Dosadašnji polaznici tri generacije Glazbene škole za župne glazbene suradnike Đakovačko-osječke nadbiskupije okupili su se na susretu permanentne izobrazbe koji je održan 21. svibnja na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu.

Martinjak, koji je široj javnosti poznat kao predstojnik Instituta za crkvenu glazbu " Albe Vidaković " pri Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Hrvatskog društva crkvenih glazbenika i regens chori zagrebačke katedrale te glavni urednik najstarijeg časopisa za sakralnu glazbu " Sveta Cecilija ".

Što će katoličkome svećenstvu ta bogatstva?

Radi se o karikaturama s aktualnim i iznad svega prodornim duhovnim i moralnim porukama o kršćanskom (ne) svjedočenju u suvremenom društvu, istaknuo je u pogovoru dr. Tonči Matulić, profesor moralne teologije na Katoličkome bogoslovom fakultetu u Zagrebu, napominjući kako ova, prije svega poučna a onda i šaljiva zbirka prekoračuje granice karikaturalne satire i ironije te zakoračuje u područje kršćanske kritike postojeće društvene stvarnosti kako bi otkrila svoju ministrantsku, poslužiteljsku ulogu u nekoliko društvenih situacija, tj. konkretnih stanja čovjekove svijesti koja zajedno tvore sukus dubinske duhovne krize suvremenoga kršćanina i društva.

U Galeriji Doma kulture Zvonimir u Solinu 1. kolovoza predstavljena je knjiga dr. don Josipa Dukića, profesora na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, " Libar moga života ", koja govori o nekad slavnom, a danas zaboravljenom hrvatskom umjetniku Jozi Kljakoviću (1889. - 1969.).

U istom se razdoblju dodatno usavršavao iz bioetike na Katoličkome sveučilištu " Sacro Cuore " u Rimu te na Institutu za etiku " Joseph and Rose Kennedy " Sveučilišta " Georgetown " u Washingtonu.

U organizaciji Biskupijskog ureda za crkvenu glazbu na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu održan je 3. ožujka seminar za župne glazbene suradnike na temu " Nedjelje vazmenog vremena i Nedjelje kroz godinu ".

Temeljne teze sadašnjeg pape Benedikta XVI. o odnosu Crkve i politike iznio je dr. Ivica Raguž, profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu.

Legitimno je da svaki vjernik razmišlja o katoličkome nauku, da o njemu ima svoj sud; no neke stvari vjernik - da bi bio punopravni član svoje zajednice - mora prihvatiti.

Može li katoličkome laiku biti dopušten čin polaganja ruku?

Riječi zahvale Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, Povjerenstvu za TPT i svim sudionicima na kraju je uputio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, poručivši da je ovaj Tjedan usmjerio razmatranje prema nečemu što je bitno za Crkvu.

Valentine Mandarić, docentice na Katedri religiozne pedagogije i katehetike na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu:

Koji su to temeljni naglasci u katoličkome odgoju, posebice na katoličkim sveučilištima, tj. kako odgojiti zrelog modernog katolika, ili kako ponuditi katoličke ideale suvremenom svijetu?

Ne pristoji se u jednom demokratskom društvu, poput hrvatskoga, da mu mladost bludi u stremljenju prema nacionalnome (sačuvaj nas Bože toga), ni prema vjerskome (osobito katoličkome), ni prema tradiciji (nikako se riješiti ognjištara), ni prema obitelji (tom zmijskom leglu koje kvari djecu i mlade ljude u samom početku njihova života), ni prema hrvatskomu jeziku (ha, ha, hrvatski jezik, hm, kome taj treba), i sve tako redom i sve tako sustavno.

Bilo je 21. studenoga 1894. Evo izvještaja koji je o toj skupštini donio veliki francuski dnevnik " Journal des Débats ": " Čovjek je mogao vidjeti u katoličkome đačkom udruženju Luxembourg, na estradi, oko dvanaest mirnih ozdravljenica (miraculées), koje su spokojno gledale na jednu tisuću prisutnika.

Osvrnuvši se s medicinskoga gledišta na problem eutanazije u razgovoru za Radio Vatikan prof. Antonio Spagnolo, docent bioetike na katoličkome sveučilištu Presvetog Srca u Rimu, kazao je kako je jedno eutanazija, odnosno namjerno izazivanje smrti sredstvima koja ju određuju, a drugo je pak zahtijevati da se prestane s neproporcionalnim pothvatima, veoma skupim koji ne mogu pridonijeti liječenju bolesti, nego naprotiv otežavaju ionako teško stanje priječeći naravnu smrt, to je nešto sasvim drugo i to zahtijeva obustavu terapijske upornosti.

Sestre iz toga samostana pomažu u župnom pastoralu u župi sv. Križa, vrše katehetsku službu u splitskim školama, a neke studiraju na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu ili na njemu rade.

»Mišljenje da kloniranje u terapijske svrhe može biti korisno, nikako ne može opravdati proizvodnju ljudskoga bića, kao sredstva da se postigne korist za druge«, rekao je za Vatikanski radio mons. Ignacio Carrasco De Paula, ravnatelj Zavoda za bioetiku na Katoličkome sveučilištu Presvetoga Srca u Rimu.

Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu 1973. Diplomirao je teologiju na Katoličkome bogoslovnom fakultetu 1980. Nakon mlade mise kratko vrijeme bio je kapelan u Orehovici, nešto duže u Zajezdi, a zatim trinaest godina župnik u Tomašici.

Zato su, prema katoličkome naučavanju, zaručnici pozvani da žive čistoću u uzdržljivosti.

Potom obnaša službu nastavnika filozofije i osnovnog bogoslovlja na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U Zagreb dolazi 1955. kao predavač na Katedri moralne teologije, katoličkog društvenog nauka i pedagogije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu.

Te iste (1948.) godine započinje studij filozofije i teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Kada je neki župnik, još prije samo pedeset ili možda čak i manje godina, trebao održati neku katehezu, na raspolaganju je imao pri-ručnike i katekizme izrađene po uzoru onih iz postridentske obnove, a koji su vjeru preno-sili mnoštvom pitanja i odgovora važnih za odgoj i obnovu vjere u katoličkome duhu.

Mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić održao je 14. svibnja na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Splitu predavanje o temi Ekumenska postignuća.

Dokument, kojega su na hrvatski preveli Ljerka Polegubić i ddr. Marijan Valković, profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sastoji se od šest poglavlja, predgovora i pogovora.

Katoličke organizacije odmah su uvidjele da se katolicima želi nametnuti ideologija koja je protivna katoličkome svjetonazoru te su slale memorandume na relevantne državne ustanove, pozivajući i Biskupsku konferenciju da reagira.

A u hrvatskome narodu, kao dominantno katoličkome, ima i svoju posebnu ulogu.

Ni on, ni bilo tko drugi iz crkvenih vrhova u Španjolskoj nije zastupao upotrebu kondoma, već se uključio u rasprave koje sve liberalnija španjolska vlada nameće u tamošnjem, tradicionalno katoličkome društvu.

Bilo je govora i o drugim aktualnim događanjima u Crkvi, a kardinal Bozanić je izrazio svoje zadovoljstvo onim što je vidio i doživio na katoličkome Braču.