Irena Vrkljan opisuje prijateljstvo i veliku simpatiju Bele Krleže prema njoj, diskusije i razgovore vođene na Gvozdu u Krležinu domu.

Uz jezerce će biti ukupno postavljeno osam klupa - četiri dobivene od Zaklade Zamah bit će postavljene uskoro uz Šestićevu ulicu, a preostale već spomenute kupit će sami i postaviti nakon što se uredi dio obale uz Krležinu ulicu.

Kome se čita Velnićeva samodopadna tirada o kiretaži u ime Krleže, ili o Krležinu hranidbenom lancu, neka samo izvoli: na raspolaganju su mu brojni retci takoreći krležijanskoga nadahnuća ili makar slijedom njegova temperamenta, bujnosti, baroknosti, fantaziranja, karikiranja, satiričnosti, groteske, pristranosti, partajstva...

To djetinjstvo koje je opisano u Krležinu najtežem životnom razdoblju, usred Drugog svjetskog rata, u doba Staljingradske bitke, u vrijeme kad se rat lomi, Krleža je u totalnoj izolaciji, odbačen slijeva i zdesna, u Zagrebu četiri godine nitko nije nazvao njegov telefonski broj, nitko mu nije napisao pismo, ni sa kim ne razgovara, očekujući da ga ubije jedna ili druga strana on je poklonio sebi, darovao si je jedino što si je mogao darovati, a to je podrijetlo.

Već ranije smo preveli na perzijski Kaštelanove Jablane, Krležinu Čežnju, Tadijanovićevo Nebo i Vitezovog Osamljenika u prijevodu Jile Saheb-Zemani i Marjam Nezam.

Kao i većina njegovih vršnjaka književno se oblikovao u Krležinu krugu, no ubrzo je krenuo samostalnim putom senzibilnoga lirika i začuđena putnika u europske zemlje i gradove, da parafraziramo naslov jedne od njegovih putopisnih zbirka.

Prispodobivši Ivšićevu poetsku energiju s onom implozijskom i nazvavši ga tvorcem nepojmljive ljepote " zgaslih zvijezda i crnih rupa u konstelaciji hrvatskoga pjesništva " Štambuk je naglasio i njegovu osobnu poetsku strategiju koja je uvijek išla protiv prevalirajuće društvene i pjesničke struje: od vremena ustaške zabrane njegove poeme " Narcis ", pa sve do javnoga napada na Krležinu ideološki opresivnu ulogu unutar hrvatske književnosti.

Osim svečanosti u NSK i Hrvatsko društvo pisaca obilježilo je obljetnicu organizirajući skup pod nazivom " Krleža danas, trideset godina nakon smrti ", Društvo hrvatskih književnika priredilo " Hommage Miroslavu Krleži ", a izaslanstvo HAZU-a položilo je vijenac na Krležinu grobu i najavilo manifestacije kojima će se u siječnju 2012. podsjetiti na lik i djelo ovog velikog hrvatskog pisca.

Taj hrvatski " Rat i mir " ili " summa krležiana " (kako su ga kritičari nazvali), panorama je hrvatskoga društva uoči i poslije 1. svjetskoga rata, te daje konačnu autorovu presudu o zanosima i zabludama mladosti: ponajviše o raspadu Austro-Ugarske, hrvatskom nacionalnom pitanju, stvaranju i održivosti Jugoslavije, a sadrži i Krležinu filozofiju povijesti.

Među ostalim, u svome izlaganju Velimir Visković je utvrdio još jedan ali sada Krležin paradoks, koji razotkriva kako je najveći lijevi pisac postao najvećim građanskim piscem u povijesti hrvatske književnosti, a pritom je podsjetio i na situaciju devedesetih, kada je dio vladajuće moći na vlasti prema Krležinu opusu iskazivao animozitet, tretirajući ga kao instrumentarij lijeve književnosti.

HNK Zagreb izvelo je na Sceni 55 u dramaturškoj obradi, režiji i monološkoj izvedbi Dragana Despota Krležinu prozu Na rubu pameti.

Iskazati stvari posredno, efektnom slikom koja se pamti, ali u kojoj istodobno postoji nužna distancija i nemogućnost neposrednog dodira, mnogo je primjerenije Krležinu stilu i njegovoj zatvorenosti.

Iskaz naoko posve neutralan, ali činjenica da ta davna pojedinost nije zaboravljena, da je još živa i svježa i da je bitni, konstitutivni element priče, usprkos nataloženom vremenu i cijelom, događajima izuzetno bogatom upravo burnom Krležinu životu, sama za sebe govori poglavlja, mnogo više od svega što se moglo iskazati riječima.

