdje u rasjednom kontaktu s metamorfnim stijenama karbona i perma te s klastitima permotrijasa.

Trijaske karbonatne stijene Papuka čine niz prebačenih (prema SI i SSI) bora s osi pružanja SZ-JI i ZSZ-IJI.

Ovakva geološka građa koja obuhvaća tektonski izlomljene karbonatne stijene izložene atmosferskim utjecajima umjerene klime (kao i najveći dio Hrvatske i ovo područje pripada klimi Cfb tj. umjerena topla vlažna klima s toplim ljetom) daje temeljne uvjete za razvoj krša.

Taloženje je u cijelom području Istre prekinuto oko sredine apta (prije približno 115 mil. godina), kada je zbog izrazitoga snižavanja morske razine, koje je slabije izraženo i na drugim dijelovima drevne jadranske karbonatne platforme, došlo do okopnjavanja.

Izvorišni dio doline se nalazi na krškom području (karbonatne stijene trijaske starosti).

Geomorfologija otoka pokazuje da prevladavaju karbonatne stijene, a fliš i druge mekše taložine su izuzeci, dok su značajna dolomitna agrarno vrednovana područja, uglavnom pogodno okrenuta prema jugu.

Istraživano područje najvećim dijelom izgrađuju tercijarne karbonatne breče, poznate pod nazivom Jelar naslage.

Karbonatna tvrdoća ili prolazna tvrdoća (udio u tvrdoći koji se moze ukloniti, npr. iskuhavanjem, kao karbonat) se pretvara u vodi netopive karbonatne kristale otporne na visoku temperaturu.

Bezalkoholna se pića sastoje od karbonatne vode kojoj se dodaju arome, boje i druge tvari.

Za stvaranje ovog impozantnog krškog reljefa bile su presudne karbonatne naslage velike debljine, tektonska aktivnost koja je oblikovala reljef i oborine obogaćene ugljičnim dioksidom koje su otapale karbonatne naslage.

Riječ je o eksploataciji vapnenca, kalcij-karbonatne sirovine, za industrijsku primjenu. Nedavnim otvaranjem našeg kamenoloma otvorile su se mogućnosti valorizacije ovog prostora, a već smo zaposlili i 40 - ak radnika.

U tom moru, od karbonatnih muljeva i usitnjenih ljušturica i skeleta uginulih organizama (algi, foraminifera, školjkaša, žarnjaka, spužvi i dr.), taloženjem su nastajale stotine pa i tisuće metara debele karbonatne naslage.

Ime " karst " je germanizam koji podrazumijeva hrvatsko ime " krš ", a zapravo je naziv za fenomene utjecaja vode na karbonatne stijene.