Pokušavaju ć i polemi č ki predo č iti što je uistinu muzej u današnje vrijeme, Maroje Mrduljaš u uredni č kom uvodniku nastoji potaknuti kriti č nost u č itatelja, kako bi o projektima koji slijede formirali mišljenje i vlastitu valorizaciju.

Silva Kal č i ć (U č initi stvari vidljivima) u svome se č lanku kriti č ki osvr ć e na problemske aspekte novog Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Europska je kontekstualizacija, otpo č eta nedavnim izložbama po europskim gradovima, mogu ć a tek kriti č kim uvažavanjem razli č itosti, simultanih pojava koje su se napajale impulsima iz centara, a da bi ih potom asimilirali na sebi svojstven na č in.

Ajde probaj smislit neku drugu uvredu za nas pogane kriti č are tvoga lika i djela.

Stoga smo mi koji radimo na ediciji spremni pažljivo saslušati svaki kriti č ki sud, razmotriti njegovu opravdanost, popraviti u nekom sljede ć em izdanju propust, ako zaklju č imo da smo doista pogriješili.

Razgovori redovito imaju unaprijed odre đ enu temu, na koju se referiraju doma ć i i strani književni stru č njaci, književnici, prevoditelji, književni znanstvenici, jezikoslovci, književni kriti č ari, a središnja je tema ovogodišnjih Razgovora bila Biblijski poticaji u suvremenim europskim književnostima.

Predani zajedništvu, trojica mušketira i jedna dama prosipaju glazbeno biserje pred publiku u kojoj, ruku na srce, ovom prigodom nisam vidjela nijednoga ugledna glazbenoga kriti č ara, ali sam vidjela mnoštvo nasmiješenih mladih ljudi koji su znali da ih č eka ve č er vrhunskoga glazbenog užitka.

I protagonistica pripovijesti Jedna no ć u Berlinu jedna od bespomo ć nih, samohranih majki svijeta razmišljaju ć i o opasnostima kojima je izvrgnut njezin maloljetni sin na ulicama predgra đ a velikoga grada, tako đ er konstatira da ona i njoj sli č ni ljudi s društvene margine nikad nisu stvarno rekli NE: Ne obitelji, ne školi i lažnim obe ć anjima, ne odgoju (moraš uvijek biti dobra), ne istini o one č iš ć enom zraku, ne zrcalu, modi, koju nam name ć u, ne novoj frizuri, športskim tenisicama te i te marke, ne zamrznutoj hrani, pesticidima, ne medicini bez samilosti prema smrti. Pa iako se u toj pri č i stvorila kriti č na masa razloga za pobunu siromaštvo, osamljenost, anonimnost, bespomo ć na starost, nasilje, strah, generacijski jaz, besperspektivnost glavna se junakinja ipak ne ć e pobuniti.

Katica Č orkalo Jemri ć osvrnula se ogledom Jubilej, nadasve vrijedan na pedeset godina plodnoga djelovanja hrvatske pjesnikinje, prevoditeljice i književne kriti č arke Ljerke Car Matutinovi ć, koja je objavila sedamnaest pjesni č kih zbirki te niz eseja i kritika u dvadesetak hrvatskih i talijanskih č asopisa. Shva ć aju ć i cijeloga života zov pjesme kao sudbinu, Jemri ć eva je istaknula kako se poetesa koja predvodi prvu ligu naših pjesnikinja dragovoljno predala slojevitom procesu razotkrivanja osebujnog i intrigantnoga lirskoga temperamenta, grade ć i u dosluhu s polifonijom sadržaja i zvukova vlastitu poetiku. Igor Žic predstavlja Književni trag Dimitrija Popovi ć a, a Željka Lovren č i ć Dvije knjige o gradiš ć anskim Hrvatima u Ma đ arskoj.

Parunova se opravdano pita:... a gdje li su naši simpoziji, rasprave, politi č ki komentari o tome sramotnom kulturnom fenomenu? Tobožnji kriti č ar, a zapravo pamfletist, Marin Frani č evi ć, koji ju je optužio za potkopavanje socijalisti č kog sistema, samo se uspinjao na društvenoj ljestvici.

Stoga ovaj pregled, koji sadrži i cjelovitu autori č inu bibliografiju, možda ipak bude poticaj da se njezino djelo sagleda u cjelini, ili da se barem napravi kriti č ka studija u kojoj ć e se o njezinu radu govoriti s manje fraza, a s više uvida.

Kaoti č nost našega društva, uvjetovana i bivšim komunizmom, č esto je smetnja da se o njemu progovori analiti č ki i kriti č ki.

Kvalitetu prepoznaju ljudi koji nisu programirani kao naši spomenuti kriti č ari.

Zamislite kazališnoga kriti č ara i zaljubljenika u teatar koji svoju kartu ustupi još jednomu gledatelju i sjedi na pomo ć nom sjedalu, na margini toga teatarskoga prostora.

