Kod bolesti dišnog sustava pušenje se dovodi u jasnu vezu s uzrokovanjem karcinoma pluća i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) > > > vidi link

Depresija ventilacije vrlo je ozbiljna pojava kod bolesnika koji boluju od KOPB i vodi k dodatnom porastu PaCO2. Respiracija kod tih bolesnika ovisna je o hipoksičnoj stimulaciji, jer je odzivnost centra za disanje na hiperkapniju smanjena.

Spirometrija je jednostavan i bezbolan test putem kojeg se može utvrditi da li osoba ima KOPB, čak i prije nego se simptomi razviju.

Najčešći uzrok KOPB-a je pušenje pa čak 95 % pušača boluje od te bolesti ili je njome ugroženo.

KOPB je progresivna bolest koja dovodi do pogoršanja plućne funkcije oboljelog čak i uz najbolje liječenje, stoga je prestanak pušenja najučinkovitija mjera u cilju smanjenja rizika za nastanak i usporenja razvoja ove bolesti.

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je trenutno četvrti najčešći uzrok smrti na svijetu te se u slijedećim desetljećima očekuje povećanje njene učestalosti i njome uzrokovanih smrtnih slučajeva.

KOPB je obilježena ograničenim protokom zraka u dišnom sustavu kojeg nije moguće posve izliječiti, progresivno je, brzo napreduje i povezano je s jakim upalnim odgovorom pluća na štetne čestice i plinove.

Iz grafičkog prikaza broj hospitaliziranih pacijenata zbog KOPB tijekom 2006 - 2007. (slika 1.), vidi se kako su najčešće hospitalizirani pacijenti bili životne dobi od 60 - 79 godina među kojima su prevladavali muškarci.

U praćenom periodu ukupno je na odjelu za plućne bolesti liječeno 1314 bolesnika, od toga 260 (19,8 %) je ispisano s dijagnozom KOPB.

U tablici 1. prikazan je broj bolnički liječenih bolesnika s otpusnom dijagnozom KOPB, u periodu 2006 - 2007., po dobi i spolu.

U diskusiji se pokazala potreba da naši programi imaju već ugrađene trijažne CAT (KOPB) i ACT (astma) upitnike.

Najvažniji uzročni čimbenik nastanka KOPB-a je pušenje cigareta.

Za nastanak KOPB-a važna je izloženost štetnim supstancama na radnom mjestu te u vanjskoj i kućnoj atmosferi.

Istodobno, od KOPB-a obolijeva 5 - 10 posto osoba od 40 do 50 godina starosti koji time, ističe prof. Samardžija, postaju " respiratorni invalidi " i veliki teret zdravstvenog sustava.

U DTP postupcima za OM ako je moguće dodati i pulsnu oksimetriju (zbog KOPB i djece) i lapizaciju zbog novorođenčadi.

Lijekovima za olakšanje simptoma ili bronhodilatatori imaju važnu ulogu u liječenju kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), no neophodno je funkcijskim plućnim testovima dokazati prihvatljivu reverzibilnost bronhoopstrukcije.

To su osnovni lijekovi za suzbijanje akutnog bronhospazma u KOPB-u jer dovode do opuštanja kontrahirane glatke muskulature bronha.

U bronhodilatatore prvog izbora u KOPB-u spadaju kratkodjelujući i dugodjelujući beta2-agonisti te antagonisti muskarinskih receptora poput ipratropij bromida.

Za razliku od KOPB-a, u našem društvu postoji poprilično razvijena svijest o prisutnosti astme kao i o porastu oboljelih od te bolesti.

KOPB uskoro bolest vodeća po smrtnosti

Na grafičkom prikazu (Slika 2.) se vidi jasan trend povećanja ukupnog broja dana liječenja za KOPB uz istodobno smanjenje broja dana liječenja od astme.

Prepoznavši dobrobit koju lijek donosi bolesnicima s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB), HZZO je odlučio lijek učiniti još dostupnijim bolesnicima.

Nakon 65 godina života, većina bolesnika s opstruktivnom bolešću dišnih putova bolovat će i od astme i od KOPB-a.

U takvim okolnostima, KOPB se može razlikovati na osnovi povećanog broja neutrofila u dišnim putovima, zadebljanja stijenke bronha i zadebljanja sloja glatkih mišića u stijenci.

Međutim, pretrage u tom smislu se ne izvode jer se KOPB i astma liječe na sličan način: kortikosteroidima, beta agonistima dugotrajnog djelovanja i prestankom pušenja. [ 87 ] Simptomi KOPB-a jako nalikuju na simptome astme, povezani su s većom izloženošću dimu cigareta, starijom životnom dobi, slabijim povlačenjem simptoma nakon primjene bronhodilatatora i rjeđom povezanosću s obiteljskom anamnezom atopije. [ 88 ] [ 89 ]

Dijagnoza KOPB-a postavlja se razgovorom s bolesnikom tijekom kojeg se saznaje o prisutnim simptomima i pušenju te analizom plućne funkcije (spirometrijom).

U bolesnika sa KOPB dolazi do širenja upale u organizam tako da su vrlo često zahvaćeni drugi organi i organski sustavi.

Antibiotici su korisni u bolesnika s KOPB-om kada uz trajno prisutnu upalu dođe do infekcije bakterijama.

" Sve je više oboljelih od KOPB-a "

Šahisti na Branimircu obilježili Svjetski dan KOPB prigodnim turnirom