Kardiovaskularne bolesti na prvom su mjestu po smrtnosti, o karcinomu se zna puno, no malo se govori o smrtonosnom KOBP-u odnosno kroničnoj opstruktivnoj bolesti pluća.

Unatoč navedenoj činjenici, KOBP je uvijek najčešći razlog nedovoljne upotrebe i neuvođenja beta blokatora u bolesnika s KZS.

Navedeni bolesnici trebali bi obavezno dobiti beta blokator u terapiji, a u slučaju pojave simptoma koji se povezuju s KOBP, zbog kojih su potrebni beta agonisti, ne bi trebalo ukidati terapiju beta blokatorima.

U svakom slučaju u bolesnika s KOBP trebalo bi koristiti kardioselektivne beta blokatore kao što su nebivolol, bisoprolol i metoprolol, započeti s malom dozom, te postupno i oprezno povisivati dozu lijeka.

Autori jednog preglednog članka (1) navode kako KZS u bolesnika s KOBP treba liječiti na najbolji mogući način, poštujući smjernice, a da istovremeno treba liječiti i KOBP.

Nažalost, postoji malo znanstvenih dokaza kako to najbolje činiti, s obzirom da je često KOBP bio isključni kriterij u većini studija koje su istraživale djelovanje beta blokatora u KZS.

Postoji uzročna povezanost između dugotrajnog konzumiranja kanabisa i kroničnog bronhitisa koji često dovodi do kronične opstruktivne bolesti pluća (KOBP).

Pušenje i pluća Pušenje izaziva kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOBP), kronični bronhitis i emfizem.

KOBP ima simptome u obliku nedostatka daha, kašlja,« zviždanja »pri disanju i povećanog lučenja sekreta u plućima.

Kod KOBP dolazi do uništavanja plućnog tkiva i do zatvaranja sitnih krvnih žilica i kapilara, srce mora povećati tlak u plućnim arterijama, što dovodi do sve većeg proširenja desne srčane komore i nastanka tzv.« plućnog srca ».

P: Bivši sam dugogodišnji pušač sto je ostavilo traga na mojim plućima.Dijagnoza je KOBP I ASTMA.

Pisma liječnicima vezano uz sigurnost primjene dugodjelujućih ß2-agonista 29.06.2006. Na zahtjev Agencije za lijekove i medicinske proizvode (obavijest od 20.04.2006) nositelji odobrenja za stavljanje u promet lijekova koji sadrže dugodjelujuće ß2-agoniste (salmeterol i formoterol) koji se primjenjuju u liječenju astme i KOBP bili su dužni uputiti pisma liječnicima u kojima ih još jednom upućuju na pravilno propisivanje istih.

Indikacije za cijepljenje polisaharidnim cjepivom protiv invazivne pneumokokne bolesti, prema preporuci Referentnog centra za epidemiologiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (podebljano je besplatno), jesu: štićenici umirovljeničkih domova (u stacionarima domova umirovljenika), gerijatrijske ustanove/odjeli, srpasta anemija, ugradnja umjetne pužnice, osobe s funkcionalnom ili anatomskom asplenijom (splenektomija), bolesnici s patološkim otjecanjem likvora, kronična kardiovaskularna bolest, teški oblici kronične opstruktivne bolesti pluća (KOBP), diabetes mellitus, alkoholizam i kronična bolest jetre, imunokompromitirane osobe: - hiv-infekcija, kongenitalna imunodeficijencija, leukemija, limfomi, hodgkinova bolest, multipli mijelom, generalizirana maligna bolest, imunosupresivna terapija ili terapija kortikosteroidima, kronično oštećenje renalne funkcije, transplantacija organa ili moždane srži, nefrotski sindrom.

Na konferenciji u povodu Dana nepušenja sudjelovala je i dr. Gordana Karuza, spec. pulmologije u zadarskoj Općoj bolnici koja je govorila o čestoj, podmukloj i malo spominjanoj bolesti pod nazivom KOBP.

