Prvotni fond činilo je 7 kutija spisa koje su preuzete iz prihvatnog spremišta u Županji 1972. Ostatak gradiva Kotarske oblasti Županja nalazio se u Arhivu SRH od 1953. godine.

Sukladno važećem klasifikacijskom sustavo gradivo Kotarske oblasti Županja nastalo od 1869. do 1918. godine čini zaseban arhivski fond.

Nakon objedinjavanja gradiva 1998. sastavljen je i novi popis koji se odnosi na cjelokupno gradivo Kotarske oblasti Županja nastalo u razdoblju od 1869. do 1945. Riječ je o popisu koji se odnosi na arhivske fondove HR-DAOS-28, HR-DAOS-1554 i HR-DAOS-1555. Prema ondašnjoj praksi oblikovane su dvije serije A.

Izgrađena je zgrada Kraljevske kotarske oblasti 1897. a iste godine je udaren temelj današnjeg gospodarstva: otvorena je u Velikim Zdencima mala parna mljekara.

Zbirka isprava, Zbirka građevinske dokumentacije građevinskih kotareva, Zbirka građevinske dokumentacije grada Karlovaca kao i Zbirka plakata nastale su tematskim izdvajanjem upravo iz arhivskih fondova proisteklih radom uprave, prvenstveno iz arhivskih fondova Poglavarstva sl. i Kr. grada Karlovaca kao i Kotarske oblasti Karlovac i Ogulin.

Javila su se dvojica od ozbiljnih kandidata: pristav kr. kotarskog suda i pristav kr. kotarske oblasti.

Godine 1870. u Slatini je otvoren ured kotarske oblasti, ali pravi statusni napredak grada obilježava godina 1886. kada je Slatina postala sjedište novoosnovanog Kotara Slatina s tri upravne općine: Slatina, Gornji Miholjac i Voćin.

Značajnija urbanizacija mjesta bilježi se tek nakon ukidanja Vojne krajine krajem 19. stoljeća, kada Slunj dobiva status grada te postaje sjedištem kotarske oblasti.

Danas je Siman budala i beskućnik, sa zemlje ga diglo, ljudi okreću glavu od njega, podsmijeva mu se svaka rđa, mustra ga Vaso Gengo, pa i onaj ćelavi Huso podvornik ne samo što ga ćera iz kancelarije nego i ispred Kotarske oblasti.

Krajem stoljeća, Klanjec broji nešto manje od 700 stanovnika, ima status trgovišta, i dalje je sjedište kotarske oblasti, kotarskog suda, tu djeluje općinski ured, oružnička postaja, kraljevski poštanski ured.

Bijaše to Ivanovićev drug iz škole - Marcel Bartić, pristav kotarske oblasti.

U razdoblju od 1953. godine u djelokrug kotarske oblasti ulaze svi unutrašnji poslovi u najširem smislu: kao samostalni sud obavlja kaznene i građansko pravne poslove u prvoj molbi; financijski poslovi kao što su porezni poslovi, u području obrta i trgovine dodjeljuje povlastice za vođenje tih poslova.

Nakon reorganizacije uprave iz 1870. godine nadležnost kotarske oblasti obuhvaćala je vršenje višeg državnog redarstva, izdavanje oružanih listova, dozvola za publiciranje oglasa ili vijesti, izdavanje propusnica, dozvola kazališnih i sličnih predstava, nadzor nad općinama, poslovi poljodjeljstva, šumarstva, lova, svilarstva, održavanje cesta i mostova, suradnja u raznim poslovima koji su spadali u nadležnost zajedničke vlade.

Nakon donošenja novog Zakona ob ustrojstvu županija i uređenju uprave u županijah i kotarih 05. veljače 1886. godine kraljevske kotarske oblasti obavljaju sve poslove u prvoj molbi, osim onih koji spadaju u nadležnost drugih vlasti i organa.

Inventar se odnosi na gradivo nastalo u čitavom razdoblju djelovanja Kotarske oblasti u Osijeku, odnosno na arhivske fondove HR-DAOS-8, HR-DAOS-25 i HR-DAOS-48.

Za nekoliko časaka stadoše njegove lagane karuce pred zgradom kotarske oblasti i pl. Grabarić, komu je uparađeni katana otvorio vratašca, izađe iz kočije.

Osnivanje toga Arhiva u posljednji trenutak je omogućilo zaštitu gradiva V ojnog komuniteta Brod (do razvoja č enja Vojne krajine 1881.), Gradskog poglavarstva Brod na Savi/Slavonski Brod od 1881. do 1945., i Kotarskih oblasti Brod, Gar č in i Oriovac, te Gradskog Poglavarstva Po ž ega (1765. - 1941.) i Kotarske oblasti Po ž ega (1867. - 1945.).

U to vrijeme počinje se za kotarske oblasti rabiti naziv sreska načelstva.

Nakon ukidanja Vojne krajine 1881. godine, stvorena je županija Ličko-krbavska sa sjedištem u Gospiću, a Korenica je postala sjedište upravne općine, kotarske oblasti i kotarskog suda.

Sadašnji prostor Muzeja nalazi se u ulici Ante Starčevića 34, u zgradi bivšeg sjedišta Kraljevske kotarske oblasti.

Zgrada je povezana s palačom nekadašnje Kotarske oblasti (1889. - 1902.), a u dvorištu je bila i kasnobarokna osuđenička kapelica u kojoj su nekada ispovijedali osuđenike na smrt.

Tada nastaju zgrada Kotarske oblasti, Kotarski sud, Prva hrvatska štedionica, javna bolnica, zgrade škola u Zagrebačkoj i Kurilovečkoj ulici, te najamne vile za predstojnika Kotarske oblasti i Turopoljskog nadšumara.

Na čelu Kotarske oblasti nalazio se kotarski predstojnik kojeg je zamjenjivao najstariji perovodni činovnik.

" Početkom lipnja 1945. godine bio sam kratko vrijeme zatvoren i u velikom zatvoru bivše Kotarske oblasti u Krapini.

Stoga u svom dopisu od 3. lipnja 1903. veliki župan Varaždinske županije, Radoslav pl. Rubido nalaže predstojništvu Kraljevske kotarske oblasti u Varaždinu, da sastavi popis svih srednjoškolaca i sveučilištaraca radi njihovog stavljanja pod stalni nadzor.

Godine 1921. postao je doktor pravnih nauka na Pravoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega se vraća u Koprivnicu gdje radi kao činovnik kod kotarske oblasti u Koprivnici kao kraljevski kotarski pristav.

O tim nemilim zbivanjima postoji i obilna arhivska građa (kao npr. izvješća upravitelja kotarske oblasti, odnosno dopisi i izjave četničkih zapovjednika, izjave svjedoka), u kojima su do u detalja opisani ti pakleni čini.

Velika župa Vinodol-Podgorje sa sjedištem u Senju, djelovala je od 16. srpnja 1941. Teritorijalno je obuhvaćala kotarske oblasti Brinje, Crikvenica, Karlobag (od 15. srpnja 1941.), Kraljevica (od 15. rujna 1941.), Novi, Senj, te kotarsku ispostava Pag (od 15. kolovoza 1941.) (NN 64/1941, NN 75/1941, NN 92/1941, NN 116/1941).

Kao drugomolbene oblasti velike su župe rješavale predmete za koje su u prvoj molbi bile nadležne kotarske oblasti i ispostave, gradske i državne redarstvene oblasti.

U sjedištu kotarske oblasti imao se je obaviti izbor.