Cilj rada: Da bi istražili neovisni utjecaj zatajivanja srca i bubrega na elektrolitski status u okviru kardiorenalnog sindroma, usporedili smo vrijednosti ejekcijske frakcije (EF) i klirensa kreatinina sa serumskim razinama elektrolita.

Važno je znati i uzroke vaše bolesti ako su poznati kao i novije nalaze funkcionalnog statusa Vaših bubrega (od biokemijskih pokazatelja: urea, kreatinin, klirens kreatinina, proteini u mokraći do radionuklidnih pretraga funkcije Vaših bubrega).

Sindrom pothranjenosti-upale i ateroskleroze u dijaliziranih bolesnika najčešće se očituje niskim koncentracijama kreatinina, proteina, kolesterola i homocisteina u serumu koji su povezani s lošim ishodom bolesti.

Ostali pokazatelji povećane opasnosti od nastanka srčano-krvnožilnih bolesti uključuju promjene u cirku1aciji mrežnice, zadebljanje stijenki lijeve srčane klijetke (hipertrofija lijeve klijetke), promjene u razini kreatinina (tvari koju izlučuju bubrezi) u krvi te količine bjelančevina u urinu.

Ona može biti primarna ili sekundarna (posljedica kompenzacije kroničnih plućnih bolesti) 2) Određivanjem GUK-a (šećera u krvi natašte) 3) Određivanjem masnoća u krvi lipidogram - razina kolesterola, LDL, HDL, VRDL, triglicerida) 4) Određivanje kreatinina u krvi 5) Određivanjem serumskih elektrolita u krvi (kalij, natrij) 6) Urin - kontrola mokraće, određivanje postoje li bjelančevine u urinu - znak oštećenja bubrega

Ako cista nije ogromna, ne stvara hidronefrozu i ako su nalazi ureje i kreatinina dobri ne treba poduzimati ništa.

Povećane vrijednosti uree i kreatinina mogu biti znak akutne ili kronične bolesti bubrega ili opstrukcije mokraćnog sustava.

Prije toga važno je imati podatke o funkciji bubrega (tzv. određivanje kreatinina i klirensa kreatinina koji ne bi smio biti manji od 60 umol/L).

Učinak sintetskog kreatinina je višestruk; iz probavnog trakta ulazi u krvotok, prolazi staničnu membranu i unosi vodu u mišićno tkivo (1 g kreatina unese oko 50 g vode u mišićnu membranu, čime ona postaje jača i čvršća).

Analizirat će se promjene funkcije i ustroja kardiovaskularnog, respiratornog i renalnog statusa: kliničkog statusa, elektrokardiograma, ehokardiograma, 24 - satnog elektrokardiograma, ergometrijskog ispitivanja funkcijske sposobnosti srca, respirometrija, klirens kreatinina, u osobe koja ne boluje od bolesti tih sustava.

Standardne konvencionalne pretrage, naprotiv, danas tu bolest bubrega dijagnosticiraju s točnošću od 98 posto (s pomoću plazma kreatinina).

No, važnost proteinurije kao nezavisnog faktora rizika nije potvrđena u retrospektivnoj analizi koja je obuhvatila 6542 bolesnika od kojih je 842 imalo dijabetes. 30 Naime, u toj analizi veći je naglasak stavljen na klirens kreatinina kao snažniji prediktor od proteinurije.

Određujući vrijednost kreatinina u serumu možemo vidjeti funkciju bubrega.

Prisutnost proteina u mokraći (proterinurija) može upućivati na oštećenje bubrega hipertenzijom iako je vrijednost serumskog kreatinina uredna.

Kronična bubrežna slabost (insuficijencija) je progresivno i ireverzibilno smanjivanje bubrežne funkcije, s različitim stupnjem azotemije (povišenje ureje i kreatinina u krvi).

Katica je diplomirala na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1994. godine i magistrirala na temu »Odnos ureje i kreatinina u krvnom serumu krava u pojedinim razdobljima laktacije«.

Liječenje Pradaxom je od ranije kontraindicirano kod bolesnika s teškim oštećenjem bubrega (klirens kreatinina 30 ml/min).

Visoka razina kreatinina i BUNa može dovesti do prestanka funkcioniranja probave.

