Iako je ovo vrlo mala razlika u težini ipak je omogućila seksiranje sjemena na osnovu razlike u težini X i Y kromosoma.

Ako se u krvi trudnice utvrdi prisutnost Y kromosoma, to znači da ta trudnica nosi dijete muškog spola.

Zato tijekom crossing overa homologni kraj Y-kromosoma može povući sa sobom taj gen (delecija na Y-kromosomu) i premjestiti ga na X-kromosom (translokacija).

Jedna od bioloških definicija muškog djeteta je prisustvo Y kromosoma.

Mnoge su ekspedicije bezuspješno lutale mongolskim stepama tražeći grobnicu čovjeka za kojeg neki znanstvenici pretpostavljaju da je famozni nositelj Y kromosoma čiji gen danas nosi 16 milijuna ljudi.

Kod muškaraca je to veliki dio Y kromosoma, koji određuje spol djeteta.

Osim istraživanja na temelju nerekombinirajućeg dijela Y kromosoma (NRY) koja se mogu raditi samo na muškarcima, postoji još jedna dosta manja molekula DNA koju nasljeđujemo samo s majčine strane.

Spolni dimorfizam/muško žensko/moguć je zbog jednoga gena koji se nalazi na kratkome kraku Y kromosoma, a taj je gen SRY-gen ili gen determinacije testisa (engl. sex determining region on Y).

U početku su se dijelovi DNK unutar dodatne regije redovito izmjenjivali između X i Y kromosoma, no u određenom trenutku evolucije prije između 80 i 130 milijuna god ina, regije su se posve odvojile i prestale izmjenjivati DNK.

Uže područje rada kojim se Underhill bavi na kalifornijskom sveučilištu Stanford je populacijska genetika, a u Hrvatskoj se za njega moglo čuti jer je sudjelovao na jednom vrlo zanimljivom radu objavljenom u časopisu Science u studenome 2000. Taj je znanstveni rad obuhvatio istraživanja Y kromosoma u muškaraca iz desetaka europskih zemalja i pokazao vrlo neočekivane rezultate.

NACIONAL: Na koji način utvrđujete pretke preko Y kromosoma? Ja u svom kromosomu Y nosim podatke koji pokazuju moje afričko podrijetlo.

Analiza raznolikosti bialelnih biljega lociranih na nerekombinantnom dijelu Y kromosoma ukazuje na to da humanu populaciju Bosne i Hercegovine karakterizira prisustvo Y-haplogrupa karakteristično i za ostale europske populacije.

Njen cinizam i prosvijetljeni feminizam svakoj će čitateljici počesto izmamiti osmijeh na lice, a neke će od nas godinama citirati kako je X kromosom oko šest puta veći od Y kromosoma, te nosi tisuće gena, dok je njegov muški pandan siromašak s tek kojih tridesetak.

Ispitano je ukupno 1007 Y kromosoma (dakle 1007 muškaraca) sa 25 različitih geografskih točaka u Europi i Bliskom Istoku.

Uspoređujući distribuciju različitih mutacija Y kromosoma i procjenjujući starost tih mutacija osnovni je zaključak istraživanja da današnja genetska struktura europske populacije otkriva dva velika migratorna vala iz Paleolita i jedan iz Neolita.

Inače čitava europska populacija (preko 95 % analiziranih uzoraka) može biti opisana preko 10 ključnih mutacija koje stoje u osnovi 22 nađena haplotipa Y kromosoma kod svih ispitanih Europljana. (Haplotipovi su geni koji se ne rekombiniraju i nemaju svoj par na drugom kromosomu.

Radili smo dvije vrste istraživanja, jedno preko Y kromosoma, a drugo analizom lokusa DNK profila, objašnjava doktor Jakovski, a prenosi Blic.

Osim toga, unutar Hrvatske postoji određena varijacija učestalosti različitih tipova Y kromosoma [ 12 ], pa se čini da je stanovništvo zapadne Hrvatske bliže sjevernim Slavenima nego stanovništvo ostalih dijelova Hrvatske [ 13 ].

Kako se analizira gensko podrijetlo populacija Haplo grupe - predstavljaju definiranje pojedinih dijelova Y kromosoma binarnim biljezima.

Cak kada bi se i napravila DNA-analiza Torinskog platna (krvi na njemu), nebi nista bilo moguce otkriti, osim da je mozda Isus Krist bio tzv. XXX covjek, tj covjek, muskog spola bez Y kromosoma.

Spajanjem dva X kromosoma nastaje djevojčica, a spajanjem X i Y kromosoma nastaje dječak.

Neću sad namjesto revolvera izvući Andreu Dworkin, ali mogla bih ubojito opaliti metkom Stevea Jonesa o genskoj inferiornosti nositelja Y-kromosoma: o tome kako biologija »otkriva borbu svakog muškarca da pobjegne od žene koja je u njemu«.

Za istar. je populaciju karakteristično klinički rijetko dijagnosticiranje cistične fibroze, najčešće autosomno recesivno nasljedne bolesti indoeur. skupine naroda; molekularno utvrđena učestalost od 50 % mutacije del35G u GJB2 genu (druge najčešće mutacije u općoj populaciji) osoba s oštećenim sluhom; molekularno utvrđena učestalost od 18 % za miotoničnu distrofiju (najčešća miopatija u odrasloj populaciji); nije utvrđen znatniji udio mutacija u fraXA genu (drugom najčešćem uzroku mentalne retardacije) u odabranoj skupini rizičnih osoba; mikrodelecije Y kromosoma (mutacije koje su uzrok muškoga steriliteta) nađene su u 1 % Istrana s problemom steriliteta; klinički rijetko dijagnosticiranje mediteranskih anemija.

Znanstve nice su potom odlučile testirati hipotezu da su se neki od gena Y kromosoma zadržali zbog svoje iznimne važnosti.

Istraživanja objavljena 2000. godine u časopisu Science117 bila su preliminarna i pokazala su kako Hrvati od istraženih europskih naroda imaju najveću učestalost jednog genetskog biljega tada nazvanog Eu7 ili kasnije haplogrupe I, određena biljegom M-170 starih oko 20000 godina.118 Hrvati su identificirani kao narod s najvećom učestalošću od 45 % haplotipa Eu7 (genima Y kromosoma) koji je star od 20 do 25 tisuća godina.

Istraživači vjeruju da ljudi nose do sada neotkriveni gen koji određuje da li će muška spolnastanica sadržavati više X ili Y kromosoma, te stoga utječe na spol djeteta.

- Posebno zanimanje vlada za sekciju iz antropološke genetike gdje će vodeći svjetski autoriteti iz tog područja, poput prof. dr. Petera Underhilla s University of Stanford iz SAD-a, prof. dr. Richarda Villemsa s University of Tartu iz Estonije, prof. dr. Yoel Rak s Tel-Aviv University iz Izraela te brojni drugi stručnjaci predstaviti najnovije rezultate istraživanja uloge neandertalca u evoluciji čovjeka te analize Y-kromosoma i mitohondrijskog DNK u svrhu istraživanja podrijetla naroda - izvijestio je prof. dr. Dragan Primorac.

Naš spol je određen u trenutku začeća prisutnošću X i Y kromosoma.

U budućnosti, znanstvenice planiraju iskoristiti rezultate ovoga rada kako bi stvorile računalni model koji prati degeneraciju Y kromosoma.

Nadaju se da će otkriti koliko će trebati vremena za potpuni nestanak Y kromosoma, kao i odgovoriti na pitanje koji su najvažniji koraci u procesu degeneracije.