Sve to pokazuje Kubrickovu sklonost najrazličitijim glazbenim žanrovima, kao i njegovu težnju da pozorno prati što se zbiva s aktualnom filmskom glazbom.

Ipak, najzanimljivija je soba nerealiziranog filma Napoleon, koja donosi Kubrickovu vitrinu s nekoliko stotina knjiga o francuskom državniku i katalog s nekoliko tisuća jedinica, svjedočanstva njegovih zapanjujuće minucioznih priprema za film.

Do sada je uprizoreno nekoliko filmskih (Hitchcockov Psycho, Tarantinov Pakleni šund, Kubrickovu Paklenu naranču i 2001: Odiseja u svemiru, de Palmin " Carrie ") i književnih klasika (Krležine Glembajeve, Mi djeca s kolodvora Zoo Christiane F, " Priče iz davnina " Ivane Brlić-Mažuranić, brojne moderne adaptacije klasičnih bajki), dok su većinu ostalih odigranih predstava osmislili sami polaznici na temelju vlastitih scenarija koji su nastali u radu na samim radionicama.

Aluzija na Kubrickovu Odiseju (u svemiru) 2001. upravo igra u DK Gavelli - " Ilijada 2001 " kompletnog ili, kako ga neki mediji nazivaju, renesasnog autora Filipa Šovagovića.

No Händelovoj je Sarabandi ipak ostavljena čast da svečano tutnji na početku i na kraju soundtracka kao i u Kubrickovu filmu (u izvedbi National Philharmonic Orchestra, koji izvodi i druga spomenuta klasična glazbena djela), čime se ostavlja dojam pripadnosti i jednom (glazbi) i drugom (filmu) mediju.

Prigovor stoji, no postoje narativni filmovi od kojih se to i ne traži, jer njihovi glavni likovi nisu ljudski karakteri nego zbivanja, kao recimo u možda ponajboljem Kubrickovu filmu Barry Lyndon.

Damir Radić Poznata anegdota kaže da je Isaac Asimov razljućen napustio premijeru 2001: Odiseje u svemiru, uvrijeđen što Stanley Kubrick i Arthur Clarke nisu poštovali njegova tri zakona robotike, formulirana u knjizi priča Ja, robot iz 1950. Po tim zakonima robot se ni na koji način nije mogao pobuniti protiv čovjeka i nauditi mu, dok se u Kubrickovu filmu, temeljenom na Clarkeovoj priči i zajedničkom Kubrickovu i Clarkeovu scenariju, kompjutor HAL ubilački okreće protiv posade svemirskog broda kako bi osigurao vlastiti opstanak.

Izvorno nastala na temelju magistarskog rada, ali pisana ponajprije za publiciranje, ova knjiga kronološki je presjek i svojevrsno putovanje kroz Kubrickovu filmsku odiseju.

Načelo prisile biti će još snažnije u Kubrickovu sljedećem filmu, Paklenoj naranči (1971), gdje će gledatelj žarko poželjeti pobjeći iz kože ultranasilnog Alexa, ali mu Kubrick zahvaljujući glazbi i naraciji to neće dopustiti.

Stoga interpretatori zbore o Kubrickovu fatalizmu, koji pak ne treba shvaćati na tragu grčke tragedije i unaprijed zadane sudbine koju individualni ljudski napori ne mogu izmijeniti.

Tako se pokazalo da je na Kubrickovu karijeru zapravo najviše utjecao Kirk Douglas, s kojim Kubrick nije najbolje surađivao.

Zapravo, Asimovu je kod Odiseje smetala lakoća s kojom je HAL donio odluku o likvidaciji ljudske posade, lakoća neprimjerena umjetnoj inteligenciji kako ju je on shvaćao (pritom nije dovoljno uzeo u obzir Kubrickovu umjetnički ingeniozno ostvarenu namjeru da stroju podari zrno ljudskosti koje poput virusa unosi nered u njegov logički sustav, čineći ga u konačnici humanijim od čovjeka koji će mu donijeti smrt, a kod kojeg se odvija nekovrsni suprotni proces mašinizacije ljudskosti).

Izborom je upravljalo razmišljanje o svemiru (nepojmljivu za čovjeka), koji je bio povezan s atonalitetnim djelima Györgya Ligetija, i razmišljanje o svemiru iz perspektive čovjeka koji misli da ga je osvojio i ukrotio (ponovno prepoznajemo omiljenu Kubrickovu temu red-nered).

Njezine maske nosili su slavni Tom Cruise i Nicole Kidman u kultnom Kubrickovu filmu Oči širom zatvorene.

