Visok sadržaj huminskih kiselina stimulira razvoj korjenova sustava koji dobro usvaja hranjiva i time smanjuje ispiranje pesticida i nitrata u podzemne vode.

Vjerujte mi da ce se sve rijede rađati neka nova djeca hrvatskih korjenova u stranim ligama, sto nam govori da je snaga reprezetacije ovisna o snazi hnl-a.

Biljku treba održavati stalno vlažnom, jer ako joj se potpuno isuši korjenova bala znatno joj skraćujete vrijeme cvatnje.

Ta djeca vrlo rano ostaju bez krune prednjih zubi, česte su upalne reakcije preostalih korjenova, opsežni otoci, često i s povišenom tjelesnom temperaturom i lošim općim stanjem.

Učestalim staničnim diobama u meristemskom tkivu korijena na njegovom vrhu se formira korjenova kapa, a u smjeru baze korijena stanice koje će kasnije ući u produžni rast.

Korjenova kapa štiti meristemske stanice od mehaničkoga oštećenja za vrijeme prodiranja korijena kroz tlo, a izlučuje i sluz koja olakšava prodiranje korijena kroz tlo.

Pri sadnji korjenova bala mora biti 8 cm ispod površine tla, kako bi smanjili rizik od venuća, čemu je biljka sklona ukoliko je baza biljke izložena suncu i tako potakli tjeranje novih izboja.

Zadebljalo korijenje ili, kako je uvriježeno reći, gomolj, sadi se na dubinu 15 cm, tako da vrh korjenova vrata ostane pokriven slojem zemlje debljine 5 cm.

Rupe se kopaju motikom ili lopatom na dubinu koja omogućava pravilan raspored korjenova sustava.

Ako je korjenova bala prije sadnje isušena, potopite je na neko vrijeme u posudu s vodom, kako bi se bala potpuno zasitila vodom.

Simptomi se mogu prenijeti i na udaljena mjesta pri iritaciji ili kompresiji spinalnih korjenova te krvnih žila.

U 19. stoljeću zaustavljen je razvoj zbog novih bolesti vinove loze (pepelnica 1845. plemenjača 1878.), a najveći udarac zadala je korjenova uš 1864. Do novih saznanja prvi je došao župnik u Tuhlju, dr. Vjekoslav Homotarić koji nesebično pomaže selu i kraju, dok se nasadi nisu oporavili.

U zauvijek izgubljenim spisima vjerovatno postoje daleko precizniji opisi tih događaja, nažalost tu su bile obrađeni i krašćanski opisi naših korjenova od našeg začetnika Abrahama pa do Mojsija, negovoga nasljednjika kralja davida i sina Salanmona, vjerovatno imamo prikaz i gdje je nestao zavjetni kovčeg nakon razaranja hrama u Jeruzalemu od strane rimljna u 70 gonini poslije krista, da ne spominjen Antlantidu, nažalost jedini sačuvani dokaz o mjenom postojanju i životu vidimo u Platonovu spisu a tu bi sigurno pronašli mnogo više informacija.

Promjene boje zbog prosijavanja metala od štifta ili krunice ili tamnih korjenova zuba ne rješavaju se samo saniranjem upale.

Sve to ima ulogu u smanjenju boli i boljoj pokretljivosti vratnog dijela kralježnice. o Kiropraktičke metode mobilizacija i manipulacija također se primjenjuju, ali samo od iskusnog terapeuta, uz veliki oprez. o Kirurški zahvati primjenjuju se u svrhu sprečavanja iritacije i kompresije korjenova spinalnih živaca u intervertebralnim otvorima.

Za potrebe kemijske analize uzima se prosječni uzorak (oko 50 korjenova).

