Recenzijama su djelo popratili Cvito Fiskovići Duško Kečkemet.

Zbog svega toga Bolléa su neki povjesničari umjetnosti smatrali zločincem - navodi dr. Kečkemet, dodajući kako je katedrala na Kaptolu rađena djelomično i po uzoru na bečku zavjetnu crkvu.

S njom se slaže i povjesničar umjetnosti dr. Duško Kečkemet, navodeći kako su u poznatoj knjizi Velike arhitekture svijeta, s predgovorom čuvenog britanskog povjesničara umjetnosti Nikolausa Pevsnera, obilno predstavljene jedino Dioklecijanova palača u Splitu i katedrala svetog Dujma, a spominju se i zadarska katedrala, te ranoromanička rotonda svetog Donata.

Demok ratični moment »Rivala« pokazao se u tome da su na popisu njegovih suradnika neki od najeminentnijih književnih i kulturnih djelatnika hrvatske scene (Darko Gašparović, Zvonko Maković, Goran Rem, Branko Čegec, Nikola Petković, Milorad Stojević, Igor Žic, Delimir Rešicki, Berislav Valušek, Aldo Paquola, Irena Lukšić, Jadranka Pintarić, Branko Maleš, Giacomo Scotti, Dubravka Oraić-Tolić, Nikica Talan, Miro Gavran, Sanja Nikčević, Duško Kečkemet, Mladen i Višnja Machiedo), ali i stotine i stotine onih koji su se tek okušali na skliskom području zvanom kultura (bibliografija »Rivala« govori o oko tisuću objavljenih jedinica u 25 svezaka).

Nagrade za životno djelo dobili su: sportski novinar Edo Peci, kulturni djelatnik dr. Duško Kečkemet te nadbiskup u miru o.

Zoran Skračić, Miro Duplančić, Ivo Milun, Rade Kečkemet i drugi preživjeli Mladen Kulišić, zaposlenik Splitske banke, u petak u 10 sati započeli su uspon prema planinarskom domu Paklenica i prema Vlaškom gradu, na kojem je planinarsko sklonište.

O njima će govoriti, među ostalima, Duško Kečkemet, Milan Ianišević, Tonko Maroević, Ivana Tomić Ferić i Josip Vrandečić.

Splitsku fontanu - koju je napravio talijanski kipar Luigi Ceccon na inicijativu splitskoga gradonačelnika Antonija Bajamontija i većine građana tadašnjeg Splita - i Talijani i bivši Jugoslaveni i današnji Hrvati redovito pogrešno tumače, piše DUŠKO KEČKEMET

Splitski je zvonik pravi primjer kampanilizma starih gradova, on je uspješno nadmašio sve suparnike, premda se dugo gradio, započet je još u XIII. stoljeću - podsjeća Duško Kečkemet, napominjući kako zvonik nije samo zalijepljen, nego s mauzolejem-katedralom, što je njegovim graditeljima bio zadani početak, tvori savršenu estetsku cjelinu.

- U Trogiru zvona slita, a zvonika nut od Splita - govorilo se nekoć u Dalmaciji, aludirajući da su trogirska zvona bila najljepšeg zvuka, ali para splitskom kampanelu po ljepoti nije bilo - navodi Kečkemet.

Romanička katedrala u Zadru, te Sveti Donat također su izvanredni primjeri srednjovjekovne arhitekture, dok dubrovačka katedrala Uznesenja Marijina, izgrađena u baroknom stilu na mjestu stare srušene u potresu, iako atraktivna, nema prvorazredni značaj - zaključuje dr. Kečkemet.

Mapa je u Hrvatskoj prvi put prikazana već nakon njezina izlaska, i to u ' Danici horvatsko-slavonsko-dalmatinskoj ' 1847. godine, a njezin cjeloviti opis objavio je 1990. godine Duško Kečkemet u Akademijinu ' Radu '.

Duško Kečkemet piše kako bi djeca nekoć rado zajašila ovu sfingu iz doba faraona Tutmozisa III.

Nagradili smo i mi, i to ne one koji su se pozivali na rođendane i prve godišnjice veza, već Anu Baltu Buljan koju su " prije " zaboravile pa će njima za dišpet na koncert, Martinu Kečkemet Marušić koja na Gripe vodi svoje dijete, a Zele Zvrky StrcBrc (molimo je da nam javi pravo ime na mail [email protected]) proslavit će 15 godina braka upravo na Tonijevoj svirci.

