Pri tome su frigo sadnice sortirane prema promjeru korijenova vrata, što je važno zbog saznanja da je urod veći ako je korijenov vrat deblji.

Drugi način razmnožavanja jest dijeljenjem gomolja, pri čemu svaki novi gomolj mora imati barem dio korijenova vrata iz kojega će se razviti nadzemni organi.

Nadjev (oli ti fila) - jedan purger, kmetsko zagorskih korijenova - jedna glumica iz putujuće družine čergara - jedan plemenitoga roda (ono da mu se ispred imena nadje barem neki pl. ako već ne i von) - jedna barunica, odnosno kontesa - dva učitelja oli prefešura i - jedna grofica I ove sastojke treba dobro zamutiti i mutiti kroz jednako vremensko razdoblje kao i osnovne sastojke sve dok se ne zgusnu u jednu glatku tekuću smjesu.

Simptomi bolesti: Najvidljiviji simptomi pojavljuju se na bazi biljne rozete i korijenova vrata, u obliku smeđih pjega, na kojima se zatim pojavljuje karakteristična sivkasta paučinasta prevlaka.

Simptomi bolesti: Zaraza nastaje u zoni korijenova vrata, na kojem dolazi do truleži zbog čega se poremećuje kolanje vode kroz biljku, pa cijela glavica vene.

Kod crne truleži korijena, čiji su uzročnici gljivice A. radicina (S. radicicinum) i A. dauci, zaraza koja je prvo zahvatila peteljke listova prelazi na vršni dio ispod korijenova vrata, a očituje se u početku malim površinskim crnim ranama.

Rtg snimanje je obavezno prije samog liječenja jer se na njemu vide uzroci bolesti, postojanje ev. procesa u kosti te ono što je jako važno za samo liječenje, broj korijenova i kanala, zakrivljenost i druge njihove morfološke varijacije, čime se omogućuju stomatologu orijentaciju u samom prostoru korijenskih kanala.

Tijekom vru_ih ljetnih dana osigurajte biljkama prije svega dovoljno vode, zalijevajte ih tako da korijenova bala uvijek bude vlažna, a navečer kada se temperatura spusti, lišće prskajte vodom.

Poliradikuloneuritis je bolest kod koje dolazi do oštećenja korijenova živaca koji izlaze i spinalne medule (osjetnih, motornih ili oboje) ili samih živaca koji nastaju spajanje nekoliko različitih korijenova.

Najbolji sadni materijal je dobro razvijena i zdrava jednogodišnja sadnica, s dobro razvijenim i zrelim preuranjenim mladicama, dobro sraslog cijepljenog mjesta i razgranatog, snažnog korijenova sustava.

Najbolji sadni materijal je dobro razvijena i zdrava jednogodišnja sadnica, s dobro razvijenim i zrelim preuranjenim mladicama, dobro sraslog cijepljenog mjesta i razgranatog, snažnog korijenova sustava.

Tom prilikom se detaljno pregleda nadzemni dio u pogledu kvalitete, zdravstvenog stanja i mehaničkih oštećenja, a zatim se pristupa pregledu i pripremi korijenova sustava za sadnju.

Pregledane, pripremljene i klasirane sadnice potapaju se do korijenova vrata u otopinu ilovače i goveđe balege radi navlaživanja korijenova sustava i boljeg priljubljivanja s tlom.

Tako pripremljena voćna jama omogućuje snažan razvitak korijenova sustava u prvim godinama i prodor u međuprostore sitnog tla izvan voćne jame.

Podrivačima se dubinski razrahljuje tlo u zoni razvoja korijenova sustava, popravlja se narušena struktura tla uzrokovana učestalim prolaskom mehanizacije.

Na presjeku korijenova vrata na zadebljanoj podzemnoj stabljici uočavaju se također promjene boje.

