Korijenski sistem je masa korjenčića koji drže talus za dno mora, iako ne prikupljaju niti donose hranjive tvari ostatku talusa kao pravi korijen biljke;

Kako bismo potakli stvaranje mladih korjenčića, prilikom presađivanja kratimo staro korijenje, što će rezultirati izbijanjem brojnih mladih korjenčića.

Za dobar rast i razvoj potreban im je epifitski kompost za uzgoj bromelija - mješavina usitnjene mahovine, korjenčića paprati, listovače i sitnog pijeska.

Fosofor je izuzetno važan za razvoj prvih klicinih korjenčića a dodatak od 2 % cinka pokazuje dodatno povoljno djelovanje.

Razlog je tome čvrsta prirodna veza primarnih korjenčića biljke (stablašica) s micelijem tisuća mikoriznih gljiva (mykes = gljiva rhiza = korijen).

Pričvršćeno je za dno pomoću dugačkih korjenčića.

Kod zaraženih biljaka masa glavnog korijena je reducirana, ali se stvara veći broj sekundarnih korjenčića.

Naime, među bliskim srodnicima nije primjećeno povećanje u broju korjenčića i/ili listova, već su biljke izmijenile morfologiju dijelova koji im se nalaze iznad razine tla tako što su povećale duljinu stabljike i bočnih ogranaka, što bi mogao biti dobar primjer suradnje srodnih biljaka koje pokušavaju ostvariti potrebne resurse bez zasjenjivanja susjednih rođaka.

Osim sortne čistoće i bezprijekornog zdravstvenog stanja (bezvirusni materijal), potrebno je da sadnica ima dobro razvijen korjenov sustav (veći broj korjenčića i korjenovih dlačica) koji izgleda svježe, te je na presjeku bjelkaste boje.

Čaj od korjenčića bijelog sljeza i mlijeko.

Kako se đurđica razmnaža sa vriježama pa kada ju izvadite vidite puno malih korjenčića.

Cinkova uloga je sudjelovanje u enzimatskim procesima koji počinju bubrenjem sjemenke, a završavaju razvojem korjenčića.

Bršljan se " penje " po zidovima, stablima i kamenju s pomoću sitnih kukastih korjenčića, te se može uspeti do visine od 20 metara i više.

Biljke vodu upijaju vrhovima najnježnijih korjenčića i korijenovim dlačicama (zasebne, duge stanice koje izrastaju iz površine korijena).

Sastoji se od jednostavnog zelenog talusa koji je na donjoj strani pričvršćen za tlo pomoću jednostaničnih cjevastih rizoida (korjenčića).

Đumbir još jedan u nizu naših korjenčića koji čuvaju zdravlje i dugovječnost.

Sjeme paprike niče na način da se u tlu razvija korijen iz klicinog korjenčića, a ostali dio sjemenke se iznosi na površinu tla.

Dobro je poznato da krupnije sjeme ozimih žitarica klije s većim brojim seminalnih (primarnih) korjenčića i da u pravilu ima bolju klijavost od sitnijeg sjemena.

Slično tome, substrat oslobođen od korjenčića kelpa može omogućiti prostor za sesilne vrste da zauzmu to mjesto; ponekada se one direktno natječu sa mladim kelpima i čak nastanjuju njihovo mjesto. [ 48 ]

Istovremeno s busanjem ili bokorenjem stvaraju trave i snažnu i bogatu korijenovu mrežu, s vrlo mnogo tankih, kao vlas korjenčića.

odvajanje korjenčića iz repe, separacija korjenčića - voda i korjenčići šalju se na sita, odakle se korjenčići pužnim transporterima odvode na separaciju.

Na površini korjenčića mogu se vidjeti sitne ciste limunastoga oblika, u početku bijele ili mliječne, a kasnije smeđe boje, koje su ispunjene jajima.

Tako se obični, svima dobro znani bršljan, kao i sve prisutnija penjuća hortenzija, uz podlogu prihvaćaju uz pomoć zračnih korjenčića.

Za otprilike mjesec dana, reznica će razviti već dovoljno korjenčića tako da ju možemo presaditi u pojedinačne posude, u kojima će se razvijati do konačne sadnje na stalno mjesto.

Korijen mu je čupav i vlaknast, koji u tvori mnoštvo prostranih korjenčića, a može prodrijeti u dubinu do 3 m.

Zoospore privučene izlučevinama korjenčića dođu do vrhova korijenja, klijaju i inficiraju vrhove mladog korijenja.

Nakon podizanja folije je tijekom iduće dvije godine na 22 lokaliteta došlo do obnavljanja alge, najvjerojatnije iz korjenčića.

Biološka zbivanja koja sudjeluju u tom procesu nisu pod utjecajem oksidacije i redukcije, već se odvijaju prvenstveno putem sitnog živog svijeta koji se nalazi u tlu, bakterija, gljivica, kišnih glista, algi i drugih sitnih životinjskih bića, te napokon enzimskih sistema koji se oslobađaju iz tih organizama i biljnih korjenčića, te organskih kiselina koje iz tih korjenčića ulaze u kolanje.

Na kraju procesa naklijavanja klice trebaju biti dugačke 1 - 2 cm, zelene boje i čvrste, sa ili bez korjenčića.

Postotak mikoriziranih tercijarnih korjenčića, tj. prisutnost mikoklena navedene vrste na korijenu iznosi od 10 % do 80 % na sadnicama, s prosjekom od 55 %, a rađen je na uzorku od cca. 75 % ukupnog broja biljaka, što je otprilike 350 komada koje su u trogodišnjem procesu uništene.