Drugi Međunarodni festival komorne glazbe ponovno će u dvorani Hrvatskoga glazbenoga zavoda u Zagrebu ugostiti niz istaknutih glazbenika s različitih strana svijeta, koji će u pet tematski osmišljenih večeri od 12. do 21. listopada pokazati ljepotu komornoga muziciranja.

Zaključno, nakon drugog izdanja može se reći da je međunarodni festival komornoga teatra u umaškom Pučkom otvorenom učilištu manifestacija s rastućim ugledom, jasne forme i zanimljive koncepcije, koju treba prepoznati.

Nastao 1890. za vrijeme skladateljeva odmora u Firenci, sekstet kao da u sebi sadrži više kako čisto kompozicijskih napetosti (nastalih zbog borbe sa zakonitostima komornoga žanra), tako i onih osobnih, u odnosu na devet godina prije skladanu Serenadu.

Svi stasali ispod plodorodna svjetla i sjene Komornoga orkestra Kremerata Baltica što ga je 1997. utemeljio sam Kremer, i članovi sekstetnoga (a po potrebi i kvartetnoga) okvira u umjetnosti sjedinjenih glazbenika s baltičkoga, trojedno državotvorna sjevera, u više manje su korektnoj, ali ne i maštovitoj verziji odradili niz od šest Bartokovih, u originalu za glasovir pisanih bugarskih plesova s potpisom gudačko vibrafonske (i džezerske) inačice vojvođanskoga Mađara Stevana Kovacsa Tickmayera.

Njegova figurativna i apstraktna skulptura, pretežito komornoga karaktera, obilježena je sažimanjem oblika, artikuliranim volumenima i traženjem izražajnosti u obliku i materijalu.

Tako je Pavao Mašić u svoj program uvrstio upravo takva djela, dok je Ante Knešaurek izabrao još neke zanimljive skladbe komornoga stila.

A upravo ta svirka, koju s jedne strane resi tehnička nadmoć, s druge vrhunski muzikalitet, a s treće racionalna kontrola, dodana u finu mješavinu najboljih osobina komornoga muziciranja, jamči skladatelju (a onda i slušatelju) vjerodostojnost izvedbe svakoga odabranog djela.

Izvodilačke snage Slovenskoga komornoga zbora pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića zaslužuju pak sve pohvale za niz zaokruženih i uravnoteženih, a koloristički ipak zanimljivih izvedbi.

Koncert je otvoren himnom Gaudeamus u izvedbi Komornoga zbora Schola Cantorum i studenata Muzičke akademije pod vodstvom Ingrid Haller, prof., a prisutne su pozdravili prodekan Muzičke akademije u Zagrebu izv. prof. Dalibor Cikojević, rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Pero Lučin te dekan Fakulteta dr. sc. Predrag Šustar.

U župnoj crkvi Blaženog Alojzija Stepinca na Bilom Brigu povodom božićnih blagdana po prvi put održan je božični koncert na kojem su gostovali članovi komornoga mandolinskog sastava klape Pag pod ravnanjem maestra Jure Marižića.

U kategoriji komornoga sastava nagradu su primili članovi Zagrebačkog klavirskog trija, ansambla koji su 1997. utemeljili pijanistica Srebrenka Poljak, violinistica Vlatka Peljhan i violončelist Pavle Zajcev.

Međunarodni festival komornoga teatra Zlatni lav predstavlja sjedište multikulturalnoga teatarskoga događanja koji iz godine u godinu zanimljivim odabirom izvedbi postaje prepoznatljivm okupljalištem najznačajnijih pisaca, redatelja, koreografa, scenografa, skladatelja i glumaca.

Uz solističku, intenzivno je razvijao i karijeru komornoga glazbenika, surađujući s nekima od najvećih suvremenika, poput violončelista Pabla Casalsa.

Tako je od 2007. godine tehnički direktor Međunarodnog festivala malih scena u Rijeci, od 2006. godine tehnički je voditelj međunarodnog festivala komornoga teatra Zlatni Lav u Umagu a od 2009. radi kao tehnički suradnik na Tjednu suvremenog plesa u Rijeci.

Već tijekom studija postao je član prvog postava Slovenskoga komornoga zbora, zbora ljubljanske Opere SNG-a te komornoga zbora Ave.

Od kada sam u Umagu osnovao Međunarodni festival komornoga teatra Zlatni lav, on je postao jedan od razloga zbog kojih se više zadržavam u Hrvatskoj, a i volim biti u svojoj kući u okolici Umaga.

U okviru novopokrenutoga komornoga ciklusa puhača Zagrebačke filharmonije, projekta nazvana Aulos, nastala u suradnji Zagrebačke filharmonije i Muzeja za umjetnost i obrt, Kvartet tuba XL s umjetničkim voditeljem Krunoslavom Babićem nastupit će u Muzeju 5. ožujka s početkom u 20 sati.