Temeljem novih saznanja dane su sljedeće preporuke vezane uz način primjene i doziranje: - U bolesnika s umjerenim oštećenjem bubrega (klirens kreatinina > = 30 i 50 ml/min), nakon primjene intravenskog bolusa s 180 µg/kg eptifibatida liječenje se nastavlja kontinuiranom infuzijom s 1,0 µg/kg/min eptifibatida za vrijeme trajanja liječenja.

Od laboratorijskih pretraga važna je kompletna krvna slika, analiza urina, glukoze u krvi, kreatinina u serumu i kolesterola.

Kronične bubrežne bolesti mogu se otkriti na dva jednostavna i jeftina načina: mjerenjem bjelančevina u mokraći i određivanjem serumskog kreatinina (na temelju kojega je moguće izračunati glomerulsku filtraciju).

1. mjerenje serumskog kreatinina (kao i izračunavanje glomerulske filtracije) i proteinurije u osoba s povećanim rizikom za razvoj bolesti bubrega (npr. bolesnici sa šećernom bolešću, arterijskom hipertenzijom i osobe s bolestima srca i/ili krvnih žila),

Visoke vrijednosti serumskog kreatinina ili njihov porast upućuje na tešku bolest.

Slijede dalje pretrage: 1. laboratorijski nalazi: kompletna krvna slika, biokemijski nalazi koji uključuju ureju, kreatinin, glukozu, kolesterol, trigliceride, kalcij, fosfor, klirens kreatinina, 2. pregled urina, urinokultura, bjelančevine u 24 h urinu, 3. kod pozitivne obiteljske anamneze na šećernu bolest radi se test opterećenja glukozom i glikolizirani hemoglobin, 4. testovi koagulacije, 5. virusni testovi na HIV, B i C hepatitis, Citomegalo (virus, Epstain-Barr-virus, 6. elektrokardiogram, rtg-snimka grudnog koša, ultrazvuk bubrega, 7. psihička procjena donora, 8. ako su navedeni laboratorijski testovi uredni, slijede invazivnije pretrage donora, a to su intravenozna urografija i angiografija (umjesto intravenozne urografije i angiografije može se napraviti spiralni CT).

Tako izračunat klirens kreatinina odnosi se na muškarce (dok su vrijednosti za žene 85 % izračunate vrijednosti) i može biti izjednačen s klirensom inulina za određivanje GFR-a (120 ml/min. u odraslih).

Vrijedne podatke dobivamo iz analize biokemijskih parametara poput vrijednosti serumskog kreatinina kojim procjenjujemo bubrežnu funkciju.

Uključuju laboratorijske analize krvne slike, šećera u krvi, masnoća, jetrenih proba, mokraće, uree i kreatinina, raznih tumorskih markera, internističke preglede, radiološko dijagnostičke preglede, ginekološki pregled za žene sa ultrazvukom i PAPA testom, ultrazvuk dojki uz mamografiju za prevenciju karcinoma dojki, ultrazvuk prostate za rano otkrivanje raznih bolesti prostate od kojih je najznačajniji karcinom, rano otkrivanje čimbenika moždanog udara i srčanog infarkta, screening za bolesti probavnog sustava, kontrolu vida, razgovor s psihijatrom, nutricionistom i na kraju završno mišljenje specijalista internisata koji nakon analize svih obavljenih pretraga donosi konačan zaključak o zdravstvenom stanju pacijenta sa svim preporukama za eventualno liječenje, daljnju detaljnu obradu i savjete o budućim načinima brige o vlastitom zdravlju.

Paulija u Werder, u analizi krvi utvrđena povećana vrijednost kreatinina i upadljiva slabokrvnost.

Osobito su važni oni koji pokazuju funkciju bubrega (ureje i kreatinina) i koncentraciju nekih imunosupresivnih lijekova u krvi.

Preporuke: 1. Prije početka liječenja Pradaxom treba ispitati bubrežnu funkciju odnosno odrediti klirens kreatinina (CrCl) kako bi se isključili iz liječenja bolesnici s teškim oštećenjem bubrega (kao što je CrCl 30 ml/min). 2. Dok traje liječenje treba ispitati bubrežnu funkciju u kliničkim situacijama kada se očekuje pad bubrežne funkcije (kao što je hipovolemija, dehidracija i s određenim lijekovima koji se istovremeno primjenjuju) 3. Kod bolesnika iznad 75 godina starosti ili kod bolesnika s teškim oštećenjem bubrega bubrežnu funkciju treba ispitati bar jednom godišnje.