Zakonodavstvo treba zaštititi poziv ženi vlastit te priznati nezavisnost žene kao osobe, priznati jednakost njezinih prava s obzirom na sudjelovanje u kulturnome, gospodarskom, društvenom i političkom životu.
Zakonodavstvo treba zaštititi poziv ženi vlastit te priznati nezavisnost žene kao osobe, priznati jednakost njezinih prava s obzirom na sudjelovanje u kulturnome, gospodarskom, društvenom i političkom životu.
potpora europskim kulturnim festivalima predstavljaju od 2011. godine novu vrstu akcije a imaju za cilj ohrabriti izmjenu iskustava kroz mobilnost europskih profesionalaca na kulturnome području, promicati kruženje kulturnih djela pružajući mogućnost pristupa kulturnim djelima koja potječu iz zemalja nečlanica te promicati međukulturni dijalog.
No, o tome, subjektivaciji, simboličko-kulturnome kapitalu, nastavku razrade teorije hegemonije s jedne te mikrofizike moći s druge strane, i još nekolicini stvari koje su mi trenutno na pameti - neki drugi put.
Ne radi se dakle o povijesnoâ pravnome ili političkome pojmu nego o kulturnome i jezičnome identitetu, o jednoj regiji.
Nakon objavljivanja njegovih najznamenitijih djela (najprije zbirki pripovijesti maloruskoga i peterburškoga ciklusa, a zatim komedije Revizor te romana Mrtve duše) Gogolj je proglašen ocem ruske proze, tvorcem realizma u ruskoj književnosti (s osobitom darom za realisti č ku satiru), piscem koji je emancipirao rusku književnost od zapadnoeuropskih utjecaja te je usmjerio u pravcu koji ć e joj polovicom 19. stolje ć a osigurati č elno mjesto u europskome i svjetskom književno-kulturnome kontekstu.
Ime tog umjetnika sedamdesetih je godina u kulturnome Zagrebu neraskidivo vezano uz misao iz muhe (ali zaista) napraviti slona ili iz ničega nešto, kao što je Vlado iz negdašnjeg kuburečeg kazališta na Kaptolu napravio teatar, ispred kojeg se danas karta prodaje u švercu.
Nije se time odavala toliko razlika u kulturnome potencijalu, koliko u snazi ekonomske moći koja je bila u pozadini obaju pismovnih« polova ».
U tome duhovnome i kulturnome središtu Hermann je razvio sve svoje sposobnosti te napisao brojna djela, pjesme i studije.
Kulturnome se čovjeku čini nemoguće da se može još naći na kugli zemaljskoj tako zapuštenih i zabitih ljudi, u kojih mozak nema svojih funkcija, a cijelo djelovanje je ravnano skoro samo instinktima. Dva učitelja iz Dalmacije pričali o njihovim običajima prigodom Velikog Petka, kako se u dugih procesijama na otoku Hvaru idu vjernici jedne župe u drugu, ovi u treću itd. dok prolaze sve župe otoka te napokon ne vrate u svoju rodnu župu i prigodom (nečitko) Zdravlja u Jelsi.
Potječu iz doba prapovijesti (kultura grobnih polja sa žarama), antike (rimski ranocarski grobovi) i ranoga srednjeg vijeka (razni predmeti, keramika u upotrebi u karolinškome kulturnome krugu).
Na površinu svakodnevno izbijaju ne samo dokazi o lopovskim nestašlucima naših hrvatskih gospodarskih i političkih uglednika, krađa brižno čuvanih transkripata i time naše nedavne um (nobol) ne memorije te dugogodišnje haške kazne hrvatskim vojnim i policijskim zapovjednicima, nego i sve veće nezadovoljstvo hrvatskih građana tom još uvijek neostvarivom željom ulaska u obećanu zemlju Europsku uniju o kojoj, kako i sami građani izjavljuju, ništa ne znamo, a kojoj, kako nas uvjeravaju zagovornici ulaska u EU, po svome kulturnome habitusu ionako pripadamo.
O neizbrisivome pečatu koji je ostavio u kulturnome razvoju hrvatskoga naroda erudit franjevac Stanko Petrov, koji se suprotstavio »dogmi« o »inferiornosti katoličke književnosti« u »Katoličkim oblikovateljima kulture« piše dr. Vladimir Lončarević, a u »Savjetu katoličkoga liječnika« dr. Željko Odobašić, spec. otorinolaringologije obraća se bolesnicima sa šumom u uhu.
Prije toga Ukrajina je odigrala posredničku ulogu u razvoju kulture Velike Litavske Kneževine, kada je zapadni smjer bio glavni u političkome i kulturnome životu Ukrajine u trajnoj konfrontaciji s Poljskom.
Knjiga Znameniti Hrvati pri Svetoj Stolici dr. sc. Vjekoslava Cvrlje, uglednog diplomata i veleposlanika pri Svetoj Stolici jedinstvena je riznica podataka o zaslužnim Hrvatima koji su se istaknuli na crkvenome, kulturnome, političkome i znanstvenom području djelujući pri Svetoj Stolici, ali i u širem europskom kontekstu.
