Trideset i četvrta je obljetnica svećeničkog ređenja koje moj pokojni brat Stjepan i ja, polaganjem ruku blagopokojnog kardinala Franje Kuharića, primismo 26. lipnja 1977. godine.

Prigodnom svečanošću, predsjednik Hrvatskog sabora, Vladimir Šeks u Čačincima je, u nazočnosti msgr. Antun Škvorčević, biskupa požeškog, ministra unutarnjih poslova u Vladi Republike Hrvatske, Ivice Kirina, ministra obrane Berislava Rončevića, saborskih zastupnika Josipa Ðakića, Tomislava Tomića, Nevenke Majdenić, Stjepana Fiolića, župana Virovitičko podravske županije, dr. Stjepana Feketića, državnih tajnika, gradonačelnika Virovitice, Orahovice i Slatine, velikog broja građana, otkrio bistu kardinala Franje Kuharića.

Bistu, koja je postavljena na Trgu kardinala Franje Kuharića, financirao je saborski zastupnik Stjepan Fiolić, a inicijativa za postavljanje, potekla je od saborskog zastupnika Tomislava Tomića.

U svom govoru, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks je istaknuo značaj kardinala Franje Kuharića u stvaranju Hrvatske, odnosno njegov nemjerljiv dio u hrvatskoj povijesti.

" U propovijedi biskup Mrzljak je podsjetio na riječi kardinala Franje Kuharića na misi zadušnici na prvu godišnjicu Tuđmanove smrti na Mirogoju 2000. godine.

Ivica je također najavio hodočašće mladih u zagrebačku Katedralu koje će se održati 10.3. sljedeće godine, uoči obljetnice smrti kardinala Franje Kuharića.

Prije dvadesetak godina na inicijativu kardinala Franje Kuharića postavljen je mozaik lika Majke Božje Bistričke.

Kardinal Bozanić u svojoj je homiliji 10. ožujka u zagrebačkoj prvostolnici, prigodom 10. obljetnice smrti blagopokojnoga kardinala Franje Kuharića, objavio odluku o poduzimanju svega " što traži Crkva kako bi se ispitala mogućnost za pokretanje kanonskog postupka o životu i kršćanskim krijepostima blagopokojnog kardinala Franje Kuharića " te najavio imenovanje postulatora kauze.

Neka i ova obljetnica pomogne svima nama, braćo i sestre, da se nadahnemo likom velikoga pastira kardinala Franje kao što kaže pisac poslanice Hebrejima: Spominjite se svojih glavara koji su vam navješćivali Riječ Božju: promatrajući kraj njihova života nasljedujte njihovu vjeru. " (Heb 13,7) Amen.

Župa je osnovana dekretom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića 6. lipnja 1991. godine i povjerena Franjevačkoj provinciji Bosne Srebrene.

Misu o 11. obljetnici smrti zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića (1919. - 2002.), pastira koji je ostavio duboki trag u srcima vjernika, u ponedjeljak, 11. ožujka u zagrebačkoj prvostolnici predvodio je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski.

U sklopu spomena 5. obljetnice smrti blagopokojnog kardinala Franje Kuharića, u kuli pokraj zagrebačke katedrale, budućem prostoru spomen-zbirke bl. Alojzija Stepinca, otvorena je izložba »Portreti kardinala Kuharića u hrvatskom slikarstvu« koja donosi 14 portreta i 20 - ak fotografija iz života kardinala Kuharića.

»Izložba je po sebi originalna i bitna jer donosi portrete kardinala Franje Kuharića koju su priredili entuzijasti, veliki zaljubljenici u toga našeg velikog crkvenog i narodnog čovjeka pod vodstvom Ivice Jurjevića«, istaknuo je na otvorenju izložbe mons. Vladimir Stanković, dugogodišnji »pratitelj« blagopokojnog kardinala Kuharića na ovozemnom putu.

Nakon studija u Rimu bio je blizak suradnik kardinala Franje Šepera u Kongregaciji za nauk vjere, a po povratku u SAD bio je biskup u Los Angelesu i Portlandu.

Kada je riječ o haškim optužnicama protiv hrvatskih generala, snaga i logika njegovih teza i argumenata kao da ima ishodište u poruci kardinala Franje Kuharića koju citira u uvodu knjige: " Razgovarajte s velikima s polazišta principa, nikada na koljenima.

Za svećenika je zaređen 1993. godine po rukama blagopokojnog kardinala Franje Kuharića.

Razmišljanja o Deset Božjih zapovijedi iz pera kardinala Franje Kuharića ulaze u samu bit Božje poruke namijenjene čovjeku kao etičkom biću.