Status je potvrdio glavnom ulogom u Spielberg-Kubrickovu SF-u A. I., a potom se nakon nekoliko naslova iz nekog razloga povukao, snimivši svega četiri nezapažena filma u deset godina.

Na Kubrickovu Odiseju nadoveže se Plavi baršun, pa naša junakinja (je li to sad Nikki ili poljska djevojka, ili su obje u jednom tijelu, ili nešto još složenije?) kreće u novi prostor gdje ju čeka njena voljena obitelj - nekoć prijeteće ljubomorni muž, sad blag kao janje, i sin kojeg prije nije bilo.

Autorica Kubrickovu inovativnost dijelom objašnjava i time da je početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća filmsku glazbu obilježio raspad studijskog sustava te da je shodno tome došlo do novog promišljanja glazbe i korištenja različitih glazbenih žanrova.

Stoga je konačno glazbeno rješenje Malickova filma ponovno vrlo slično Kubrickovu: tamo gdje skladatelj nije uspio dovoljno dobro imitirati klasične glazbene uzore (a to je i najvećima nezahvalan i gotovo nemoguć zadatak), njegova je glazba izbačena, a ostavljena su klasična glazbena djela.

Zanimljivo, dominacija plemena je popračena nasiljem i ubojstvom članova nerazvijenog plemena, što odražava Kubrickovu stalnu mračnu viziju čovječanstva koje se ne može riješiti nagona.

Otac ga je naučio igrati šah kad mu je bilo dvanaest godina; igra mu je ostala životna opsesija. [ 2 ] Kad je Stanleyju bilo trinaest godina, Jacques Kubrick kupio mu je Graflex fotoaparat, što je potaklo Kubrickovu fascinaciju fotografijom.

Mora to ponekad i naglašeno ilustrirati, pa parafrazira Clarke-Kubrickovu Odiseju i legendarni dijalog HAL-a i Davea, što na koncu ipak dodaje, a ne oduzima ukupnom dojmu.

Iako se u Dr. Strangeloveu pojavljuje uređaj zvan CRM-114, a u Paklenoj naranči se spominje lijek zvan Serum 114, brojne i često ponavljane tvrdnje da se brojevi 114 pojavljuju u drugim Kubrickovim filmovima su nevjerodostojne. (CRM-114 korišten je i u romanu Crvena opasnost po kojem je snimljen Dr. Strangelove, što bi svakoga trebalo natjerati da posumnja tvrdnjama da su se brojevi pojavili i u Kubrickovu ranijem filmu Uzaludna pljačka).

Komercijalni uspjeh obnovio je povjerenje Warner Brothersa u Kubrickovu sposobnost stvaranja umjetnički zadovoljavajućih i komercijalno profitabilnih filmova nakon financijskog fijaska Barryja Lyndona u Sjedinjenim Državama.

Danas već pozamašna literatura o Kubrickovu opusu ili potpuno zaobilazi taj naslov, ili tek zapaža kako je mladi, tridesetjednogodišnji Kubrick profesionalno odradio jedinu svoju zanatsku zadaću i tako se konačno probio u prvu redateljsku ligu, gdje je mogao spokojno birati sljedeće projekte.

No znamo li da King nema pretjerano zanimljiv filmsku ukus (što se može zaključiti iz njegovih vrlo diskutabilnih godišnjih ljestvica najboljih filmova), onda njegovi prigovori Kubrickovu filmu nikako ne mogu biti ozbiljno shvaćeni.

Na setu akcijskoga filma Dani groma upoznaje dugogodišnjeg partnera Toma Cruisea, s kojim deset godina poslije nastupa u Kubrickovu Oči širom zatvorene, što ih je, prema nekima, i stajalo braka.

Tehnika visokoga ključa koja u filmu uspješno sugerira stilizirane svjetove, pa i snove, na uspješnu je primjenu naišla u slavnu Kubrickovu filmu 2001: Odiseja u svemiru (1971), ali i u njegovoj Paklenoj naranči (1971), čime je redatelj prikazao hermetički zatvoren, bezosjećajan i antiseptički svijet.

Svakako zvuči zanimljivo, ali se postavlja neizbježno pitanje može li ponoviti Kubrickovu kvalitetu.

Poljubac smrti je, dakle, i na glazbenom planu potvrdio Kubrickovu potrebu za kontrolom nad svim filmskim elementima.

S kompleksnim motivima manipuliranog i obrisanog pamćenja, metafizičke ljubavi, krhkosti ljudskosti i identiteta, odnosa sjećanja i snova, sudara čovjeka i stroja, Oblivion se poziva još i na Kubrickovu Odiseju u svemiru (1968.) i Cameronova Terminatora (1984.).