U istraživanjim je utvrđeno da više od 50 % slučajeva kod kriminalaca postoji prisustvo kromosoma Y. Izaziva li on zločine?

Nakon analize kromosoma Y, koji je svojstven muškarcima, utvrđeno je da današnja populacija Hrvata ima najstariji poznati genetički biljeg, star 35.000 godina, najvjerojatnije iz središnje Azije.

P. S. dr. Dragane, jesi mu uzeja uzorak kromosoma " Y ", da se uvjesris jel Slaven, Balkanac ili nesto trece (nemojte mi zamirit na vovome, mora san)

Njima za utjehu preporučujem knjigu znamenitog genetičara Stevea Jonesa " Y - porijeklo muškarca ", u kojoj dokazuje da su nositelji kromosoma Y evolucijski paraziti koji sve više propadaju.

Rezultati analize muškarcima svojstvenog kromosoma Y u Hrvata, objavljeni u Scienceu, iznenadili su mnoge.

Promatrajući nagomilavanje takvih promjena i rekonstruirajući rodovsko stablo kromosoma Y uočili smo da pojedine grane drveta imaju vrlo jaku geografsku prisutnost.

No izvan akademskog konteksta profili kromosoma Y mogu pomoći kao eliminacijsko sredstvo, da se pojedini ljudi isključe iz slučaja.

Oko 95 posto svih muškaraca u Europi mogu se podijeliti u osam glavnih tipova kromosoma Y, osam različitih linija podrijetla.

Hrvatski tip kromosoma Y najkarakterističniji je dokaz tog događaja.

Slično tomu, većina kromosoma Y, koji određuju muški spol, putuje netaknuta s oca na sina.

Podaci o učestalostima različitih varijanti kromosoma Y se mogu lako naći preko Interneta (vidi Vanjske poveznice na dnu članka).

Po jednom istraživanju [ 11 ] kromosoma Y se mogu izračunati sljedeća podudaranja različitih europskih populacija:

Iznimno brza evolucija kromosoma Y dovela je do dramatičnog gubitka gena na tom kromosomu.

Ako se gubitak nastavi, moguća posljedica je i potpun nestanak kromosoma Y.

Analizom polimorfizma kromosoma Y, mitohondrijske DNA, gena tkivne podudarnosti-HLA i neutralnih polimorfizama, očekuje se uspješna procjena stupnja varijabilnosti antropogenetičkih značajki.

Kod kromosoma Y nema rekombinacija na 95 posto njegove duljine (nerekombinantni dio kromosoma Y) i tu su smješteni ispitivani biljezi.

Dodali su kako ovakvo otkriće dosad nije bilo moguće jer su se uzimali uzorci kromosoma Y od Srba koji danas žive u Srbiji te su zato dosadašnja istraživanja davala drukčije rezultate.

Naime, današnji stanovnici Srbije najveću gensku povezanost i gotovo identičan broj kromosoma Y te podudarnost haplotipa imaju s Turcima, a to se uglavnom objašnjava time da su Turci tijekom pet stoljeća kolonizacije, osobito nakon pogibije velikog broja Srba na Kosovu, miješali svoje gene s domaćim stanovništvom.

Pod pretpostavkom da postoji ravnomjeran odnos unutar spolova neke ciljane populacije (1:1), u toj istoj populaciji, gledajući na jedan par muškarca i žene, nalaze se četiri kopije autosoma (autosom je bilo koji kromosom izvan seta spolnih X i Y kromosoma), tri kopije X kromosoma, dvije kopije mitohondrijske DNA (mtDNA) i jedna kopija kromosoma Y (isključujući iznimno rijetke slučajeve numeričkih aberacija kromosoma).

Na osnovu toga jasno je da stvarna ili efektivna veličina populacije kromosoma Y odgovara jednoj četvrtini efektivne veličine populacije analiziranog autosoma.

Smještaj SRY-gena blizu kraja kratkoga kraka kromosoma Y nosi u sebi neke opasnosti.

Ako se to dogodi prilikom sazrijevanja spermija koji kasnije sudjeluje u oplodnji, mogu nastati XY žene (Y bez SRY-odsječka) ili XX muškarci (SRY-odsječak otkinut s kromosoma Y i pričvršćen na kromosom X).

Prema ovom uglednom institutu koji je zadnjih desetljeca prikupio više medunarodnih priznanja iz genetickih istraživanja, na uzorku od 7230 ispitanika najveca je genska podudarnost kromosoma Y i haplotipa upravo sa slavenskim haplotipom srpskog naroda iz 10. stoljeca. NAUKA DOKAZALA

Fetus se zbog prisutnosti kromosoma y razvije u muškarca.

Zadnji kromosom X, kojeg nose spermiji od kojih nastaju ženska djeca, je vidljivo veći (i sporiji i izdržljiviji) od kromosoma Y, kojeg nose spermiji od kojih nastaju muška djeca.

Po istraživanju Semino i sur., na 58 muškaraca iz Hrvatske nađene su sljedeće skupine kromosoma Y:

Od plodnosti sperme do društvenog statusa, i od oplodnje do smrti, nosioci kromosoma Y nazaduju.

Prisutnost kromosoma Y određuje muški spol bez obzira na broj kromosoma X pa su tako, primjerice, osobe s kromosomskom anomalijom XXXXXY - muškoga spola.

Osobe s anomalijom XO (nema ni drugog kromosoma X ni kromosoma Y, Turnerov sindrom) nemaju jajnika (jer su za njihov razvoj potrebna dva kromosoma X), ali imaju sve druge ženske spolne organe i ženski izgled.

Stoga o ženskom spolu ne odlučuju dva kromosoma X, nego odsutnost kromosoma Y.