Tako je bizantski car Konstantin VII.

Tek oko polovice X. stoljeća zapisao je bizantski car Konstantin VII.

Antički pisci ne spominju Sušac, a car pisac Konstantin VII.

Kako u svom djelu O upravljanju carstvom navodi suvremenik ovih događanja, Konstantin VII.

vlad-če, Što se tiče pisanih zapisa o povjesti pročitati što piše Konstantin VII Porfirogenet u X st. koji nema nikakve veze ni sa Srbima niti sa Slavenima niti Hrvatima.

Konstantin VII Porfirogenet ga izrijekom ne spominje, ali na osnovu opisa moći Hrvatskog kraljevstva ili kneževine, kako hoćeš, iz tog vremena (100 000 pješaka, 60 000 konjanika, snažna mornarica...) razvidno je da teritorij kojim je ovaj vladao je morao biti puno veći, barem duplo veći, od dotadašnjeg teritorija primorske hrvatske.Također se zna da su se u to vrijeme vodili žestoki ratovi Hrvata sa Bugarima (Simeon, jedan od najmoćnijih Bugarskih vladara) koje su Hrvati po porfirogenetu dobili, dakle pobijediti tako močnog neprijatelja (Bugari u to vrijeme su imali jednu od najmočnijih europskih vojski) nepobitan je dokaz postojanja tako brojne vojske.

Poznati stanovnici Istanbula: Sulejman II., Konstantin VII.

U djelu " De Administrando imerio " (DAI), autor Konstantin VII Porfirogenet opisuje teritorij banske Hrvatske ovako: Zemlja je njihova podijeljena u 11 županija: Hlijevansku (Livnu u Bosni), Cetinsku, Imotsku, Plivanjsku, Pesentsku, Primorsku, Bribirsku, Nonsku, Kninsku, Sidrašku, Ninsku, a Ban, njihov vlada Krbavom, Likom i Gackom.

Samo 40 - ak godina kasnije, točno 680., za pape Agatona, Hrvati sklapaju s Rimskim prvosvećenikom pismeni ugovor kojim su se, kako to navodi Konstantin VII.

Ako tome dodamo citavo poglavlje koje bizantski car Konstantin VII.

Dok je još uvijek naša narodna vojska tamo, ako proglasimo to spornom teritorijom, možemo da pregovaramo jednu godinu, dvije godine ili dvadeset godina, ali imamo pravo da se tamo zadržimo i mislim da je to dobro da učinimo. (...) Ja nešto samo malo osvrnuh se na to. (...) Konavle i Župu, Konavle prvi put u istoriji pominje Konstantin VII oko 950. godine i to u vezi sa srpskom Travunijom.

Na pitanje od kada postoji Zadar odgovorio je bizantski car Konstantin VII.

Ime grada prvi puta spominje u 10. stoljeću bizantski car Konstantin VII.

Sačuvao ju je bizantski car Konstantin VII.

O tom ugovoru, bizantski car Konstantin VII. zapisao je sljedeće: " Ovi pokršteni Hrvati ne ratuju rado izvan granica svoje zemlje, jer su dobili neko proročanstvo ili zapovijed od rimskoga pape Agatona, koji je u doba cara Heraklija, cara Romeja, poslao svećenike i pokrstio ih.

Nada Klaić drži da se opis granica Hrvatske što je daje Konstantin VII.

Naime, carski bizantski pisac Konstantin VII.

Vijesti što ih o pokrštavanju Hrvata donose car Konstantin VII. u djelu De administrando imperio i Toma Arhiđakon u svome djelu ne smiju se shvatiti doslovno. 1. proces pokrštavanja i proces stapanja zatečenog domaćeg stanovništva s doseljenim Hrvatima bili su dugotrajni i odvijali su se vrlo sporo.

Konstantin VII. rođen je 905. Njegov otac je bio car Leon VI.

Bribir se kao županija spominje ve ć od 10. st., kada ga kao jednu od hrvatskih županija spominje bizantski car Konstantin VII.

Uz Šafařika, Starčević se uvelike protivio Vuku Karadžiću i njegovu članku " Srbi svi i svuda " iz 1836. u kojem svrstava sve štokavce kao Srbe, kajkavce kao Slovence, a čakavce kao ostatke Hrvata o kojima je pisao još Konstantin VII.

Među ljetopiscima u 10. stoljeću ističe se u prvome redu car Konstantin VII.

Konstantin VII. (umrao 959.) u knjigi,, o upravljanju carstva " na glavi 30. veli, da pet bratah Hervatah sa dvemi sestrami dojdoše u Dalma-ciu, ali da u njoj najdoše Avare.

Na pitanje od kada postoji Zadar odgovorio je bizantski car Konstantin VII.

Nakon uvodnog izlaganja Hrvoje Gračanin održao je izlaganje Konstantin VII.

U svome delu O upravljanju carstvom (De administrando imperio) Konstantin VII Porfirogenit (Porphyrogennetos, 905. - 959. g. ne.), sin bizantijskog cara Lava II, piše za kult arapskih pagana koji su uveliko preuzeli i muslimani: »Oni/= Arapi/se takođe mole zvezdi Afrodite/Aphrodít s ástron/koju zovu Kubar/Koybár /, i u svojim molbama kliču: " Alla ua Kubar "/Allá oyá Koybár /, odnosno " bože i Afrodita ".

Mi smo pak odšetali do tvrđave Imote, s koje se Imotski širio, a koju je prvi put spomenuo Konstantin VII Porfirogenet u svom dijelu De administratio imperio (isti je zaslužan i za legendu o dolasku Hrvata).

Konstantin VII., kako vidismo, veli, da se je jedna strana njegova naselila u Iliriu 1 u Panoniu, ali do kuda, kako daleko, to on nekaže

Konstantin VII Porfirogenet kaže da su Slaveni kod Dnjepra poštovali sveti hrast kojem su žrtvovali pijetlove, kokoši, kruh i meso.

Ovdje treba spomenuti, što o doseobi Hrvata priča bizantinski car Konstantin VII.