Razne države iz kojih su se iseljavali Hrvati Protivno odredbi iz članka 5. Konačni prijedlog izmjena i dopuna zakona o hrvatskom državljanstvu mijenja članak 11. ZHD-a, dr. Zdravko Sančević, bivši ministar useljeništva, zastupnik i predsjednik Odbora za useljeništvo predlaže da se: Iseljenikom iz Hrvatske u smislu ovog zakona smatraju pripadnici hrvatskog naroda koji su iselili s hrvatskih etničkih prostora milom ili silom neovisno o nazivu države iz koje su iselili: Kraljevina Hrvatska-Dalmacija-Slavonija do 1918., Država Srba Hrvata i Slovenaca 1918., Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca Kraljevina Jugoslavija 1919. - 1939., Banovina Hrvatska 1939. - 1941., Nezavisna Država Hrvatska 1941. 1945., Narodna Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska 1946. - 1991., Republika Hrvatska od 25. lipnja 1991. i Republika Bosna i Hercegovina, država bosanskohercegovačkih Hrvata od 1945. do 1992. i od 1. 3. 1992.

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca preimenovana je 1930. u Kraljevinu Jugoslaviju.

Dana 1. prosinca 1918. bit će proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca u kojoj će otvoreno doći do izražaja velikosrpski hegemonizam koji je sustavno programski razrađivan od polovine 19. stoljeća.

Nakon Prvog svjetskog rata, kad je stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pojam " Jugoslaveni " se koristilo za sve njezine stanovnike, a pogotovo one koji spadaju u Južne Slavene.

Nova drzava, nastala 1918., iako je nosila naslov Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pa od 1929. i Kraljevina Jugoslavija, bila je u praksi prosirena Srbija u kojoj su predsjednici vlada, golema vecina ministara, generala itd. bili Srbi.

Bila je to Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

S time se je složio i Tadić, rekavši da je kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca mrtva, ali da bi ona mogla ' ' da vaskrsne pravo ovde na ekonomskom planu ' ', pa će tako sve tri države zajednički nastupati prema ostatku svijeta.

Za potrebe jedne takve tvorevine nazvane Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a kasnije preimenovane u Jugoslavija, masoni Dositej Obradović i Vuk Karadžić napravili su i srpsko-hrvatski jezik.

Po završetku I. svjetskog rata 1918. prijevarom je utemeljena Jugoslavija kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

Malo je vremena proteklo od 1. prosinca 1918. godine i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca pokazuje pravo lice.

BgBoss, evo i nastavak od 2.12.: U Zagreb je 2. prosinca 1918. navečer došla vijest da je u Beogradu stvorena kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

2. Drzava Slovenaca, Hrvata i Srba - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca - 1918. godine zemljovid 13 O prekidu svih drzavno-pravnih odnosa sa Austro-Ugarskom mogao je donijeti odluku samo Hrvatski sabor kao nositelj povijesnog suvereniteta Hrvatske.

Godine 1918. formirana je kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja također od 1920. g. uzima za novčanu jedinicu dinar, i on je osnovna valuta sve do 1941. g.

" Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca "... tebi je cudno sto su muslimani htjeli iz te kraljevine...

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca bila višenacionalna, priznati status naroda imali su samo Srbi, Hrvati i Slovenci s tvrdnjom da su to " tri plemena istog naroda ".

Novostvorena drzava, usprkos imenu Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, bila je u stvarnosti Velika Srbija.

Nakon Prvog svjetskog rata, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, u skladu s odredbama agrarne reforme iz veljače 1919., oduzima Lokrum tadašnjoj vlasnici, grofici Elizabeti Windisch-Graetz, držeći je pripadnicom vladarske kuće bivše države.

Hrvatska po Zakonu o hrvatskome državljanstvu je ona država iz koje se Hrvat iselio ili morao iseliti: Kraljevina Hrvatska-Dalmacija-Slavonija do 1918., Država Srba Hrvata i Slovenaca 1918., Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca - Kraljevina Jugoslavija 1919. - 1939., Banovina Hrvatska 1939. - 1941., Nezavisna Država Hrvatska 1941. - 1945., Narodna Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska 1946. - 1991., Republika Hrvatska od 25. lipnja 1991. i Republika Bosna i Hercegovina, država bosansko-hercegovačkih Hrvata od 1945. do 1992. i od 1. 3. 1992.

Novim ustavom, država je dobila novo ime Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

Prvo joj je ime bilo Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

Iseljenikom iz Hrvatske u smislu ovog zakona smatraju se pripadnici hrvatskog naroda koji su iselili s hrvatskih etničkih prostora milom ili silom neovisno o nazivu države iz koje su iselili: Kraljevina Hrvatska-Dalmacija-Slavonija do 1918., Država Srba Hrvata i Slovenaca 1918., Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca Kraljevina Jugoslavija 1919. - 1939., Banovina Hrvatska 1939. - 1941., Nezavisna Država Hrvatska 1941. 1945., Narodna Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska 1946. - 1991., Republika Hrvatska od 25. lipnja 1991. i Republika Bosna i Hercegovina, država bosansko-hercegovačkih Hrvata od 1945. do 1992. i od 1. 3. 1992..

Kada je južna Baranja pripala 1920. godine Kraljevstvu (od 28. 6. 1921. Ustavnoga naziva Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca) mjestu se spremala promjena naziva koja se dogodila 1923. godine.

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (tzv. prva J.) nastala je 1. XII.1918. ujedinjavanjem najvećega dijela južnosl. zemalja bivše Austro-Ugarske (Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba) sa Srbijom i Crnom Gorom u novu državu sa srp. dinastijom Karađorđevića na čelu.

Pocela je kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, za Hrvate prokleta i nesretna drzava, koju Hrvatska vlada nikada nije prihvatila, niti ju je potvrdio Hrvatski sabor.

Tako je Međimurje bilo politički pridruženo domovini Hrvatskoj u sklopu novostvorene Države Slovenaca, Hrvata i Srba, kasnije prozvane Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

Nakon propasti Austrougarske monarhije (1918.) nastaje Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a od 1931. godine Kraljevina Jugoslavija.

3. listopada 1929. godine Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca preimenovana je u Kraljevinu Jugoslaviju.

Jedini delovi zemlje u kojima se većinom glasalo za Ustav bili su Srbija, Bosna i Hercegovina, i Vojvodina Ustav od 28. juna 1921. naziva novu državu Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Država Slovenaca, Hrvata i Srba ujedinjenju je pristupila pomalo užurbano, kako zbog svog slabog spoljnopolitičkog položaja, tako i zbog untrašnje ranjivosti italijanska okupacija teritorije Države SHS, na temelju teritorijalnih obećanja koje su sile Antante dale Italiji tzv. Londonskim sporazumom 1915, kao nagradu za njen ulazak u rat na strani sila Antante, te socijalni nemiri, politička nestabilnost, nedostatak vojne i policijske organizacije itd.

Na ruševinama Austro - Ugarske nastale su države: Austrija, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, MaĊarska, Pruska i Ĉehoslovaĉka, a Poljska je pripojila Galiciju. Ĉetiri istaknuta fotografa u ovom vremenu i na ovom podruĉju Dalmacije djelovala su aktivno i to: RULJANĈIĆ, STUHLER, BOROVIĆ i VIDOVIĆ.

U Zagreb je 2. prosinca 1918. došla prva vijest da je sinoć u Beogradu stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.