Veli da kao studentica čuvenog Sveučilišta Humboldt u Berlinu piše diplomski rad o temi: Identitetsmerkmale der Kroaten in der Herzegovina.
Veli da kao studentica čuvenog Sveučilišta Humboldt u Berlinu piše diplomski rad o temi: Identitetsmerkmale der Kroaten in der Herzegovina.
Nedavno je u Njemačkoj objavljena knjiga Deutschland und seine Kroaten/Vom Ustaša-Faschismus zu Tudjmans Nationalismus, bivšeg dopisnika njemačkog ARD-a iz Beograda, Moskve i Washingtona, Ulricha Schillera, koja po svom sadržaju velikim djelom podsjeća na bivšu jugoslavensku historiografiju.
Kao prvo Simi veliki pozzzz i pusa: -))))... a ti Izgubljeni, dali ti znaš koju si antireklamu napravio našem turizmu i Ministarstvu turizma???... pa čemu svi oni silni sajmovi cilu zimu po svjetskim metropolama, čemu tone podijeljenog materijala, prospekata, tur.brošura u Munchenu, Stutgartu, Berlinu, Antwerpenu, Utrechtu, Leipcigu, Dublinu itd.. čak je i onaj useless Bajs naučio izrecitirati par rečenica po strenđerskim jezicima, a ti tako??.. pa sad će ova divna i krasna plavuša svim frendicama u Dojčlandu reći da su Kroaten šlehte ficker.. i onda će sve te frendice to prenijeti drugim frendicama.. i iduću sezonu ćeš na plaži imati 13 penzićka za barenje.. jer će sve divne mlade Dojčšprehige Madchen odlepršati na Urlaub i easy sex u konkurentske nam zemlje, pa će umjesto oriđinal Kroejšan galebova sheviti Grci, Talijani, Crnogorci, Å panjolci, Portugalci.. ajmeeee Izgubljeni... anyway, šta nisi pozvao kojeg kolegu galeba da ti pomogne, kad si vidio da se rampa ne diže??.. dok ti nemožeš, mogao bi on itd... (just being honest:))))))) 05.09.2008., 15:47:43)
Pa se pitam nije li malo vec i bizarno da jedan Ulrich Schiller pise knjigu DEUTSCHLAND UND SEINE KROATEN s obzirom da je sam njemac (ili mozda interNACIONALIST) i s obzirom na to da je bio 6 godina korespondent za ARD u Beogradu i kasnije 4 godine u Moskvi
On mora i naipravii biti, jerega Slavonac, kraišni Hervat, Primorac, Prikupnik, Dalmatinac, Bosanac, Cernogorac i oni Hervati, koji se Wasser Kroaten zovu, i po mađarske zemlje rasuti jesu, jednako govore; sve knige starie, koje u Zagrebu, Požege, Splitu, Mletkih i Dubravniku utisnjene jesu, i Mašna kniga Senijske, u drugih primorskih biskupijah, sve u istomu dialektu liepo pisane jesu, i jere ovoga dialekta nigdo prebivajuči u drugom kotaru ne promini, gje protivno, oni pomiešanoga dialekta govoreči svojega odmar kao manje krasnoga, s ovim promine kad se ga nauče, kao ja, koji u Zagrebu rođen jesam. (Predgovor Disertacije, o jeziku)
Goethe-Institut Kroaten organizira okrugli stol i radionicu
Članak je u istom broju revije objavljen i na njemačkom jeziku: Die 1300 - jährige Schrifkultur der Kroaten Anlasslich der Ausstellung " Drei Schriften - Drei Sprachen in Berlin ".
Šišićeva Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara dakle do 1102. objelodanjena je u prijevodu na njemački jezik Geschichte der Kroaten, Erster Teil (bis 1102), Zagreb 1917, te ju je Šufflay prikazao u »Pester Lloydu« iste godine 23. rujna, ali tu nema kritičke distance, nego zaključuje prikaz sljedećom ocjenom: »Jedna po mogućnosti objektivno napisana hrvatska povijest može djelomično umanjiti neprolaznu slavu hrvatske nacije, ali i dosta pridonosi uopćavanju spoznaje da izvan pragmatičkih sankcija, izvan zakona izjednačavanja sadašnjice i nasljednog prava Arpadovića daleke prošlosti postoje još druge, isto tako jake, iako još ne ustrajne veze, koje hrvatsku i ugarsku naciju nerazdvojivo povezuju jednu s drugom.
Uz narečene i moguće razloge tu je i: »Als Papst Johannes XXIII. bessere Beziehungen zu Jugoslawien suchte, mußte Draganovic sein Domizil im Kroaten-Kolleg räumen und sich als Privatmann in der Stadt einmieten.
Prikupljenim milodarima na tome je mjestu 1952. podignuto spomen obilježje, čiji je nadpis glasio: U čast i slavu poginuloj Hrvatskoj vojsci, svibanj 1945; Zu gedenken an die Gefalennen Kroaten; mai 1945; Podigao milodarima Petar Miloš Pod izgovorom obnove spomenika, nadpis je promijenjen 26. travnja 2005. tako da sada glasi: U spomen na nedužne žrtve bleiburške tragedije; maj 1945; Zum gedenken an die unschuldigen opfer der bleiburger tragedie; Podigao počasni Bleiburški vod, 1987 Kako je vidljivo iz hrvatskog tiska u inozemstvu i mnogih internetskih foruma, Hrvati diljem svijeta, kao i oni u Domovini, ne prihvaćaju tu promjenu i drže je zlonamjernom podvalom, a oni koji su obnovu novčano pomogli osjećaju se prevarenima.