PREDGOVOR KARDINALA FRANJE KUHARIĆA ZA DISERTACIJU IVANA MERZA

Na ovom prvom navedenom događaju, javnosti su predstavljene četiri knjige meditacija kardinala Franje Kuharića, nastale u posljednjim godinama njegova života, dok je bio nadbiskup u miru, a kao honorarni suradnik bez ikakve naknade sudjelovao u vjerskoj emisiji Radio Sljemena.

Prvih 15 osoba, koje se priključe čupanju ambrozije u Gundulićevoj ulici u Samoboru u srijedu 18.08.2010. godine u 8,00 sati, dobit će tretman u slanoj sobi u vrijednosti od 100,00 kuna te, isto tako, nagradu će dobiti i prvih 15 osoba koji će čupati ambroziju u ulici Kardinala Franje Kuharića u Samoboru u četvrtak 19.08.2010. godine u 8,00 sati.

I neka druga slavlja na razini Nadbiskupije bila su prigoda da se Nadbiskup osvrne na sinodalni hod Zagrebačke Crkve (obljetnica smrti kardinala Franje Kuharića, ređenje zagrebačkih pomoćnih biskupa), a vjernicima se u okviru priprema za Sinodu obraćao i u pastirskim pismima, kao i u obliku Božićne poruke obiteljima.

Okarakteriziravši 13. obljetnicu posvete crkve i pohod blagopokojnoga kardinala Franje Kuharića 1993. godine kao događaj »sav otvoren prema budućnosti«, kardinal je istaknuo: »Vi koji ste sa svojim svećenicima franjevcima gradili ovu crkvu, niste je gradili za prošlost, nego za budućnost - da bismo se mi danas mogli ovdje okupiti, da bi danas i ova djeca koja su se možda tek tada rodila mogli slaviti sakrament krizme.

Katolička agencija IKA najavila je naše slavlje i objavila ovaj izvještaj sa slavlja (donosimo dio izvještaja ostalo pročitajte na web str IKE) Svoga nebeskog zaštitnika sv. Vida, mučenika prvih kršćanskih stoljeća, mlada župa Petruševec svečano je proslavila na njegov blagdan.Najsvečanije je bilo središnje večernje bogoslužje, a predslavio ga je mons. dr. Juraj Batelja, postulator kauze kardinala Franje Kuharića.

Na četvrtu obljetnicu smrti blagopokojnoga zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića u subotu navečer 11. ožujka spomen-misu u zagrebačkoj katedrali predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u zajedništvu s apostolskim nuncijem u RH Franciscom Javierom Lozanom, vojnim biskupom Jurjem Jezerincem, zagrebačkim pomoćnim biskupima Josipom Mrzljakom, Vladom Košićem i Valentinom Pozaićem, generalnim vikarima mons. Joškom Šantićem i mons. Ivanom Godinom, tajnikom HBK mons. Vjekoslavom Huzjakom, provincijalima, kanonicima i prebendarima Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga te više od 60 svećenika i redovnika.

Poslovna zgrada Zavoda za urbanizam i izgradnju nalazi se u najužem središtu grada Osijeka (šetalište kardinala Franje Šepera 12) veličine 2.000 kvadratnih metara.

Ako je netko živio na prepoznatljiv, hvale vrijedan način, to cijenim, no beatifikacije su, isključivo, duhovni marketing Crkve, koja gleda svoj interes«, komentar je don Ivana Grubišića, svećenika i saborskog zastupnika, na inicijativu Kaptola da započne proces beatifikacije pokojnog kardinala Franje Kuharića.

Zadarski svećenik don Žarko Brzić, dugogodišnji prijatelj Marice Stanković, objavio je 1990. na poticaj zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića ovu knjižicu o Maričinu životu i radu.

Da bi se tek 1962. godine, Na II. vatikanskom saboru zamijećeni su govori i zalaganja oko ekumenizma splitskog nadbiskupa Frane Franića i kardinala Franje Šepera, kasnijeg pročelnika Zbora za nauk vjere.

Nakon Nihil obstat zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, od 28. veljače 1991., Vijeće KBF-a u Zagrebu je 13. travnja 1991. otpočelo postupak za njegovu habilitaciju pri katedri Pastoralne teologije.

Otkrivši spomenik kardinal Bozanić je rekao: " I sunce nas je danas obasjalo, nebo nam se smije i s njega nam dolazi pozdrav i blagoslov blagopokojnog kardinala Franje Kuharića.