- trs koji ima nadzemne i podzemne organe svaka pojedina biljka loze - razlikujemo vegetativne i generativne organe - vegetativni organi korijen, stablo (s ograncima i krakovima), mladica, rozgva i lišće - generativni organi cvijet, cvat, grozd, vitica, ra - bobica i sjemenka uloga: 1) Učvršćuje biljku u tlo 2) Apsorbira vodu i mineralna hranjiva iz tla 3) Za proces fotosinteze apsobira određenu količinu ugljične kiseline iz tla 4) Sintetizira određene organske spojeve i anorganske (N i P) spojeve 5) Skladišti određene količine rezervnih tvari 6) Pri odumiranju obogaćuje tlo organskim tvarima i daje hranu mikroorganizmima - Postoje dvije vrste korijena s obzirom na postanak 1) Pravi, generativni ili embrionalni korijen nastaje iz embrija (sjemenke) u procesu klijanja u vinogradarstvu nema nikakve važnosti, jer se razmnožava vegetativno koristi se samo u selekcijske svrhe pri proizvodnji sjemenaka iz postupka križanja za dobivanje novih kultivara 2) Adventivni ili vegetativni korijen razmnožava se uporabom reznica, korjenjaka, grebenica i cjepova adventivno korijenje se razvija iz nodija ako smo razmnožavali reznicom, korijen se razvija po cijeloj dužini, a najveća masa korijena se razvije iz koljenaca jer je u njima sabrana hranjiva tvar - korijenov struk (vrat) dio reznice u tlu, odrvenjele mladice koju smo stavili u tlo ili vodu - ovisno o duljini korijenovog struka razlikujemo: 1) površinsko korijenje (brandusi) na dubini 5 10 cm ispod tla zovu se još i raskupljači à apsorbiraju vodu iz površine prilično su tanki i gusto raspoređeni nalaze se pri vrhu korjenovog struka osjetljivi su na sušu i niske temperature usporavaju razvoj glavnog korijenja, pa se zato odstranjuju ukoliko površinsko korijenje propadne, a donje nije razvijeno trs će patiti 2) postrano (srednje) korijenje na dubini 15 20 cm po sredini korijenovog struka deblje i duže od brandusa nema važnosti u proizvodnji vinove loze 3) glavno (podnožno) korijenje najvažniji dio korijenovog sustava razvija se iz donjeg dijela reznice, tj. iz njegovog najdonjeg nodija najduže je i najdeblje, te može prodirati do velikih dubina u tlo što ovisi o tipu tla, slojevitosti, rastresitosti, itd. - najveća masa korijena se razvije na dubini od 30 70 cm - na korijenu razlikujemo nekoliko zona: 1) zona diobe i korjenove kape obuhvaća meristemsko tkivo duga je nekoliko milimetara i najmlađi je dio korijena korjenova kapa (calyptra) štiti mlade stanice vršne zone od mehaničkih oštećenja pri rastu korijena kroz tlo, a ispod te kape je zona diobe stanica u tijeku vegetacije stanice se neprestano dijele 2) zona porasta i izduživanja 3) zona apsorpcije (korijenove dlačice) najvažnija zona duga je 1 2 cm na njoj su razvijene korjenove dlačice à ima ih puno, pa je ta zona površinski vrlo velika te dostatna za apsorpciju vode i hranjivih tvari vijek trajanja korijenovih dlačica je 10 20 dana, po 1 mm2 = 200 300 komada 4) provodna zona najduži dio korijena - kut geotropizma kut koji čini smjer pružanja podnožnog korijena s osi korijenova struka kut koji adventivno i vegetativno korjenje zatvara u odnosu na korjenov struk - u suhim i propusnim tlima je bolja podloga s manjim kutom geotropizma jer takav korijen prodire dublje pa je bolja opskrba trsa vodom i hranjivim tvarima redovitiji prirod.

Pojavnost dentalnih anomalija odredit će se na 2 000 ortopantomograma pacijenata zagrebačke populacije, a omjer dužina kruna i korjenova trajnih zubi na 200 ortopantomograma trajne denticije.

Nadzemni dio sadnica iznad korjenova vrata najmanje visine za:

Kod lezija samog centra za mokrenje i sakralnih živčanih korjenova nastupa akontraktilnost mjehura s posljedičnom retencijom mokraće ili inkontinencijom zbog prelijevanja.

Dentalni implantati će u tom slučaju nadomjestiti zube koji nedostaju i neke od korjenova.

U humanom zubalu je evidentirano više od 100 različitih morfoloških obilježja, a od toga je trideset do četrdeset obilježja krune i korjenova zuba dobro proučeno, definirano i standardizirano za dentoantropološku analizu.

Segmentalnu projekciju korjenova leđne moždine na površini tijela nazivamo dermatom (Haedova zona).

Leđna moždina inficira se preko dorzalnih živčanih korjenova.

Korijenova mreža obraste tanjim vlasastim (obrastajućim) korijenjem, a na mjestu oštećenja debljih korjenova rane zacijele, odnosno razviju se kalusi iz kojih se nastavlja produženi rast novim korjenovima.

Kako se kosa stalno razvija, raste i obnavlja iz svojih korjenova - folikula, osnovni je preduvjet za zdravu i lijepu kosu pravilna prehrana.

Snažnoj adheziji što vlada među molekulama vode zahvaljujemo da se ona iz dubine tla penje do korjenova sustava i što u tankim biljnim kapilarama (potpomognuta silom osmoze koja vlada među stanicama) putuje do vrha biljke.

Kod jačih promjena pojavljuje se bol koja se širi duž spinalnih korjenova međurebrenih živaca.

Liječenja zubnih korjenova - ukoliko je karijes prošao kroz caklinu i dentin do pulpe (živca). Zub kojem je zahvaćena pulpa može zaboljeti jako tako da pacjent odmah zna da treba stomatologa.Bol može biti i mukla (kronična). Zub može boljeti na zagriz.

Može se napraviti i ENMG (ElektroMioNeuroGrafija) (kada se bolovi iz leđa šire u noge), lumbalna mijelografija ili radikulografija (prikaz korjenova živaca uz pomoć kontrasta), te CT (Kompjuterizirana Tomografija) i NMR (Nuklearna Magnetska Rezonanca), koje puno detaljnije prikazuju promjene na kralježnici.