Za razliku od eksplozija u reaktorima 1 i 3, koje, kako se pretpostavlja, nisu izazvale ozbiljnije oštećenje jezgre reaktora niti kontejnmenta (zaštitnog kruškoliko oklopa oko reaktora), nakon jučerašnje eksplozije sumnja se i u oštećenje kontejnmenta reaktora 2, zbog čega je situacija u tom reaktoru najozbiljnija.

Oštećenje kontejnmenta, naime, ukazuje i na vjerojatno oštećenje jezgre reaktora, odnosno topljenje šipaka s nuklearnim gorivom, premda japanske vlasti tvrde da takav najcrnji scenarij pokušavaju spriječiti.

Morska voda s dodatkom bora (da se osigura potkritičnost) se upumpava vjerojatno i u posudu i u donji dio kontejnmenta.

Iz dostupnih informacija je jasno da se dogodio požar i posljedično curenje radioaktivnosti unutar zaštitne zgrade (kontejnmenta).

Čak kada bi i došlo do ispuštanja izvan kontejnmenta u ovom slučaju bi to bilo bezopasno.

Radnici koji su se danas nalazili u blizini reaktora 2 i 3 privremeno su evakuirani nakon što je uočen dim iz sekundarnog kontejnmenta (zaštitne zgrade).

Perspektiva za uspostavljanje stabilne situacije kao i ocjena radioaktivne kontaminacije okoliša ovisi o stupnju oštećenja jezgri reaktora i oštećenju kontejnmenta i reaktorske posude kao i stanju u bazenima za istrošeno gorivo.

Do sad nema nekih naznaka da je usljed potresa došlo do ikakvog oštećenja oštećenja kontejnmenta.

To bi rezultiralo značajnim ili potpunim taljenjem nuklearne jezgre, mogućim ali malo vjerojatnim oštećenjem dna reaktorske, i nakon toga nekim stupnjem oštećenja kontejnmenta što bi moglo rezultirati značajnijim prodiranjem radioaktivnosti u okoliš.

Utješno je da niti ovdje nije došlo do oštećenja kontejnmenta (metalnog kruškolikog oklopa oko reaktorske posude) i da je stanje u reaktoru pod kontrolom.

Integritet kontejnmenta je moguće indirektno potvrditi iz mjerenja tlaka (tlak bi se jako smanjio).

Zabilježena su visoka očitanja radioaktivnosti u jedinicama 1 i 3, a brine i mogućnost oštećenja cjelovitosti zaštitne zgrade (kontejnmenta) jedince 3. Tlak u reaktorskoj posudi i suhoj komori reaktora 3 ostaje stabilan što, prema TEPCO-u, daje naznake da reaktorska posuda nije ozbiljno oštećena.

povećana redundancija i odvojenost sistema (4 neovisna sistema za zaštitno hlađenje jezgre svaki od njih može sam hladiti jezgru nakon obustave reaktora što znači da je redundancija u ovom slučaju 300 %), smanjena vjerojatnost oštećenja jezgre (6 10 - 7 po reaktoru po godini), smanjena vjerojatnost ispuštanja i posljedica ispuštanja (manja vjerojatnost početnih nezgoda) smanjenje vjerojatnosti i posljedica teških kvarova (povećana robusnost kontejnmenta u slučaju topljenja jezgre i narušavanja integriteta reaktorske posude), zaštita kritičnih sistema od vanjskih događaja (postavljanje dvostrukog betonskog zida ukupne debljine 2,6 m sposobnog izdržati nadtlak u slučaju nezgode ili udara aviona), produženo vrijeme za reakciju operatera u slučajevima kvarova ili prijelaznih pojava zbog većih parogeneratora i tlačnika manja osjetljivost na ljudske pogreške ostvarena je korištenjem digitaliziranog sistema instrumentacije i kontrole te korištenjem najnovijih informacijskih sistema, pojednostavljenje sigurnosnih sistema i funkcionalna odvojenost, eliminacija pogrešaka u zajedničkom načinu rada fizičkom odvojenošću te upotreba različite podrške za pojedinu sigurnosnu funkciju.

Pasivni sistemi hlađenja kontejnmenta reduciraju broj aktivnih komponenti što doprinosi povećanju sigurnosti.

