U svome prvome obraćanju kulturnoj javnosti, Andrea Zlatar upitala se što rade institucije u Hrvatskoj, koje, kako je kazala, posljednjih 20 - ak godina nisu našle načina da govore o Miroslavu Krleži, a taj pisac to zaslužuje, prije svega zbog snage svoga kritičkoga mišljenja koja je pokazivala otpor prema stvarnosti koja ga je okruživala.

Imali smo samo početni nesporazum, stalno sam ga nazivao Stanko, a on je Igor, pobrko sam ga s onim Lasićem što je stalno piso o Krleži i sukobima na ljevici.

Ako se o Vojnoviću govori da je patetičan i melodramatičan, o Krleži da je analitičan i kritičan, o Valentu se može reći da je blasfemičan i šokantan.

Izložba Krležinih rukopisnih jedinica postavljena je u predvorju NSK, a o Krleži i njegovoj rukopisnoj ostavštini govorili su ravnateljica NSK Dunja Seiter Šverko i ravnatelj Zbirke rukopisa i starih knjiga u NSK Ivan Kosić.

Njezina su djela i brojni spomenici poput onog Miroslavu Krleži u Osijeku, Augustu Šenoi u Zagrebu, Frani Petriću u Cresu i Jakovu Gotovcu u Osoru.

Nisam ništa još rekao o Miroslavu Krleži koji u ovom djelu zauzima barem brojčano najveću jedinicu.

Tu je uređivala i Spisy Miroslava Krleži za koje je prevela drame U logoru, Vučjak, Golgota te glembajevsku trilogiju.

Na Krležinom Gvozdu, Goran Matović pokreće jedinstveni festival posvećen Miroslavu Krleži U autentičnim prostorima Krležine kuće i na platou ispred kuće od 3. - 7. srpnja odvija se Festival Miroslav Krleža.

Dijalog o Krleži i s Krležom je ono što bi moglo njegovoj misli vratiti vitalnost, snagu i punoću.

Poznato je da je Paro svoj redateljski ugled gradio upravo na Krleži na sjajnim dubrovačkim predstavama Kristofor Kolumbo i Aretej, kao i dramatizacijama romana Banket u Blitvi i Zastave.

Radovan Ivšić načelo literarne slobode nije mijenjao ni za kakvo blago svijeta, izdržao je u toj vertikali šezdeset godina i sada zajedno s nama mora čitati da mu Visković u Vjesniku govori da nikoga nije briga što to Ivšić misli o Krleži.

Želimo potaknuti dijalog, pa će se u popratnom programu organizirati razgovori o predstavama, o položaju dramskog pisca u suvremenom hrvatskom kazlaištu te o Krleži i Marinkoviću, a gost festivala bit će Paolo Magelli kroz čiji će se rad predstaviti i splitski HNK, rekao je.

Znalo se ranijih godina događati da švedski akademici dolaze tajno u Zagreb na razgovore s potencijalnim kandidatima, pa su se tako svojedobno najavljivali i Miroslavu Krleži, ali ih on nije htio primiti - objašnjava tajnik Razreda za književnost, akademik Slavko Mihalić, te navodi kako nije nimalo neobično što se istodobno više imena iz naše književnosti spominje u vezi s kandidaturom za ovu svjetsku nagradu.

I tim povodom naša privatna ludnica želi se svečano preimenovati u Sanatorij Zelengaj u počast i Miroslavu Krleži i Gjuri Vranešiću.

Ako nikoga nije briga što misli Ivšić o Krleži, došlo je do sumraka pameti

Osim svečanosti u NSK i Hrvatsko društvo pisaca obilježilo je obljetnicu organizirajući skup pod nazivom " Krleža danas, trideset godina nakon smrti ", Društvo hrvatskih književnika priredilo " Hommage Miroslavu Krleži ", a izaslanstvo HAZU-a položilo je vijenac na Krležinu grobu i najavilo manifestacije kojima će se u siječnju 2012. podsjetiti na lik i djelo ovog velikog hrvatskog pisca.

- Nedopustivo je da je bio slugan politike i kao Titov savjetnik odlučivao što će se objaviti a što ne, zabranjujući tiskanje svega što je dolazilo izvan države - kazao je Radovan Ivšić nadopunjujući svoju lanjsku izjavu kojom je šokirao hrvatsku javnost o Miroslavu Krleži kao najvećoj katastrofi koja se Hrvatskoj dogodila.

Uglavnom je riječ o preslicima nekoliko stranica iz Krležinih dijela ili leksikografskih zapisa o Krleži.

Ja doista ne mislim da to mora biti u prvom planu književne enciklopedije; takve teme mogu biti spomenute samo u č lanku o nekom piscu ili djelu koje se bavilo obradom takvih tema. 4. Tekst o Miroslavu Krleži intoniran je adoracijski i ne spominje njegovu cenzorsku ulogu u hrvatskoj povijesti.

U prethodnom odlomku najbliža Krleži bila bi rečenica o majci koja je »duboko nerazjašnjeno more u nama samima«.

Dotada se o Krleži, osim u vrlo uskim krugovima, znalo relativno malo, pa su ova otkrića djelovala senzacionalno.

Je li godina 1942, sa svim onim što se tada događalo Miroslavu Krleži, najpogodnije razdoblje za evokacije i retrospekcije, posve je drugo pitanje.

Nimalo slučajno, eurofanatizam je puno prisutniji u većim našim gradovima, naročito u onom najvećem, koji su navikli živjeti kao europske provincije i čiji se žitelji ponašaju kao, po Krleži, bečki konjušari, ili, po Matošu, štreberi.

Krleži da su (čast izuzecima) oni u Zg-u. bečki konjušari, pazi Viktore to može poprimiti međunarodne sukobe

Stoga i nije čudno da se priređivač Kronike Tomislav Sabljak iz Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU tako zdušno prihvatio Krležina djela, ali i Krležine biografije.Sretna je okolnost da je Sabljak i scenarist novog dokumentarnog filma o Krleži koji je režirao Željko Senečić.

U ovom izdanju tako se ekskluzivno objavljuje i scenarij za dokumentarni film, među ostalim, i s dragocjenim zapažanjima Danila Kiša o Krleži.Od tekstova o Krleži posebno valja izdvojiti nadahnuti tekst pjesnika i svećenika Ivana Goluba o njegovim kontaktima s bardom hrvatske ljevičarske misli, ali i o Krležinu ugledu u Rusiji, i to napose u domu Tolstojevih nasljednika.

Ljubiteljima biografskih pikanterija iz Krležina života najzanimljiviji će biti štikleci iz Sabljakova scenarija posvećeni Krleži i Irini Aleksander, ali i Krleži i Beli.

A tu je i više nego zanimljiv transkript o svjedočenju pravnog stručnjaka Jakše Barbića (inače današnjeg potpredsjednika HAZU) koji je Krleži pomogao napisati oporuku.

Mandić se u ono doba svojim polemičkim tekstovima ujedno obračunavao i s komunističkom ideologijom, rušeći mit o velikom Krleži,« simbolu titoizma ».

O tome koliko je Mandić svojim provokativnim tezama bio u pravu ili ne raspredali su intelektualci i krležijanci, ali, neupitno je da je Mandić ovom knjigom u ono doba otvorio jedan sasvim novi put kritičkoj misli o velikom Miroslavu Krleži.