Državna agencija iz zemlje koju volimo, Danke Deutchland, kad je riječ o 2012., zaključila je da Kroaten skoro da nemaju nikakva razloga za veselje, osim jednog jedinog, a to je oslobađajuća presuda našim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
Živila Hrvatska; Polomljena krila; Kako da smršavim?; Die Kroaten kommen. (>)
Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Wissenschaftliches Institut der Burgenländischen Kroaten s kraticom ZIGH) je u Austriji 1994. godine registrirano društvo.
U analizi uvrštene drame u č etiri č ina Naši ljudi Fabrio naglašava Rorauerovo isticanje razotkrivanja pogubna utjecaja frazista, nagovještaj Krležine Hrvatske književne laži, konverzacijsko upu ć ivanje na budu ć e Krležine salone i kroaten-lagere, Rorauerov završetak drame povezuju ć i s Mileti ć evim č lankom Trnski i krajem Gjalskijeva romana U no ć i, u kojima istodobno vape za zna č ajevima.
On mora i najhodniji biti, jer ga Slavonac, krajišni Hrvat, Primorac, Prikupnik, Dalmatinac, Bosanac, Crnogorac i oni Hrvati koji se Wasser-Kroaten zovu i po Mađarske zemlje rasuti jesu, jednako govore.
Metel Ožegović je 1868. anonimno objavio značajnu brošuru na njemačkom jeziku Der alte Verband und der neue Ausgleich mit Ungarn von einem Kroaten, ili u prijevodu Stari savez i nova nagodba s Ugarskom od jednog Hrvata.
Godine 1915. ocjenjuje Priručnik izvora hrvatske historije, I/1, Zagreb 1914, pod naslovom Zu den ältesten kroatisch-ungarischen Beziehung, Ungarische Rundschau 1915, 3 - 4, str. 883 - 896, i Geschichte der Kroaten bis 1102, 1, Zagreb 1917. u »Pester Lloydu« 23. rujna 1917. pod naslovom koji govori sam za sebe Zur kroatisch-ungarischen Symbiose.
Bez obzira na podrijetlo bili su poznati pod imenom Hrvata (Croaten, Kroaten, Krabatten).
Po prijevodu portala PolitikaPlus, njemački tekst trebao bi glasiti " Die Kroaten sind nicht zurückgekehrt " ili " Die Kroaten sind dort nicht (mehr) zurückgekehrt ".
Austrijski povjesničar Rudolf Kiszling navodi u svojoj knjizi ' Die Kroaten ', (naklada Böhlau Verlag, Graz-Köln 1956.) da su komunistički zločini na Bleiburgu iznosili više od 15 poljskih Katyna, kako je proučavanjem dokazao njegov savjetnik prof. Krunoslav Draganović, kojega su udbaši radi Bleiburga oteli u Trstu i prebacili u Jugoslaviju gdje je do smrti bio u kućnom pritvoru.
Uz to pjevaju pjesmu u kojoj " Kroaten " izlaze sa nogometnog stadiona pognute glave, a Nijemci ponosno uzdignute, kao pobjednici.
Izvrstan aranžman te pjesme nalazi se na kazeti i CD-u koje možete i naručiti: Folklorni ansambl Štokavci, Folklore Ensemble der Sudburgendlandischen Kroaten.
Fotografirala je, naime, na vratima nalijepljen natpis ' No Slowenen Kroaten ' (zabranjen ulaz Slovencima i Hrvatima)
Ove godine obilježava se 60. obljetnica tradicionalnoga održavanja Hrvatskoga bala u Beču (Ball der Burgenländischen Kroaten).
Natpis " No Slowenen Kroaten " prodajni agent postavio je u Baumaxovu parku montažnih kućica u austrijskom Grazu.
Dazu wird ihm vorgeworfen, zusammen mit einem weiteren Geheimdienstmitarbeiter im November 1977 versucht zu haben, einen gebürtigen Kroaten zum Mord an zwei in Deutschland lebenden Exilkroaten zu bestimmen
Sjetih se NikTitanikove karikature gdje Švabo zakucava čavle u tribine, učvršćujući ih i govori: Verdammt, die Kroaten kommen
Danas u Njemačkoj, Austriji i Hrvatskoj postoje povijesne udruge koje njeguju tradiciju Trenkovih pandura i kada Nijemci viču: " Wir sind Kroaten, wir sind panduren ", onda postoji jak razlog za to.
Volgens mij moet je ook lid worden van ons forum, daar wordt je op de hoogte gehouden van dingen die in Nederland en Kroatie worden georganiseerd door Kroaten en Nederlanders
Fanika Kranjc Vrečko s Teološkog fakulteta u Ljubljani iznijela je referat Flacianer Mathias Klombner zwischen Kroaten und Slowenen des 16. Jahrhunderts (Vlačićevac Matija Klombner među Hrvatima i Slovencima 16. stoljeća).
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com