Premda je tomu i sam redatelj dao povoda izjasnivši se o zajedničkoj tematskoj okosnici opere Henryja Purcella Didona i Eneja te novele Smrt u Veneciji u neostvarivoj ljubavi koja završava smrću, pridružimo li im Camusovu Kugu, probe čije su se dramatizacije odigravale u hodniku između velike dvorane TD-a i komornoga SEK-a (i koju slijedom praktičnih okolnosti jedinu nisam mogao pogledati), uvjerit ćemo se da su poveznice triju tekstova dovoljno općenite i nespecifične da pruže temelj jakom redateljskom konceptu.

Šesnaest godina poslije, 2000., pokreće i Međunarodni festival komornoga kazališta Zlatni lav u Umagu, koji svake godine pod drugom skupnom egidom okuplja umjetnike iz zemalja središnje i južne Europe.

Izvanserijsko djelo " Ove se godine pojavio nosač zvuka Komornoga zbora Ivan Filipović... Goran Jerković ponajviše je zaslužan za visoku razinu muziciranja ansambla, prepoznatu na mnogim nastupima, te domaćim i inozemnim natjecanjima pjevačkih zborova, na kojima Ivan Filipović redovito osvaja najviše nagrade...

Rijetko kada je to bio tako nezahvalan posao kao u slučaju Gudačkoga kvarteta u E duru, op. 143. Ivana Zajca i Dvořákova Gudačkoga kvarteta u As duru, op. 105. Jer i uz najbolju volju (i najbolju izvedbu) bit će izrazito teško slušateljstvu Dvořáka predstaviti kao, kako to stoji u ovitku CD a, »majstora komornoga sloga«.

Spremate li se napisati neku dramu s većim brojem likova ili ćete se zadržati u području komornoga? Iako mene svi doživljavaju kao pisca komornih komada, podsjećam vas da je moja drama Kraljevi i konjušari sa jedanaest likova u režiji Nine Kleflin igrala u Eugene O Neil Theater Centeru, dok je s Kazalištem JAK Ivica Kunčević radio moju komediju Otelo sa Suska koja ima petnaest lica, a obje su predstave bile vrlo uspješne.

Umag Još jedna kazališna manifestacija u Hrvatskoj: od 26. srpnja do 5. kolovoza u Umagu se prvi put održava Međunarodni festival komornoga teatra pod nazivom Zlatni lav.

Potpuna utonulost u letargiju obilježila je korizmeni koncert Komornoga orkestra HNK Split.

Nastavljajući zagrebačku tradiciju komornoga muziciranja bračni par, violončelistica Snježana i violist Dragan Rucner. utemeljili su 1998. Gudački kvartet Rucner, koji uz njih čine i violinisti Jože Haluza i Josip Novosel.

Da, i pedeseta godina u umjetničkom djelovanju Tonka Ninića kao koncertantnoga solista, pedagoga, komornoga glazbenika i donedavno istaknuta člana Zagrebačkih solista, i u sklopu je i posljednje sezonske priredbe nekada svjetski ugledna sastava (dvorana HGZ-a, 6. lipnja) procvala izvedbom od formata, a za njega pisan Paraćev Koncert s kantilenski ljekovitim vrelom i sinkopiranim hukom ritmički nepravilna drmeša još se jednom vinuo do najblistavije točke uvijek zelena brda iznad oblaka.

Naravno, ne računajući pokoje kratkodaho, haikualno djelce komornoga karaktera.

Ultrazvučna pretraga središnjeg živčanog sustava služi dijagnosticiranju kraniospinalnih malformacija ploda, a u dojenačkoj dobi, zahvaljujući otvorenoj fontaneli, upotrebljava se u utvrđivanju abnormalnosti komornoga sustava i intrakranijalnih krvarenja.

Pripojivši Gradovima glazbe svoju gotovo stoljetnu popudbinu s obzora najstarijega hrvatskoga komornoga tijela, sadašnji violinsko-violsko-violončelistički četverac Končar/Philips/Philips/Jordan za europski je eter 23. studenoga strogi kvartetski oblik proširio do kvintetskoga suglasja u udruzi s talijanskim klarinetistom Sergiom Delmastrom.

Prije Komornoga teatra klasike režirao je u mnogim kazalištima od Varaždina i Pule do Prištine i Splita, a na njegovu repertoaru bila su djela od Luke Botića, Antuna Nemčića, Milana Ogrizovića, Milana Begovića i dr. do Jeana Anouilha, Thorthona Wildera, Terenca Rattigana i još mnogih.