U prirodi vrlo raširen samo u spojevima; ima ga u prirodnim vodama, osobito u morskoj, u biljkama (sastojak je klorofila) i životinjama (u kostima, krvi i mlijeku); sastojak mnogih minerala i stijena, napose silikatnih (serpentin, olivin, azbest i dr.) i karbonatnih (magnezit, dolomit).

Prostor Nacionalnog parka ima složenu strukturu karbonatnih stijena čije formiranje datira od paleozoika do kvartara.

Građen je od karbonatnih stijena, uglavnom jurskog vapnenca (prije 200 000 000 - 145 000 000 godina).

Duboki krš je razvijen u debelouslojenim karbonatnim naslagama, a plitki krš u tanjim serijama karbonatnih stijena.

Kad govorimo o Kornatima, trebamo znati da kopneni dio parka čini tipičan krški teren od karbonatnih stijena, uglavnom vapnenca, iz čega proizlazi velik dio krških fenomena kao što su pukotine, šupljine, ponikve te korozivni [ više ]

U prvoj grupi saznali su više o Ramanovu raspršenju u svijetu nanočestica, pogledali su u nevidljivi svijet - od kapljice vode do elektronskog mikroskopa, otputovali u prošlost te naučili kako utvrditi starost arheoloških nalaza, karbonatnih sedimenata ili pak slike s bakina tavana.

Granice razmatranog slijeva najvećim su dijelom smještene unutar područja izgrađenih od okršenih karbonatnih stijena, te je njihov položaj u velikoj mjeri pretpostavljen.

U takvim je uvjetima nastala velika debljina karbonatnih naslaga (oko 5000 m), među kojima su najčešći vapnenci, a nešto rjeđi dolomiti.

Dinarski krš je prirodoslovna činjenica temeljena na geostrukturnoj cjelini karbonatnih stijena, koja je izvan karstoloških krugova praktički nepoznata.

U specifičnom kemijskom procesuotpuštaju se vodikovi ioni koji podižu kiselost oceana, ali se istovremeno smanjuje koncentracija karbonatnih iona, koji je nekim organizmima od životne važnosti.

Smanjenje koncentracije karbonatnih iona u morskom okolišu najprije će utjecati na organizme koji imaju školjke ili kostur od kalcijevog karbonata, kao što su koralji ili školjkaši.

Kod toga varijeteti dolomita i vapnenaca pripadaju podgrupi kristalasto-zrnastih karbonatnih, a breče podgrupi cementiranih klastičnih stijena.

Litološka heterogenost karbonatnih naslaga je prisutna, ali slabo naglašena.

Cenoman-turonske naslage karakteriziraju se razvojem vrlo različitih petrografskih varijeteta karbonatnih stijena, od mikritskih do kristalastih vapnenaca i te kristalastih kasnodijagenetskih dolomita.

Podizanje morske razine bilo je uzrokom istodobnog izdizanja velikih nakupina podzemne slatke vode, tako da su najniži dijelovi reljefa postupno pretvarani u močvare, u kojima je između karbonatnih sedimenata taložen i izvorišni materijal za debele naslage ugljena (rudnici u području Labina).

Glavni domaći projekt i obuhvaćaju područje fosilnih vapnenačkih alga, stratigrafije trijasa, geologije krša i geotektonike, a glavni su međunarodni projekti istraživanje hidrogeologije karbonatnih stijena u sredozemnom prostoru u organizaciji FAO i Unesco (1966 - 1971, voditelj projekta i koordinator za bivšu Jugoslaviju) i istraživanje sredozemnoga trijasa u korelaciji s globalnim trijasom u organizaciji Unesco-a i Internacionalne unije geoloških znanosti (1973 - 1982, član Središnjeg odbora, istraživač i koordinator za bivšu Jugoslaviju), i dr.

Uvjeti za krš na prostoru Papuka Temeljni uvjet za razvoj krša je prisutnost tektonski izlomljenih vodotopivih karbonatnih stijena te dovoljna količina vode iz padalina koja vrši funkciju geomorfološkog agensa.

Upravo je sudjelovanje srednjotrijaskih karbonatnih stijena u geološkoj građi Papuka (Jamičić i Brkić, 1987; Jamičić i dr. 1987) omogućilo razvoj krša.

Najveća zona trijaskih karbonatnih stijena nalazi se u vršnom dijelu Papuka u području Duboka rijeka - vrh Papuka Jankovac Pištanska rijeka.

Druga zona izgrađena od trijaskih karbonatnih stijena se nalazi na jugoistočnim obroncima središnjeg dijela Papuka, sjeverno od Velike, u području južnog dijela dolina potoka Dubočanke, Veličanke, Vranduka i Radovanke.

Karbonatnih iona u vodovodnoj vodi ima napretek pa je situacija jasna.

U tom moru, od karbonatnih muljeva i usitnjenih ljušturica i skeleta uginulih organizama (algi, foraminifera, školjkaša, žarnjaka, spužvi i dr.), taloženjem su nastajale stotine pa i tisuće metara debele karbonatne naslage.

Teluridni minerali zlata nalaze se u žilama tvrdih stijena, uglavnom kremenih i karbonatnih.

ChemDry američka franšiza za čišćenje Chem dry je vodeća svjetska tvrtka za čišćenje tekstilnih obloga i namještaja koja već 30 godina koristi moć karbonatnih mjehurića i time nudi svojim vjernim kupcima franšize zadovoljstvo čišćenja sa višestrukim prednostima, od kojih su najvažnije: originalni princip čišćenja uz primjenu minimalne količine vode tijekom čišćenja, vrlo kratko potrebno vrijeme sušenja očišćenih površina (tepisi i tapecirani namještaj suhi su za nekoliko sati, a ne nakon par dana kako je do sada bio slučaj), za zdravlje potpuno sigurno čišćenje sa sredstvima koja ne zagađuju okolinu, očišćene površine ostaju čiste duže vrijeme nego prije, a životni vijek namještaja i tepiha se produljuje.

. prostor obuhvata Plana u cjelosti se nalazi unutar zone krša ili kompleksa karbonatnih stijena (I geotehnička kategorija), a tlo obuhvaća zemljišne kombinacije smeđeg tla na vapnencu i dolomitu, crnice, lesiviranog tla, negdje i crvenice,

Nepredviđena pojava dva pojasa karbonatnih breča u debljini izdanaka od oko 300 m i 250 m u dubljim dijelovima jame (ispod jelar breča), nameće pitanje njihovog stratigrafskog i tektonskog smještaja.

Rožnjačke nodularne konkrecije različitih veličina i oblika pojavljuju se u stijenama različite starosti, međutim postanak ovako pravilnih nodula zahtijeva posebe uvjete u okolišu (zasićenje silikom u neočvrsnutom sedimentu), a dodatna njihova vrijednost je u izmjeni karbonatnih i opalnih lamela, kao posljedice promjene kemijskih uvjeta tijekom postanka.

Ulazni dio (do 300 m) također je izgrađen od karbonatnih breča.

Iako maslina nije sklona feroklorozi, kod karbonatnih tla dolazi da nedostatka željeza.

Bolje prokorjenjavanje je kod smeđih karbonatnih tala, te korijen masline prodire i do 50 cm.