Klinički fokus ovog velikog petogodišnjeg projekta u koji bi bilo uključeno 20 kliničkih i tehničkih partnera iz EU i Hrvatske bio bi usmjeren prema bolesnicima s visoko izraženim čimbenicima rizika koronarne bolesti, bolesnicima sa ishemijskom kardiomiopatijom, zatajivanjem srca, srčanim aritmijama, prevenciji iznenadne srčane smrti i koronarnim bolesnicima s pridruženim bolestima ili stanjima poput zatajenja rada bubrega ili KOBP.

Pismo liječnicima vezano uz sigurnosti primjene dugodjelujućih ß2-agonista 20.04.2006. Odsjek za farmakovigilanciju i Povjerenstvo za lijekove Agencije za lijekove i medicinske proizvode su na sjednici održanoj 21. veljače 2006. donijeli zaključak o potrebi upućivanja pisma liječnicima kako bi ih se podsjetilo na saznanja o sigurnosti primjene dugodjelujućih ß2-agonista salmeterola i formoterola u liječenju astme i KOBP.

Rijetki su slučajevi kad prehlada može biti ozbiljna bolest, a to je kod tzv. rizičnih skupina bolesnika: onih koji boluju od dišnih bolesti kao što je KOBP (kronična opstruktivna bolest pluća), osoba koje boluju od karcinoma ili onih s nekim od poremećaja imuniteta.

kroničnih bolesti plućnoga tkiva na nivou bronha ili alveola (KOBP-kronična opstruktivna bolest pluća i/ili emfizem, bronhalna astma, razne upalne bolesti: sarkoidoza, tuberkuloza ili neke druge infektivne bolesti koje zahvaćaju veći dio plućnoga tkiva, kolagenoze, neki lijekovi).

Prema tome, mišljenje autora ovog članka je da bi, u bolesnika koji boluju od KZS i KOBP-a te zahtijevaju dugodjelujući bronhodilatator trebalo prvo započeti s dugodjelujućim antimuskarinskim lijekom, a zatim ako je potrebno uvesti beta agonist, bez da se smanjuje ili ukida terapija beta blokatorom.

S posebnim oprezom se može davati pacijentima koji pate od kronične opstruktivne bolesti pluća (KOBP), poremećaja srčanog provođenja te desnostranog popuštanja srca.

Sažetak U postojećem zdravstvenom izvještajnom sustavu, u dijelu podataka o pobolu registriranom u PZZ-i, nije osigurano zasebno praćenje astme, već se ona bilježi u sklopu KOBP-a, o njenoj se prevalenciji može zaključiti tek posredno.

Rizik se povećava kod starijih od 65 godina, bolesnika s anamnezom ulkusne bolesti i njenih komplikacija, ukoliko istovremeno boluju od ozbiljnih komorbidnih stanja poput KOBP-a, zatajenje srca, ishemijske bolesti srca, zatajenja bubrega i dijabetesa.

Osim u pušača, KOBP je učestaliji i kod osoba izloženih organskim i anorganskim prašinama, dimovima varenja i aerosolima.

Razne su bile dijagnoze-KOBP, Astma, Alergijska astma, ali se fibroza sa bronhoektazijama polako pocela da razvija.

Osim karcinoma pluća, čiji se rizik pušenjem povećava 17 puta, rizik je 16 puta veći za razvoj karcinoma usne šupljine, 11 puta veći za karcinom larinksa, 8 puta veći za KOBP (kronična opstruktivna plućna bolest), te dvostruko veći za bolest krvnih žila, karcinom mjehura, srčani ili moždani udar u odnosu na nepušače.

A KOBP stvarno nije stvar od koje se umire, bar ne u tim godinama, molim te, budi energicna kod dr-a, raspitaj se o cemu je rec, ako je pogresno lece, intervenisi, ne dozvoli da mama, koja sad ne moze da govori (zbog respiratora) bude u nemogucnosti da se izbori za svoja prava kao pacijenta, da ne pricam o svom zivotu