Izdana je pismena povelja u kojoj se spominju utemeljitelj biskupije kralj Ladislav, prvi zagrebački biskup Duh i ostalo svećenstvo.

Emmeramske glose iz 9. stoljeća i glose u tzv. Radonovoj bibliji iz 10. stoljeća koje je mogao unijeti prvi zagrebački biskup ⠀ Ä eh Duch (Duh), kojega je 1094. postavio ugarski kralj Ladislav, a možda ih je zapisao i netko iz njegove češke pratnje.

Tu odluku potvrdio je i kralj Ladislav u Budimu 1502. godine.

Ugarsko-hrvatski kraljevi vladali su Dalmacijom od 1358 do 1409. kada je ugarski kralj Ladislav napuljski Mletcima prodao Dalmaciju za 100.000 dukata.

Značajne kraljevske povlastice dobiva 1453. (dodjeljuje ih kralj Ladislav V.

To se ime prvi put spominje u odluci iz 1273. kojom kralj Ladislav IV. tu zemlju, dotad zvanu Fayz (miris drvene kore), predaje biskupu Timoteju.

Za vrijeme njegova boravka u bolesničkoj postelji u Iloku dva puta ga je posjetio kralj Ladislav s knezovima i crkvenim prelatima.

Nakon ozdravljenja hrvatsko-ugarski kralj Ladislav IV. će darovati na upravljanje Dragutinu koji je oženjen za njegovu sestru Ugarske pokrajine južno od rijeke Save (Mačva, Beograd i Tuzla) nakon čega će se Dragutin nazvati kralj Srijema jer se Mačva tada zove Južni Srijem.

Kralj Ladislav podijelio je Zagrebačkoj biskupiji velike zemljišne posjede tako da je postala najjači feudalni gospodar u srednjovjekovnoj Slavoniji.

Biskup Duh prvi je zagrebački biskup, kojega je na tu dužnost oko 1094. imenovao utemeljitelj biskupije, ugarski kralj Ladislav I..

Ovaj statut Plemenite općine Turopolje potvrdio je kralj Ladislav IV 1279. god.

Kralj Ladislav (1040. - 1095.) nakon osnivanja biskupije u Zagrebu najvjerojatnije nije gradio novu crkvu, nego je postojeću odredio za katedralu.

Kralj Ladislav Duha je vjerojatno obdario nužnim crkvenim potrepštinama pa se smatra da se od Duhova vremena u Zagrebu nalaze bjelokosni plenarij (tzv. diptihon) te zvonolika misnica, prema tradiciji izrađena od krunidbenog plašta kralja Ladislava koji se danas čuvaju u riznici katedrale.

Radi usporedbe, to su puna tri stoljeća gandiozne prošlosti prije nego je ugarski kralj Ladislav uspostavio zagrebačku diocezu (1094.), a sam grad postao biskupsko sjedište.

Kralj Ladislav je 1403. godine prodao Veneciji svoj dio Dalmacije, u što je bio uključen i grad Pag.

Kada je hrvatsko-ugarski kralj Ladislav osnovao zagrebačku biskupiju, 1094. godine, kao privremena katedrala služila je postojeća crkva.

4. veljače je kralj Ladislav spustio cijenu, ponudivši Dalmaciju za 150.000 dukata.

Ono ulazi u povijest 1094., kad je kralj Ladislav u njemu osnovao biskupiju.

Najpouzdanija je tom dolasku suvremena kratka vijest u jednoj zadarskoj presudi, u čijoj je dataciji navedeno kako je izdana 1091. kada je kralj Ladislav, provalivši u Kraljevstvo Hrvatske, odredio u njemu gospodina Alma, svojega nećaka, za kralja.

Splitu je početkom 15. st. opet pripalo cijelo Primorje, jer su povlastice dobivene od Tvrtka Splićanima potvrdili bosanski kralj Ostoja (15. prosinca 1402.) i kralj Ladislav Napuljski (6. kolovoza 1403.).

Zagrebačku biskupiju utemeljio je oko 1094. godine ugarski kralj Ladislav, kako bi učvrstio svoju novostečenu vlast nad Posavskom Hrvatskom.

Nakon smrti posljednjeg Trpimirovića, mađarski kralj Ladislav Arpadović, pozivajući se na svoja zakonita prava kao brat Jelene-Lepe, udovice kralja Zvonimira, ulazi 1091. godine s vojskom u Posavsku Hrvatsku te je predobiva za sebe i za svoju vladarsku kuću.

Zagrebačku biskupiju na Kaptolu utemeljio je ugarski kralj Ladislav 1094. kada je započeta i gradnja prvostolnice crkve Sv. Stjepana.

U novom sjedištu biskupije kralj Ladislav okupio je kanonike i dodijelio ih prvom zagrebačkom biskupu Duhu da mu budu pomoćnicima.

Po povratku u Ugarsku 1453. godine, oslobođeni kralj Ladislav imenovao je Hunjadija grofom Bistričkim i generalnim kapetanom kraljevstva, a u grb su mu, uz već postojeće gavrane (lat. corvus), pridodani i bistrički lavovi.

U povijesnim izvorima mjesto se prvi put spominje 1272. kada ga je kralj Ladislav darovao trogirskom plemiću Marinu Amblaževu Crnotinu, a dvije godine prije toga susjedno selo Prapatnicu.

Ugarsko-hrvatski kralj Ladislav I Arpadović - kojemu je nasljednim pravom pripala Hrvatska - godine 1094. utemeljio je Zagrebačku biskupiju i podredio je ugarskom nadbiskupu u Ostrogonu.

Godine 1456. u Budimu, hrvatsko-ugarski kralj Ladislav V.

Prije nekoliko dana, 9. srpnja, navršilo se 602. godine otkada je kralj Ladislav prodao Mletačkoj republici svoja vladarska prava na Dalmaciju za sto tisuća dukata.

Mjesto DUBRAVA spominje se prvi puta 1094 godine kada je ugarski kralj Ladislav osnovao biskupiju zagrebačku te joj među ostalim dobrima poklonio i Dubravu.