Taj kazališni kriti č ar koji gleda navodnu adaptaciju Krležina teksta/fragmenata Moj obra č un s njima u izvedbi glumca i vlasnika privatnoga teatra Ulysses Rade Šerbedžije, teatra koji (uz MZOŠ) sasvim privatno financiraju Gospoda Šerbedžijini, djeluje kao prva varijacija teatra spojenih posuda.

Važnost kazališnoga kriti č ara samo je na prvi pogled marginalna, zato jer je to teatarsko njuškalo smješteno na marginu prostora, i analogna je off - oznaci Teatra Ulysses, ali i gesti glumca Rade Šerbedžije koji kao trbuhozborac s pomo ć u lutkarski skrojena Miroslava Krleže glumi vje č no disidentstvo u skromnoj i oskudnoj Bohemiji Brijuna.

Kriti č ari su moje najbolje predstave jednostavno prešu ć ivali.

Gorki Žuvela ponovno intrigira djelom Društveno (instrumenti krivolova u sadašnjosti), koji kompleksnim diskursom su č eljava pitanja kriti č kog/angažiranog odnosa spram realiteta te odmicanja od njegova paradoksa u još ve ć i paradoks i moment za č udnosti.

Tek su književnici, kriti č ari i filozofi s po č etka 20. stolje ć a (Merežkovski, Berdjajev, Bjeli, a zatim i Nabokov) obratili više pozornosti na drugu protegu Gogoljeva stvaralaštva na ono što bi se moglo nazvati nebeskim, paklenskim ili jednostavno simboli č kim realizmom.

Film otvaranja The Show Must Go On, dobitnik nagrade Hrvatskoga društva filmskih kriti č ara Oktavijan i triju Zlatnih Arena (od kojih je ona za scenarij najvažnija) djelo je jednoga od trojice ovogodišnjih debitanata Nevija Marasovi ć a.

No dok su mnogi kriti č ari, na č elu s Visarionom Bjelinskim i Nikolajem Č erniševskim, uzdizali Gogolja u nebesa, drugi su ga s ne manjim žarom proglašavali klevetnikom Rusije, njezinim zlobnim karikaturistom, izdajicom koji zaslužuje ekspresno i nepovratno putovanje u Sibir.

Izbjegavate odgovoriti zašto vas kriti č ari nisu mazili?

Moja osobna nevolja s kriti č arima bila je u njihovoj formulaciji da svaštarim.

U šezdeset godina života i č etrdeset godina djelovanja književnica Božica Jeluši ć napisala je č etrdeset knjiga, objavila nekoliko stotina bibliografskih jedinica, bila kriti č arka, recenzentica i prevoditeljica, novinarka, ekologinja, u č iteljica i školnica, kustosica i društvena aktivistica.

Potom se tematski krug postupno širio na književne kriti č are, znanstvenike, jezikoslovce, prevoditelje i kulturologe, kojih se do danas izredalo više od tisu ć u iz Hrvatske i sa svih kontinenata.

Zahva ć eno je, dakle, rubno podru č je izme đ u književnosti i kazališta, stoga je logi č no da se me đ u sudionicima na đ oše mahom ljudi od kazališta: teatrolozi, dramaturzi, kriti č ari, pa i glumci i redatelji.

Pritom apostrofira pogubnost samozavaranja i opasnost slijepa vjerovanja laudatorima upitne vjerodostojnosti te dojmljivo kombiniraju ć i kriti č nost i humor neprestano ustrajava na karakterizacijskoj uvjerljivosti, a protiv klišeja se bori ustrajavaju ć i na poštivanju slobode osobnog izbora i prava na sre ć u.

Vaša u Sjedinjenim Državama prevedena, pa onda i svjetski zapažena, knjiga Transkritika rasprava o Kantu i Marxu (Transcritique on Kant and Marx, MIT 2003.), prema nekim kriti č arima, nije samo novo č itanje tih dvaju mislioca i njihovo miješanje da bi se dobilo nešto tre ć e novo, nego i, preko njih, vaš odgovor na tzv. lingvisti č ki obrat u filozofiji?

Usput, po tome se Parsifal razlikuje od Nibelungova prstena, gdje je iskonski svijet, kako ga u Rajninu zlatu opisuje Loge, dizajniran biocentri č ki i prožet nadosobnom, kozmogonijskom ljubavlju (So weit Leben und Weben...), pa je i njegov kriti č ki potencijal druk č iji.

Taj se aspekt njegove kriti č nosti semantizira uglavnom u replikama i u djelovanju Nibelunga Albericha, napose u njegovoj po č etnoj dvojbi izme đ u ljubavi i ekonomske hegemonije, koja, preko glazbenih motiva tako proklinjem ljubav i neka je proklet ovaj prsten odjekuje u cijeloj tetralogiji.