Jesu li Miloradovici bili katolici, krstjani ili pravoslavci?

meni se od ovog svega najviše sviđaju riječi tomislava šagi-bunića i one gađaju u samu bit običaja a nek povjesničari istražuju odakle je što. ja nemam problem niti sa svojim identitetom niti od bilo koga prihvatiti nešto što je dobro. oče makarije, jesu li bosanski krstjani štovali svetce? imaš li kakvog znanja o tome?

Na ovom forumu ćemo naći postove gdje se tvrdi da su bogumili (krstjani) ili postove gdje se tvrdi da su ih franjevci sve preveli na katoličanstvo do 1463. ili pak da su pravoslavni.

Krstjani (kojima su pripadali, bar nominalno, i neki istaknuti bosanski velikaši kao vojvoda Hrvoje), koliko se može procijeniti, nikad nisu činili većinu stanovništva, niti su stvorili vjersku organizaciju na državnoj razini, te su prirodno nestajali misionarskim radom dominikanaca i, posebno, franjevaca.

Krstjani Crkve bosanske nisu, čini se, nikako mogli pomiriti pojam dobroga Boga sa stvaranjem vidljivog materijalnog svijeta, koji je po sebi raspadljiv i u kojem prevladava zlo.

Kao i mnogobrojni egzaltirani osporavatelji odveć materijaliziranog europskog kršćanstva u srednjem vijeku, bosansko-humski krstjani se zalažu za povratak izvornoj komunitarnosti Pracrkve, idealu prvih kršćana opisanom u Djelima apostolskim i Pavlovim poslanicama.

Prakticirajući život u duhu zajedništva u svakodnevnom dodiru s marginalnim ljudima: gradskom sirotinjom, prezaduženim ruralnim pučanstvom, žrtvama demografske eksplozije, gospodarskih i monetarnih transformacija, krstjani su ispravno shvatili da izobilje jednih u sebi uključuje bijedu drugih, ali su izlaz iz društvene krize uzaludno tražili u pesimističnom pogledu na svijet, pa su se kao katari, patareni ili valdenzi uskoro našli u sukobu s institucionalnom Crkvom i završili na marginama kršćanstva.

... ta je vjerojatnost jednako velika kao i ona da su neki pretci dijela današnjih hrvata ili srba u bosni također bili krstjani...

Kakav su stav zauzeli krstjani Crkve bosanske u odnosu na sukob kršćanskog Zapada i otomanskih osvajača Bosne i Huma?

Modruški biskup Nikola tvrdi da su Turci osvojili Bosnu zato što su ih u tome podupirali krstjani Âťkoji su bili pokršteni protiv svoje volje i kojima je bosanski kralj povjerio najutvrđenije gradove svoga kraljevstva ne bi li dobročinstvima i častima stekao njihovu vjernostÂŤ.

Sama činjenica da se nazivaju kršćanima navodi neke medijevaliste na zaključak da bosansko-humski krstjani slijede redovnička pravila sv. Bazilija, čija Velika i Mala pravila redovnike tituliraju ÂťkršćanimaÂŤ.

Tu ćeš vidjeti da su većina stanovništva u Bosni bili Bosanski krstjani.

Poznato je da je papa još 1200. godine, dakle usporedo sa sazivanjem 4. križarske vojne, pozvao i ugarsko-hrvatskog kralja Emerika da privede bosanskog bana Kulina natrag kršćanstvu, a ukoliko to ne uspije da protjera i njega i sve heretike u Bosni (koji su se nazivali krstjani), a dobra im zaplijeni.

Iz ovoga bi se, površno gledajući, dalo zaključiti da bosanski krstjani nisu slavili blagdane svetaca te se odsada obvezuju da će to činiti.

Iz kasnijih dokumenata je vidljivo da su se bosanski krstjani ovoga obećanja pridržavali te su uvodili štovanje blagdana koji su službeno u Katoličkoj crkvi proglašeni mnogo vremena poslije potpisivanja ove izjave na Bilinu polju.

On je smatrao da su krstjani, ili pripadnici CB, nastali pod utjecajem bugarsko-makedonske sljedbe gnostičko-dualističkih Bogumila.

I krstjani i zasebna bosanska uprva se pojavljuju negdje na prelazu 11. na 12. st.

Da se krstjani Bosne i Huma nisu odveć žurili prigrliti islam dokaz je i molba ⠀ gosta⠀ Radina Butkovića, koji je početkom 1466. zatražio gostoprimstvo ili azil Mletačke Republike za sebe i pripadnike svoje heterodoksne zajednice.

Bosansko-humski krstjani nastoje živjeti u duhu evanđeoskih načela prvih kršćanskih zajednica ali zbog kritika kleričkih ustanova i otpora plaćanju crkvene desetine njihova plemenita nastojanja nailaze na nerazumijevanje i osudu Crkve.

Teme križa i muke su snažne, podsjetivši kako je Marulić napisao desetke pjesama te tematike (" Krstjani Krista propetoga pita ", " Versi ot križa "); potom Jakov Bunić " Kristov život i djela ", Ivan Bunić " Svrha Svetog Križa ", Petar Zrinski " Uzdihanje otkupitelju na križu ", Toma Babić " Versi od muke Isusove ", Mara Matočec " Molitve pred raspetim Kristom " i dr.

Članovi KUD-a Vinica u svojim koreografijama njeguju prvenstveno izvorni narodni izričaj viničkog kraja, a za ovu prigodu prikazali su splet pjesama i plesova temeljenih na božićnim običajima viničkog kraja pod nazivom Probudte se ljubi krstjani.

Upravo ti redovnici koji sebe nazivaju krstjani i krstjanice (jer imaju tzv. dvogube samostane, tj. i muške i ženske) osnovica su i te melj kasnije Crkve bosanske.

Kad se kaže bosanski krstjani, onda se prven stveno mislilo na redovničko-crkvenu strukturu (strojnike) a tek potom na tzv. mrsne ljudje, tj. obični puk koji nije bio obvezatan na redovničke postove.

Njihovi preci su islamizirani katolici, pravoslavci i krstjani.

Kao prvo, ne zna se na koju su vjeru prešli krstjani (krstjani, a ne bogumili jer njih nije ni bilo u Bosni, a vjerska se pripadnost piše malim početnim slovom).

Kao kršćanima (krstjani = kršćani = hrišćani = Christians itd) ipak im je bilo bliže katoličanstvo i pravoslavlje od islama.

Tragom svoje nove knjige Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima (Barbat, Zagreb 2003), kroz povijesni razvoj i ustroj Crkve bosanske vodi nas istaknuti proučavatelj ove problematike Franjo Šanjek.

Domicilan znaci lokalan, odnosno ovdasnji krscani i krstjani su primili Islam.

Često bi se iz neznanja i predostrožnosti takve zajednice dovodilo u vezu s nekom od hereza pa su se bosanski krstjani na takav način osiguravali.

U, meni poznatim, defterima je samo uz krstjane uvijek izričito zapisano - ' krstjani '.