Da bi se sačuvao integritet reaktorske posude i zaštitnog kontejnmenta (kruškoliki metalni oklop oko reaktora) mora se ograničavati tlak, a bez odvođenja topline iz reaktora to se može napraviti samo ispuštanjem vodene pare prvo iz reaktorske posude a zatim i izvan kontejnmenta.

Vodik je zapaljiv i eksplozivan u uvjetima izvan kontejnmenta tako da je upravo to uzrok ekplozija koje su raznijele gornje dijelove reaktorskih zgrada najprije u reaktoru 1 (460 MWe) u subotu i potom u reaktoru 3 (784 MWe) u ponedjeljak, a danas (utorak) to se vjerojatno dogodilo i u reaktoru 2 (784 MWe) iako su poduzete dodatne aktivnosti da se spriječi nakupljanje vodika u gornjem dijelu zgrade (moguće je da se radi o popuštanju uslijed prevelikog tlaka).

No, za reaktor 2 je danas (utorak u 13 sati po lokalnom vremenu) službeno deklarirano da se sumnja u oštećenje kontejnmenta reaktora.

Iako je dotok vode ponovno uspostavljen, do ograničenog oštećenja goriva sigurno je došlo, a sumnja se i na manje puštanje donjeg dijela primarnog kontejnmenta.

Trenutno najveći problem, i crne misli navlači bazen istrošenog goriva u zgradi reaktora br 4. On se nalazi van kontejnmenta reaktora i njega štiti samo vanjska zgrada, koja je kao što smo svjedoci eksplozijom uništena nad reaktorima 1 i 3. Vijesti govore da je možda došlo do proboja bazena i istjecanja vode.

Jučer je TEPCO javio da je visokotlačni sustav ubrizgavanja u reaktorsku posudu automatski obustavljen i da će sadržaj kontejnmenta biti u pogodnom trenutku ispušten u okoliš.

Nije potpuno jasno zašto se ispuštanje ne obavlja kroz ventilacijski dimnjak elektrane koji bi u slučaju Mark 1 kontejnmenta trebao biti spojen na njegov donji mokri dio.

Iako nema jasne potvrde da nije oštećen kontejnment od reaktora 3 nema razloga za sumnjati da je netaknut (indikacija bi bila nagla promjena tlaka unutar kontejnmenta a to nije zabilježeno).

Na taj bi način neovisno od stanja jezgre garantirali integritet reaktrske posude a time i kontejnmenta.

Dodavanje vode direktno u kontejnment je sigurno povoljno i sa stajališta temperature i tlaka u kontejnmentu a moguće je tu vodu koristiti za kasniju recirkulaciju između kontejnmenta i reaktorske posude.

Ovisno o snazi jezgre dio će se te vode ispariti i trebat će vjerojatno još koje ispšutanje pare van kontejnmenta dok se reaktor ne ohladi dovoljno (raspoloživa količina vode u posudi) da isparavanje prestane.

Normalno je predviđeno da RHR pumpe uzmu usis iz donjeg dijela kontejnmenta (bazen za kondenzaciju pare i prigušenje tlaka).

RHR pumpe mogu dodati vodu u recirkulacijski cjevovod reaktorske posude, te u sprej sustav suhog i mokrog dijela kontejnmenta.

Pojednostavljenje vodi na upotrebu pasivnih sigurnosnih sistema umjesto tradicionalnih aktivnih sistema koji su izbačeni (aktivni sistem za zaštitno hlađenje jezgre, sistem za odvođenje ostatne topline, sistem za tuširanje kontejnmenta) čime je prestala potreba za pomoćnim sistemima potrebnim za njihovu funkcionalnost.

Pasivni sustav za hlađenje kontejnmenta oslanja se na gravitacijom uzrokovano pražnjenje bazena smještenog iznad kontejnmenta, zračno hlađenje prirodnom konvekcijom, gdje se uz pomoć posebno oblikovanih vodilica stvara jako strujanje uz posudu, te isparavanje vode.

- Iako su reaktorske zgrade, odnosno njihov gornji dijelovi, razneseni, temelji su uspješno podnijeli razoran potres magnitude od 8,9 po Richteru, pa pretpostavljam da će podnijeti i novi potres od 7,0 ili 8,0. Potresi takve snage sigurno neće izazvati urušavanje primarne reaktorske posude ili kontejnmenta, zaključuje dr. Grgić.