- trs koji ima nadzemne i podzemne organe svaka pojedina biljka loze - razlikujemo vegetativne i generativne organe - vegetativni organi korijen, stablo (s ograncima i krakovima), mladica, rozgva i lišće - generativni organi cvijet, cvat, grozd, vitica, ra - bobica i sjemenka uloga: 1) Učvršćuje biljku u tlo 2) Apsorbira vodu i mineralna hranjiva iz tla 3) Za proces fotosinteze apsobira određenu količinu ugljične kiseline iz tla 4) Sintetizira određene organske spojeve i anorganske (N i P) spojeve 5) Skladišti određene količine rezervnih tvari 6) Pri odumiranju obogaćuje tlo organskim tvarima i daje hranu mikroorganizmima - Postoje dvije vrste korijena s obzirom na postanak 1) Pravi, generativni ili embrionalni korijen nastaje iz embrija (sjemenke) u procesu klijanja u vinogradarstvu nema nikakve važnosti, jer se razmnožava vegetativno koristi se samo u selekcijske svrhe pri proizvodnji sjemenaka iz postupka križanja za dobivanje novih kultivara 2) Adventivni ili vegetativni korijen razmnožava se uporabom reznica, korjenjaka, grebenica i cjepova adventivno korijenje se razvija iz nodija ako smo razmnožavali reznicom, korijen se razvija po cijeloj dužini, a najveća masa korijena se razvije iz koljenaca jer je u njima sabrana hranjiva tvar - korijenov struk (vrat) dio reznice u tlu, odrvenjele mladice koju smo stavili u tlo ili vodu - ovisno o duljini korijenovog struka razlikujemo: 1) površinsko korijenje (brandusi) na dubini 5 10 cm ispod tla zovu se još i raskupljači à apsorbiraju vodu iz površine prilično su tanki i gusto raspoređeni nalaze se pri vrhu korjenovog struka osjetljivi su na sušu i niske temperature usporavaju razvoj glavnog korijenja, pa se zato odstranjuju ukoliko površinsko korijenje propadne, a donje nije razvijeno trs će patiti 2) postrano (srednje) korijenje na dubini 15 20 cm po sredini korijenovog struka deblje i duže od brandusa nema važnosti u proizvodnji vinove loze 3) glavno (podnožno) korijenje najvažniji dio korijenovog sustava razvija se iz donjeg dijela reznice, tj. iz njegovog najdonjeg nodija najduže je i najdeblje, te može prodirati do velikih dubina u tlo što ovisi o tipu tla, slojevitosti, rastresitosti, itd. - najveća masa korijena se razvije na dubini od 30 70 cm - na korijenu razlikujemo nekoliko zona: 1) zona diobe i korjenove kape obuhvaća meristemsko tkivo duga je nekoliko milimetara i najmlađi je dio korijena korjenova kapa (calyptra) štiti mlade stanice vršne zone od mehaničkih oštećenja pri rastu korijena kroz tlo, a ispod te kape je zona diobe stanica u tijeku vegetacije stanice se neprestano dijele 2) zona porasta i izduživanja 3) zona apsorpcije (korijenove dlačice) najvažnija zona duga je 1 2 cm na njoj su razvijene korjenove dlačice à ima ih puno, pa je ta zona površinski vrlo velika te dostatna za apsorpciju vode i hranjivih tvari vijek trajanja korijenovih dlačica je 10 20 dana, po 1 mm2 = 200 300 komada 4) provodna zona najduži dio korijena - kut geotropizma kut koji čini smjer pružanja podnožnog korijena s osi korijenova struka kut koji adventivno i vegetativno korjenje zatvara u odnosu na korjenov struk - u suhim i propusnim tlima je bolja podloga s manjim kutom geotropizma jer takav korijen prodire dublje pa je bolja opskrba trsa vodom i hranjivim tvarima redovitiji prirod.

To se provodi ultrazvučnim ili ručnim uklanjanjem svih naslaga, struganjem sa zubnih korijenova potpomognutim lokalnim medikamentoznim liječenjem oboljelog područja.

Ako se pri kraju vegetacije zbog previsoke vlage pojave određene gljivične bolesti (trulež korijenova vrata i sl.), potrebno je korijenje vaditi ranije.

Budući da u berbi nastaju oštećenja korijenova, nužno je prije skladištenja sve oštećene odvojiti od zdravih.

Između tla i korijenova sustava masline do proljeća se uspostavi prirodna veza, a na prekinutim dijelovima korijena razviju se nove žilice, te ona u proljeće puno intenzivnije raste od one tek posađene.

Ranija sadnja u proljeće bolja je od tzv. zakašnjele sadnje, zbog toga što se korijenova mreža obnovi i obraste novim korijenjem prije početka rasta nadzemnih organa.

Tako obnovljena korijenova mreža može bolje opskrbiti nadzemni dio vodom i hranjivima.

No ova podloga, koja inače predstavlja populaciju različitih biotipova, nije za vlažna tla s neriješenim problemom podzemnih voda, jer se pritom javlja ugušenje ili asfiksija korijenova sustava.

Bere se najčešče ručno rezanjem nožem u zoni korijenova vrata, odmah se čiste od vanjskih listova rozete a ostavi se samo 4 - 6 kistova koji obuhvaćaju glavicu.

Korijenova mreža obraste tanjim vlasastim (obrastajućim) korijenjem, a na mjestu oštećenja debljih korjenova rane zacijele, odnosno razviju se kalusi iz kojih se nastavlja produženi rast novim korjenovima.

Ranija sadnja u proljeće bolja je od tzv. ⠀ zakašnjele⠀ sadnje zbog toga što se korijenova mreža obnovi i obraste novim korijenjem prije početka rasta nadzemnih organa.

Tako obnovljena korijenova mreža može bolje opskrbiti nadzemni dio vodom i hranjivima.

Sa hormonima je naravno sve u redu ali postoji obiteljski uvjetovana jača osjetljivost korijenova vlasi na njihov utjecaj.

Malina razvija razmjerno plitak korijen, pa je 90 % korijenova sustava na dubini od 50 cm.