Dobilo je ime po starom jezerskom trgu gdje su se palile običajni ognji kolede, plesalo, skupljalo i prolazili pirovnjaci svatovi....

Širina kolede iznosila je 23 paša ", što je također rekord.

Usmena je lirika pratila dva ciklusa: životni (uspavanke, svadbene pjesme, naricaljke) i godišnji (božićne pjesme, kolede, proporuše i druge ophodne pjesme, jurjevske i sl.); a s određenim poslovima (također vezane uz godišnji ciklus) povezuju se i posleničke pjesme poput žetelačkih.

Od " Kolede " do Simfonijskog kola

Žene su morale biti u kućama dok su muškarci pored kolede na Trgu sv. Roka neprestano jeli, pili, pjevali i pucali - jednostavno veselili se životu.

Od tog jedinstvenog starohrvatskog običaja ostao je tek obred blagoslova vatre, odnosno kolede.

Običaj paljenja kolede podrijetlo vuče još iz pretkršćanskih vremena, a vezan je uz slavljenje svjetla i mladog sunca.

Prema tom predlošku, kolede bi u redovnom godišnjem slijedu počele sa zimskim solsticijem.

Uz sudjelovanje " crkvenih pivača " i ministranata, a nakon krunice i večernje mise, obred blagoslova vatre, odnosno kolede, pred nekoliko stotina mještana Bibinja, predvodio je župnik don Josip Radoica Pinčić.

S galerije Hrvatskoga glazbenoga zavoda jednu izvedbu Kolede slušaju skladatelj Blagoje Bersa, ravnatelj opere Milan Sachs i ravnatelj drame Josip Bach, koji nakon koncerta prilazi Gotovcu s riječima: Samo vi možete skladati novu glazbu za Dubravku.

Sve one govore o opasnosti koja bi zadesila selo kada pored kolede ne bi bilo stražara.

Viski ga nije odvratio od pisanja " Dublinske kolede " i " Lučke uprave "; samo mu je upio sate kada nije pisao.

Večer koreografiranog i izvornog folklora predstavila je 15 turopoljskih kulturno umjetničkih društava od kojih je stručno povjerenstvo, u sastavu dr. sc Stjepan Sremac, mr. sc Joško Ćaleta te prof. Josip Forijan, najboljim ocijenilo OSS Buševec s koreografijom Slavonskog kola i kolede " Adje kolo, nemoj stati ".

Kolede u Bibinjama započinju na Stipanju, druga slijedi 15. siječnja na blagdan Svete Stošije, a potom još jedna na blagdan Svetog Fabijana 20. siječnja.

Nižu se prikazi Svaroga, Svevida, Peruna, Crnoboga, Kolede, Morane, Vesne, Volasa, Vodana, Ruimira i Tatomira.

Kralj daje vino selu, odnosno svim sudionicima kolede.

Naime, bez obzira na ratne vihore koji su vladali u burnom 20. stoljeću, sve do 70 - ih godina prošlog stoljeća Lučani su slavili svoj pučki blagdan s tri kolede godišnje: na Badnjak, na Staru godinu i na blagdan Tri kralja.

Prema usmenoj predaji prosječni barjak luške kolede iznosio je nešto više od 7 metara, a širina do 15 paša ".

Naime, strategija o gradnji kolede započela je 23. prosinca prošle godine kada su Luku preplavili učenici iz Zadra, čiji roditelji su rodom iz Luke ili su s Lukom rodbinski povezani.

Pod vodstvom Renata Milata i uz asisitenciju starijih Luke, Jure, Žarka I Marka u gradnji kolede sudjelovali su Davor Škara, David Bubica, Filip Marčina, Domagoj Milat, Toni Marčina, Jerko Hunjed, braća Petar, Ivan i Dominik Žuvić, Anđelo Bilaver i Lucijan Ramov, brat i sestra Raljević.

Bilo je i onih nevista koji su žar kolede sa karijolom prevozili do turističke destinacije Barbenica.

Takav običaj obnovljen je u Neviđanima na otoku Pašmanu gdje će se posljednje kolede za ove božićne blagdane večeras uz pjesmu koledara paliti na Koledišću.

Tradicionalnim paljenjem kolede, krijesa na Iloviku, u predjelu Gubina, u noći sa 28. og na 29. lipnja otpočela je tradicionalna proslava zaštitnika otoka Ilovika, Sv Petra i Pavla.

Na blagdan Tri kralja, neposredno nakon svečane mise koju je u crkvi Svetog Stjepana predvodio don Filip Kucelin, župnik Sali, Žmana i Luke, peteročlana komisija na čelu agilnog predsjednika MO Rina Bubice u svom stručnom pregledu kolede odlučila je da je sve u naboljem redu, s pisanim opisom kako u svojim elementima slaganja kolede nema opasnosti od izazivanja požara.

Međutim, unatoč tome, vlasnik broda Golužarija Frane Škara je uz pomoć Lučana premjestio brod na sigurnu udaljenost od kolede.

Ove sezone Dramsko kazalište Gavella odlučuje igrati na sigurno, pa umjesto recentnijih naslova poput Dublinske kolede (Dublin Carol) ili Moreplovca (The Seafarer), na scenu ponovo donosi Branu, u režiji Mateje Koležnik, slovenske redateljice, česte gošće hrvatskih kazališta.

Nakon odlaska nazočnih sa kolede organizirano je dežurstvo.

Za prvu smjenu izabrani su oni stariji graditelji kolede: Toni i Filip Marčina, Davor Škara, dok su jutarnju smjenu sačinjavali David Bubica, braća Renato i Domagoj Milat, te Jerko Hunjed.

U neposrednoj blizini kolede privezani su brodovi, te je dovoljna i jedna iskra da zapali brod, a još lakše cerade s kojima su brodovi pokriveni.

U tom običaju su prisutne kolede pa zvjezdari pjevaju božićne pjesme, ali i pjesme kojima se želi duhovno i materijalno dobro ljudima.