Na repertoaru su bila djela Berislava Šipuša, Krešimira Seletkovića, Frane Đurovića i predsjednika Iva Josipovića.

Zbog velikog interesa publike, koja ne stane sva u zagrebački HNK na praizvedbu baleta Air skladatelja Krešimira Seletkovića i koreografa Martina Müllera, i ta će se predstava, uz one u Rijeci, Splitu, Varaždinu i Osijeku, izravno prenositi u zagrebačkome Kinu Tuškanac.

Njegova je skladba Magnificat prvi put izvedena u Hrvatskoj, uz još jednu praizvedbu odlične Symphonie brevis Luke Marohnića te djela Mladena Tarbuka, Stanka Horvata, Antuna Tomislava Šabana, Krešimira Seletkovića i Marka Ruždjaka.

Susret je programski vezan uz obljetnice rođenja i smrti hrvatskih skladatelja i obrađivača glazbene baštine od Vatroslava Lisinskog i Ivana Zajca do Blagoja Berse te Krešimira Seletkovića i Petra Krelje.

Međutim, djelo koje sa sigurnošću postaje dio repertoara HNK u Zagrebu i koje neće doživjeti sudbinu kakvu, na žalost, doživi većina, je balet Air Krešimira Seletkovića.

Ugodno otkriće bila je i praizvedba apartne skladbe Lacrimae Krešimira Seletkovića za gudače, pod ravnanjem autora.

Balet Air zajedničko je djelo Krešimira Seletkovića i Martina Müllera, nastalo u suradnji s Muzičkim bienalleom Zagreb.

U travnju 2012., točno godinu dana nakon praizvedbe, ponovno će se okupiti baletni ansambl HNK Zagreb i Cantus Ansambl, kako bi izveli balet Air skladatelja Krešimira Seletkovića i koreografa Martina Müllera koji je nastao u koprodukciji Muzičkog biennala Zagreb i Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb, a kroz čitavu godinu uz pomoć izvrsnih hrvatskih glazbenika međunarodne reputacije (ansambl Klang, Davorin Brozić, Martina Gojčeta Silić, Davorka Horvat, Monika Leskovar i Dubravka Šeparović Mušović) Cantus Ansambl će predstaviti partiture od Druge bečke škole i neoklasicizma pa sve do najpopularnijih, najekstremnijih i najindividualnijih ostvarenja 21. stoljeća.

Poduprto je jedno vokalno-instrumentalno djelo, Razgovori pticâ u snu, za mješoviti zbor i dva glasovira, Dubravka Detonija, od komornih djela Septet za Borisa, za gudački kvartet i trio gitara, Marka Ruždjaka, Leptiri, za sedam instrumenata, Olje Jelaska te Kvintet za obou i gudački kvartet Krešimira Seletkovića.

Praizvedba baleta Air skladatelja Krešimira Seletkovića i koreografa Martina Müllera kojim će u HNK Zagreb 17. travnja završiti 26. MBZ izazvala je izniman interes te su za nju ' planule ' sve ulaznice.

U iznimna ostvarenja kazališta za djecu ubraja se i I drvo je bilo sretno Teatra Exit, glazbena fantazija za kvartet saksofona Krešimira Seletkovića i Renea Medvešeka prema priči Shela Silversteina.

Od umjetničkog voditelja Biennala, Krešimira Seletkovića, dobio sam zadatak da prema vlastitom izboru, u program koji ću na festivalu izvesti uvrstim skladatelje određenih europskih zemalja, što me odmah asociralo na baroknu suitu.

I na kraju ono što se najviše očekivalo praizvedba novog djela Krešimira Seletkovića.

Svirat će djela Franza Schuberta, Johannesa Brahmsa, Krešimira Seletkovića i Felixa Mendelssohna Bartoldyja.

Tako je uz već spomenutu Fantaziju Frana Đurovića na programu bila i skladba Dis Order za komorni ansambl Krešimira Seletkovića, rezidentnog skladatelja Cantusove Ljetne radionice na Visu 2004, kada je djelo nastalo i praizvedeno.

Večeras u 19 i 30, pogledajte na žalost posljednju predstavu Aira Krešimira Seletkovića i Martina Müllera planiranu u ovoj sezoni zagrebačkog HNK, baleta ostvarenog u suradnji s 26. Muzičkim biennalom Zagreb.

Obogaćena je i baletna scena baletom »Air« Krešimira Seletkovića praizvedenim u Zagrebu i baletom »Zovem se Nitko« na elektroničku glazbu Frane Đurovića, koji je svjetla pozornice ugledao u Varaždinu.

Zagrebački solisti održali su koncert pod naslovom Vječni izazovi otkrivanja sa zanimljivim programom i gostom Edinom Karamazovim, virtuozom na lutnji i gitari, koji je brojnoj publici otkrio svoje viđenje dva kapitalna djela klasične literature za druga glazbala, a praizvedeno je i novo djelo Krešimira Seletkovića.