Tema je vrlo uska, ali može da se podeli u širokom krugu čitatelja: najkraće rečeno, pročitajte sledeći pasus iz klasikova eseja " O tome što kulturnome Hrvatu danas znači Srbija i jesu li se stvari izmjenile od Matoševa i Krležina doba ", i u tekstu do 1500 znakova od kojih niti jedan ne sme da bude srp, čekić il ' swastika, objasnite svojim rečima šta je klasiku, koji mu je bre kurac?
Riječ je, dobro vam je poznato, o raznolikom, bogatom i mnogovrsnom svijetu koji se s dna rađa, a čija je važnost priznata i u kulturnome kretanju našega doba.
Na kulturnome području prema dugim manjinama izrazita je naša neravnopravnost, jer iako je hrvatska zajednica, zajedno sa slovačkom, druga po brojnosti u Vojvodini, prošle su godine, a slično je i prijašnjih godina, od Pokrajinskoga tajništva za kulturu i javno informiranje Slovaci dobili 120 %, Rumunji 45 % a Rusini 35 % više sredstava od Hrvata, iako nas je u Vojvodini isto koliko i Slovaka, dva puta više nego Rumunja, a 4 puta više nego Rusina.
Djelujući autonomno jedna od druge, sukladno u stavu i odgovarajućim zakonima, i država i Crkva ulažu velike napore i u znanost i u visoko obrazovanje, a država samo priznaje Katoličkoj Crkvi općedruštveno vrijedan rad u službi građana na kulturnome, odgojnome, društvenome i etičkome polju.
Njezina umjetnička vrijednost sastojala se upravo u tome što je Asanaginica zapravo narodna pjesma u kojoj su opisani događaji i običaji iz života ljudi, u ono vrijeme (18. st.) nepoznati i nedostupni zapadnoeuropskome kulturnome i književnom svijetu.
Poštujuà ¦ i posebnost, uvažavajuà ¦ i pripadnosti odreà enomu kulturnome, civilizacijskom krugu i tradiciji, u ovom sluà aju islamskoj, stvorio je okvir pravnih dragulja koji à ¦ e poslije prihvatiti cijeli svijet i koji à ¦ e postati temeljna odrednica u cijelom svijetu, što à ¦ e poslije u cijelosti afirmirati Povelja Ujedinjenih naroda, à ime nam je namirio veliku ostavštinu za buduà ¦ nost na koju s pravom možemo biti ponosni, no moramo znati biti i promotori i à uvari te goleme civilizacijske ostavštine dr. Ante Starà evià ¦ a.
Goran Krni ć promatrao je imagologiju i istraživanje stereotipa u kontekstu kolektivnoga pam ć enja, bave ć i se ponajprije problemom uloge stereotipa u kulturnome pam ć enju.
Riječ je o tzv. ' ja povijesti ' (ego histoire), odnosno o ' intelektualnoj biografiji ', dobro poznatoj u zapadnoeuropskome kulturnome krugu.
Želio bih iskoristiti ovu prigodu kazao je Papa i pozvati profesore i studente da se ne osjećaju samo predmet pastoralne pozornosti, nego da aktivno sudjeluju i ponude svoj prinos kulturnome kršćanskom nacrtu koji Crkva promiče u Italiji i Europi.
Sada vam skrećemo pozornost na činjenicu da smo u godinama borbe za opstojnost Hrvatske i obranu njezine nezavisnosti jasno i gorljivo bili usmjereni prema zajednici europskih naroda, uvijek oslonjeni na činjenicu da je Hrvatska sastavnica Europe na povijesno-kulturnome planu te da je pridonijela izgrađivanju Europe.
Tako on u Hrvatskom narodnom kazalištu ističe kako je Hrvatska oduvijek dio Europe na povijesno-kulturnome planu, a uskoro će biti i na političko-institucionalnoj razini, a značajan dio govora posvetio je hrvatskom znanstveniku i redovniku Ruđeru Boškoviću kojemu je ove godine 300. godišnjica rođenja.
Ova godina bit će u kulturnome smislu uspješnija nego prošla.
Svugdi u kulturnome svitu ovakav ekocid je kazneno djelo, osim u nas, naravno.
Vjerujemo da ćemo biti dobri domaćini jednom takvom turističkom, glazbenom, kulturnome međunarodnom događanju - nije krio svoje oduševljenje Ivan Klarin, načelnik Tisnoga.
Benedikt XVI je 2007. izjavio: Riječ je naime o povijesnome identitetu, kulturnome i moralnome, prije negoli zemljopisnom, gospodarskom ili političkom; taj je identitet satkan od skupa općih vrednota, čijem je oblikovanju pridonijelo kršćanstvo. Ne poričući istinitost ove tvrdnje koja je očita svakome tko objektivno sagleda povijest Europe, možemo pitati: Jesu li stanovnici Europe toga svjesni i, pogotovo, slažu li se s tom stvarnošću? Bojim se da nisu
Ako Dalmatinci nisu Dalmatinci, oni u kulturnome smislu nisu ni Hrvati.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com