Prof. dr. Duško Kečkemet napisao je " Slikarske kompozicije Dine Jakšić svečanost su očima, odrazi radosti stvaranja i mladenačkog optimizma ".

U kolovozu 2011. godine naši štićenici su, već petu godinu za redom, sudjelovali su na međunarodnom susretu »Športske igre mladih« (Mađarska, Kečkemet) te osvojili četiri zlatne, četiri srebrne i četiri brončane medalje te prvo mjesto u ukupnom poretku.

Kečkemet (Splitsko groblje Sustipan, 1994.), samostanu neke zemlje u okolici Splita: Slomljen od teške bolesti dadoh pozvati časne svećenike hrvatskoga kraljevstva, da nađu lijeka mojim grijesima, i na njihov dobar savjet, pobrinuh se da me prenesu u samostan svetoga Stjepana Prvomučenika, i tu odložih sve moje časti i tu izabrah svoj grob, preporučujući se molitvi opata toga samostana Anatolij Kudrjavcev u knjizi Vječni Split (1985.) starom groblju posvećuje dužnu pažnju: Postoji jedan splitski ambijent o kojemu pisci odreda zbore isključivo sa strahopoštovanjem.

Konačno, mislim da nasade palmi moramo ostaviti dopadljivim ljubavnim pjesmicama, a ne našim tradicionalnim obalama, jer su općenito monotone, netradicionalne, ali i izričito megalomanske. duško kečkemet

Na pripremi ove iscrpno dokumentirane monografije s katalogom Meštrovićevih djela i bibliografijom o njegovim radovima Kečkemet je godinama surađivao s muzejima, galerijama, sveučilišnim knjižnicama te privatim arhivima u nas, u Europi i u Sjedinjenim Američkim Državama.

Za životno djelo nagrađen je povjesničar umjetnosti Duško Kečkemet, autor koji je sav svoj životni i radni vijek posvetio očuvanju Dalmacije i njezine baštine, a po vlastitom priznanju uvijek mu je najdraže bilo objavljivati radove baš u Slobodnoj Dalmaciji, s kojom surađuje još od 1950.

O radu Josipa Zankija pisali su: Tonko Maroević, Darko Schneider, Đuro Vanđura, Duško Kečkemet, Ana Dević, Ivica Župan, Sanja Cvetnić...

U knjizi su sabrani važniji radovi koje je dr. Kečkemet kao aktivni kroničar Splita, pisao tijekom svog dugog i aktivnog kritičarskog rada.

Među člancima mlađoj publici sigurno će biti interesantni tekstovi u kojima se dr. Kečkemet suprotstavlja, tadašnjoj oficijelnoj gradskoj politici.

U području tehičkih znanosti nagradu za životno djelo dobio je profesor splitskog Građevinsko-arhitektonskog fakulteta Ognjen Bonacci, za biotehničke znanosti profesor zagrebačkog Šumarskog fakulteta Branimir Prpić, za društvene znanosti profesor riječkog Ekonomskog fakulteta Ratko Zelenika, a u području humanističkih znanosti umirovljeni profesor splitskog Fakulteta prirodoslovo-matematičkih znanosti Duško Kečkemet.

Kečkemet, Antički spomenici Pule na slikama i u opisima stranih autora od XVI do XIX stoljeća, Jadranski zbornik, 1969, 7.

Ante Svarčić i akademski slikar Frano Delale, te stručni suradnici dr. Duško Kečkemet i prof. Davor Domančić.

Za Nagradu za životno djelo predloženi su pjevač Oliver Dragojević, posmrtno skladatelj Zdenko Runjić, akademik Davorin Rudolf, prof. dr. Jagoda Radošević s Kemijsko-tehnološkog fakulteta, redatelj Ivan Martinac, radnik Cestara Ante Jakoliš, povjesničar Duško Kečkemet, professor emeritus Ivan Mimica s Pedagoške akademije, književnik i kroničar Anatolij Kudrjavcev, operni pjevač Ratomir Kliškić, glumac HNK Josip Genda, posmrtno pukovnik Andrija Bartulić, predsjednik splitske Hvidre i nogometni trener Tomislav Ivić.

biografija Duško Kečkemet rodio se u Supetru na Braču 1923. godine.

Davor Domančić: Nagrada AVNOJ-a za 1977. godinu akademiku Cvitu Fiskoviću; Anđela Horvat: O djelovanju Zemaljskog povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u Zagrebu od 1910 - 1914.; Duško Kečkemet: Projekt arh.

Tako piše Duško Kečkemet u svojoj knjizi Ante Bajamonti i Split.