Vrlo je impresivna bila u drugoj večeri izvedba skladbe Les Nuits (Noći) Berislava Šipuša za glasovir, recitatora i elektroniku (elektronička obrada Krešimira Seletkovića autorova ciklusa od sedam klavirskih preludija).

Program je sadržavao najkvalitetnija djela hrvatskih autora za gudački orkestar nastala u posljednjih dvadesetak godina, iz pera Vjekoslava Nježića, Krešimira Seletkovića, Frana Đurovića, Mladena Tarbuka i Berislava Šipuša, čiji je vrlo dojmljiv Ad Te za violončelo i gudački orkestar izveo izvrsni solist Andrej Petrač.

Balet Air skladatelja Krešimira Seletkovića i koreografa Martina Müllera nagrađen je Nagradom hrvatskoga glumišta za najbolju baletnu predstavu u cjelini za 2011. godinu, a na temelju plesne uloge ostvarene u ovom baletu, balerina Pavla Mikolavčić nagrađena je za najbolje umjetničko ostvarenje u baletu za 2011. godinu te je uvrštena među stotinu najboljih svjetskih plesača prošle godine u britanskom časopisu Dance Europe.

Glazba Krešimira Seletkovića, koreografija Martina Müllera, scenografija i kostimografija Eduarda Hermansa, svjetlo Jordana Tuinmana, kao i izvedba članova Baleta HNK-a te ansambla Cantus pod ravnanjem Berislava Šipuša, stopile su se modernu baletnu predstavu iznimno visokog vizualnog standarda, domišljatih skladateljskih rješenja i izvrsno funkcionalno osmišljene glazbe, čega se ne bi posramila niti jedna renomirana kazališna kuća u Europi i šire.

Iz njega je moguće iščitati da festival, doduše, ovaj put ima novog umjetničkog ravnatelja (Krešimira Seletkovića), ali i da je njegov prethodnik na toj funkciji (Berislav Šipuš) i dalje autor i inicijator programskog koncepta.

Za razliku od stilski uvjerljive, energične, poletne, ali i dosta razbarušene izvedbe Bachova Trećeg brandenburški koncert u G-duru na početku večeri, na kraju, kao odjek izvedeni Treći zagrebački koncert Concerto a 3 Krešimira Seletkovića je zahvaljujući pomno pripremljenoj i detaljno razrađenoj interpretaciji ostavio odličan dojam... pročitajte cijeli tekst...

Izvedena su tako djela hrvatskih i inozemnih skladatelja koja su napisana upravo za Cantus, koje je taj sastav i praizveo: Outbound Ive Nilssona, disORDER Krešimira Seletkovića, Un jardin sous la pluie avec un compositeur sans parapluie Berislava Šipuša i Leptiri Olje Jelaske.

Inače, Gudačkom kvartetu Rucner oduvijek se mogla pripisati izvođačka otvorenost, i to u ogledima sa suvremenom glazbom (Bienalle 2001.), autentičnim tango (jazz) izričajem (Peter Soave/Piazzolla), gitarističkim repertoarom (Darko Petrinjak/Stephen Dodgson, John William Duarte) te, što je možda najvažnije, u ogledima s novim, mahom posvećenim djelima slavnih hrvatskih autora poput Srećka Bradića, Anđelka Klobučara, Miljenka Prohaske, Tomislava Uhlika, Stanka Horvata, Krešimira Seletkovića, Milka Kelemena kao i mnogih drugih, da ne nabrajam u nedogled.

Bio je to balet Air sa odličnom glazbom Krešimira Seletkovića (kombinacija elektronske glazbe s klasičnim instrumentarijem) koju je izvodio izuzetan ansambl Cantus sa svojim osnivačem i dirigentom, kompozitorom Berislavom Šipušem - proslavljajući ujedno i 10. godišnjicu postojanja

Schumanna te praizvesti djelo hrvatskog skladatelja Krešimira Seletkovića 4 za gudački kvartet, desetominutnu skladbu napisanu ove godine.

Balet Krešimira Seletkovića koji će se izvesti u HNK Zagreb donosi suradnju s poznatim koreografom Martinom Muellerom i ta će izvedba ujedno i zatvoriti ovogodišnji Biennale.

Među projektima koji će se praizvesti i kojima Muzički biennale prvi put u povijesti odlazi izvan Zagreba, su opera " Šuma Striborova " riječkog HNK Ivana pl. Zajca i Ivana Josipa Skendera, " Maršal " splitskog HNK i Silvija Foretića, " Kraljevi i konjušari " HNK iz Osijeka i Sanje Drakulić te baleti " Air " Krešimira Seletkovića i zagrebačkoga HNK u koreografiji Martina Muellera i " Moje ime je nitko " Frane Đurovića i varaždinskog HNK, u koreografiji Massimiliana Volpinija.