Veselje uz veliki jubilej glumice Tatjane Feher i njezinih četrdeset godina djelovanja u glumištu ovoga grada, priređeno uz otvaranje Male scene (Noćna gušterica Tanje Radović, režija Lawrence Kiiru, scenografija Marin Gozze, a uz slavljenicu tu su još igrali Robert Pehar i Dragan Šuvak), bio je podsjetnik na ono čime je kazališni život u Mostaru uspio preživjeti godine bez krova nad glavom: Krležinu U Agoniji (režija Robert Raponja), Gavranove Ljubavi Georgea Washingtona (režija Robert Raponja), Matišićeva Cinca i Marinka (režija Stjepan Filaković), Vujčićevu Tenu (redatelj Bobo Jelčić)..., ali i naslove od kojih se neki " vrte " i ove sezone: Probudi se Kato Milana Grgića, u režiji Dražena Ferenčine i Joška Juvančića, pa I smrt će biti sama nešto ljudsko..., fra Ante Marića, priča o životu i zadnjim danima hrvatskog pjesnika A. B.

U ovom izdanju tako se ekskluzivno objavljuje i scenarij za dokumentarni film, među ostalim, i s dragocjenim zapažanjima Danila Kiša o Krleži.Od tekstova o Krleži posebno valja izdvojiti nadahnuti tekst pjesnika i svećenika Ivana Goluba o njegovim kontaktima s bardom hrvatske ljevičarske misli, ali i o Krležinu ugledu u Rusiji, i to napose u domu Tolstojevih nasljednika.

- Miroslav Krleža prepoznao je visoku društveno-povijesnu vrijednost Zadra te je zasigurno najzaslužniji za osnivanje Filozofskog fakulteta u Zadru koje je počelo s djelovanjem 1956. godine, kazao je Uglešić istaknuvši Krležinu neostvarenu želju za Jadranskim sveučilištem koje bi objedinilo fakultete diljem Jadrana, što je, danas, na jedan način ipak i ostvareno.

Sam Matvejević, zahvalivši se izdavaču, kazao je kako bi htio da Krleža bude u središtu pozornosti, a ne on, i to ne samo zbog činjenice da se upravo obilježava trideseta obljetnica njegove smrti. »Obilazeći naše knjižare shvatio sam da osim jedne jedine knjige, ' Hiljadu i jedna smrt ', čitatelj ne može naći niti jednu Krležinu knjigu na policama.

HNK Zagreb izvelo je na Sceni 55 u dramaturškoj obradi, režiji i monološkoj izvedbi Dragana Despota Krležinu prozu Na rubu pameti.

- U ponedjeljak će biti upriličen koncert Arsena Dedića za sudionike seminara, a u goste nam stižu i dva pisca - Ivo Brešan i Miroslav Mićanović, te glumac Dragan Despot, koji će izvesti monodramu Na rubu pameti rađenu po Krležinu tekstu.

Glumci teatra Zelene guske u početku glume loše, izvode besmislene komade, zaboravljaju tekst, ali glavnu predstavu večeri Salomu odrade kako treba jer hoće pokazati publici da mogu odglumiti i tešku Krležinu dramu i da su ozbiljan teatar, a ne bilo koji.

Sada, kad bude proslavio petstoti rođendan dobit će svoju enciklopediju, recimo leksikon, projekt sličan onomu koji je porodio Krležinu enciklopediju.

Zapravo to je bila i ostala zadaća uredništva: od HKE napraviti krležariju, a sve što ne čuva Krležinu blagolikost i nije od Krležina legla dobro potkresati, minimalizirati i preskočiti kako se netko ne bi dosjetio.

Uz ovakve suvremene i intrigantne reinterpretacije modernih klasika, na festivalu zaista nije bilo mjesto Krležinu Kraljevu u izvedbi HNK Osijek i režiji Vladimira Gerića, čije scensko čitanje ne nudi problemsku reinterpretaciju kultne Krležine rane legende ni na suštinskom-značenjskom, ni na formalnom planu.

Jasno, Pero Kvesić zna ove pouke, predobro on zna, već i kao tuškanački susjed, Krležinu pouku o kutiji olovnih slova i ljudskom dostojanstvu, ali Pero je odlučio uzeti mjeru spomeniku trajnijem od mjedi: odlučio je odvagnuti koliko doista teži, jer ako je zaista klasik, prodat će s (v) e, a ako nije, bit će vatre

U režiji Martina Kušeja Krležinu trilogiju o Glembajevima, na njemačkom kolektivno nazvanu ' In Agonie '/U agoniji, premijerno će izvesti 23. svibnja

Sve je sa suvremenim čitaocem - iako i tu ima svašta - u redu; nešto je u Krležinu proznom tekstu, koji najvećim dijelom nije pripovjedački, na krivo nasađeno.

U režiji Martina Kušeja Festwochen u Volkstheateru predstavljaju Krležinu trilogiju o Glembajevima, na njemačkom kolektivno nazvanu ' In Agonie ' (U agoniji), čija se premijera očekuje ovih dana.

Stali su u Krležinu ulicu, jedan na broj 22, drugi na 24, i kad bi ga Zdenko doša ujutro zvat da idu radit na Ježinac, Boban bi se sakrija i reka ženi da reče da je izaša do Pjace.

Priopćujući i Krležinu pjesmu Dubrovačka kulisa, Kovačić zaključuje kako je »najljepšu pjesmu Dubrovniku ispjevao ovaj genijalni negator u hrvatskoj književnosti«.

Svi pišu, nitko ne čita, ponavljao je Tomičić nekadašnju Krležinu žalopojku.