Druga bitna značajka razvitka predjela gdje nalazimo sige je okopnjavanje prostora gdje su se taložili vapnenci i dolomiti.

Ogoljeni vapnenci i dolomiti vrlo se sporo troše, pa se utjecajem oborina, klime i vegetacije stvara plitko, mlado, humusno tlo, vapneno-dolomitna crnica (do 30 cm dubine).

U geološkoj građi hrvatskih otoka većinom prevladavaju vapnenci, a na manjim površinama ima dolomita i tercijarnog fliša.

Vapnenci su jako propusne stijene, što se odražava na posebnost hidrografskih prilika na našim otocima.

Vapnenci čine karbonatnu ploču debelu oko 100 metara na kojoj se jasno očitava krška morfologija.

U takvim je uvjetima nastala velika debljina karbonatnih naslaga (oko 5000 m), među kojima su najčešći vapnenci, a nešto rjeđi dolomiti.

Riječ je o flišnom kraju lapora, pješčenjaka i vapnenaca, u kojemu je selektivna erozija oblikovala neobično razveden i zanimljiv reljef; u laporima se formirane potočne doline, a čvršći vapnenci izgrađuju više brežuljke i glavice, koje dominiraju krajolikom.

U velikoj dvorani na 300 m dubine stijene grade vapnenci crvenkastosmeđe boje.

To su kameno brašno poznatog sastava, kalij-magnezij, ali uz prethodnu analizu i preporuke nadzorne stanice, sirovi fosfati poznatog podrijetla i sastava s dopuštenim sadržajem teških metala, sporo razgradivi gnojidbeni vapnenci (kalcijev karbonat, dolomitni vapnenac, vapnenci od školjki i algi) i magnezijski dodaci, mineralni kalij niskog sadržaja klora, magnezijska gnojiva i mikroelementi (elementi u tragovima).

Mlađe paleogenske naslage (vapnenačke breče, konglomerati i vapnenci) zauzimaju manji dio (područje sjeverozapadno od turske kule).

Krš predstavlja specifično područje površinskog reljefa i površinsko-podzemne hidrografske mreže nastalo cirkulacijom vode i njenim agresivnim fizičkim i kemijskim djelovanjem u sitnim krškim prslinama i pukotinama, duž međuslojnih pukotina i u velikim krškim provodnicima koji se svi formiraju u slojevima topivih stijena kao što su vapnenci, dolomiti, kreda, gips i soli.

Daljim porastom morske razine postupno je preplavljen sve veći dio dotadašnjega kopna te se ponovno uspostavljaju plitkomorski okoliši taloženja na sve većem prostoru, u kojima se talože velike količine sitnih ljušturica različitih jednostaničnih organizama iz skupine foraminifera (miliolida, alveolina, numulita, diskociklina i dr.), po čemu se i slijed takvih naslaga naziva foraminiferski vapnenci.

Geološku osnovu područja čine vapnenci i dolomiti (često korišteni u cestogradnji i građevinarstvu).

Ako su naši vapnenci lakši za bušenje, tada bi, dakle, naši tuneli trebali biti jeftiniji.

U tim se zonama izmjenjuju dolomiti, dolomitični vapnenci i vapnenci, a primarna debljina ovih naslaga iznosi oko 250 m.

Kao što je vidljivo iz grafičkog prikaza, osamljeni je krš zastupljen u Kalniku (643 m) čiju okosnicu sastavljaju mezozojski vapnenci i dolomiti.

I u gorskom nizu Ivanščice (1061 m) prevladavaju vapnenci i dolomiti.

Nakon postupnoga preplavljivanja dotadašnjega kopna nastale su prostrane plimne ravnice i zaštićeni plićaci, na kojima su ciklički taloženi muljeviti vapnenci, od davnina eksploatirani kao izvrstan arhitektonsko-građevni kamen poznat pod nazivom Kirmenjak.

Tako su nastali masivni žućkasti vapnenci poznati kao arhitektonsko-građevni kamen, tzv. istarski žuti, koji se danas eksploatira u kamenolomima Kanfanar i Selina, a nekada se vadio u mnogobrojnim kamenolomima od Lakovića do otoka Sv. Jeronim.

Premda je i u prethodnim brojevima časopisa bilo već mnogo toga napisano o kamenu, nije na odmet upozoriti da su za vanjska popločenja najprikladniji graniti i porfiri, a pod određenim uvjetima pješčenjaci i vapnenci.

Matični supstrat naših tala čine lapor, laporasti vapnenci te les, odnosno rastresiti ilovasti supstrat koji je podložan mehaničkom raspadanju kojeg pospješuje i sam korije vinove loze te na taj način sudjeluje u akumulaciji humusa i evoluciji tla u viši stadij.

To su mikritični vapnenci, kao i vapnenci s primjesom pijeska (Echinodermata?).

U Samoborskom je gorju alpski tip obličja jasnije razvijen no u jednoličnijoj Žumberačkoj gori, gdje prevladavaju vapnenci tipičnih obilježja krša.

Naime, detaljna geološka karta između ostaloga prikazuje potencijal generalnih rezervi materijalnih sirovina, kao što su kamen, dolomiti, vapnenci, kao tehnički kamen, te pijesak i gips, posebno zanimljivo graditeljskom sektoru.

Limesealer je pogodan za vrlo porozne i lomljive materijale, kao što su vapnenci i pješčenjaci.

Prevladavaju karbonatne stijene (vapnenci i dolomiti) uglavnom mezozojske starosti specifične po svojoj topivosti.

Dalje u devonu (408 - 360 milijuna godina) talože se vapnenci, a nalazi pelagičkih fosila pokazatelj su postojanja dubokomorske sredine.

Vapnenci izgrađuju uzvišenja, a dolomiti pretežni dio mljetskih depresija, odnosno polja.

Pristranci polja građeni su od alveolinsko-numulitnih vapnenaca poslije kojih slijede eocenske tvorbe: vapnenačke breče, laporasti vapnenci i eocenski lapori.

U najvećem dijelu općine Matulji geološku osnovu čine mezozojski vapnenci i dolomiti.