- André Laban je svjetski poznat francuski ronilac, fotograf, pisac i slikar.

Na sceni je i metalna konstrukcija ikosaedra, dvanaestokutnog plesnog kristala, koji je postavio, opisao i analizirao plesni teoretičar i inovator s početka 20. stoljeća Rudolf Laban, inače u Zagrebu poznat već osamdesetak godina, a najviše posljednjih pola stoljeća unutar djelovanja škole Ane Maletić...

Oni su nosioci prve nagrade Trinity Laban SU natjecanja te prve i posebne nagrade medjunarodnog natjecanja komorne glazbe u Candelu.

Profesionalac u predstavi je policajac Luka Laban koji je 18 godina bio na slučaju profesora Teodora Kraja.

Upisivanje tijela u prostor unutar zadane skale, odnosno opisivanje i praćenje pravaca, točaka, planova, geometrijske i kristalografske teorije prostora, poznata je tema improvizacije koju je toliko analitički postavio Laban, a Ana Maletić prenijela u zagrebačku školu suvremenoga plesa.

Upravo na temelju jednog takvog razmišljanja Laban je razvio četiri sastavna čimbenika pokreta.

Laban je prisutan i u tzv. radnim pokretima, stiliziranim sekvencama u kojima izvođači sjedeći na hoklicama koriste ruke i kao alat i predmet obrade.

Laban nije radio samo na analizi funkcionalih pokreta, to je bilo kasnije, ali vrlo rano promišlja koncept modernog odgojnog plesa i plesne rekreacije, čiji su dio i zborovi, kao nužnu protutežu kočećim uvjetima suvremenog življenja.

Krenula sam od modernog, pa Graham i Laban tehnike.

Već se dugi niz godina profesionalno bavi plesom i kazalištem.Svoje prve plesne korake započela je u Puli u Plesnom studiu Zaro, a nastavila diljem Hrvatske i inozemstva (Laban, Impulstanz, MKFM..).

Vaganove i predavala balet, povijest plesa i estetiku plesa u Laban centru u Londonu, a njezinim dolaskom/povratkom u domovinu očito je dan snažan zamah kvalitetnom i znanstvenom vrednovanju plesne umjetnosti, pogotovo klasičnom baletu donekle zapostavljenom zbog kroničnog nedostatka stručne literature na tom području i površnog etiketiranja koje prati baletnu umjetnost u našoj zemlji.

Najsmješnije je što je među njima i Laban, dotad prerušen kao konobar, koji počinje pucati iz pištolja u zrak. Previsoko su, zaključi on rezignirano, i ne brinući o tome da se tom akcijom možda odao Teji i njegovom društvancu.

Uz to imamo i dvije radionice, improvizacije i Laban tehnike, kaže jedna od organizatora, koreografkinja i redateljica Nela Sisarić, ističući da se iskaznicu za sve predstave može kupiti u konobi Vila Spiza, u Kružićevoj ulici, koja je sponzor Xontakta.

Laban Centre je institucija koja počiva na načelima pokreta Radolfa Labana nastalih početkom 20. stoljeća u Europi.

Nije Laban al to s mozgom veze nema: rofl: Ljubavi moja ovlash prosijeda, pozdravi kompanjona i kazhi mu ko brat bratu: ovu sam krivo zarezo, neche da se uda: kiss:: top: A za lizanje postoje maheri bogati, nije to badave: cool:

Radi se koreografija te specifično za Laban Centre koreološke studije, kao kombinacija teoretske i praktične nastave.

Posljednjih nekoliko godina imamo i razne postdiplomske studije: plesna znanost, koreografija, scenografija, kostimi i osvjetljenje te novi program koji će se usredotočiti na europske korijene suvremenog plesa, vezu Laban Wigman, što sve danas vuče korijene iz tih početaka.

Profesionalac je priča o uglednom uredniku u izdavačkoj kući Teodoru Teji Kraju, kojem se jednoga dana na vratima ureda po - javi neobični posjetitelj, izvjesni Luka Laban.

Laban nemilosrdno secira Tejin promašeni život i između njih se razvija prisan odnos, te upoznajemo njihove tužne sudbine.

Koja je razina školovanja u Laban Centre u odnosu na druge akademije?

Kazališni predložak prepoznaje se samo u okvirnoj radnji filma, u kojoj Laban dolazi u Tejin ured otkriti mu da ga je uhodio, prisluškivao i miješao mu se u život više od deset godina.

Njihovu psiho seansu ispresijecaju flashbackovi u kojima se dokumentira kako se Laban pretvorio u Tejinu sjenu, iskrsavajući u njegovoj blizini u najluckastijim situacijama, a dodatna novina je obilje likova koji se u drami ni ne spominju.

Dok gleda izvještaj, glavni junak Luka Laban plače, dirnut sudbinama nesretnika kojima ne može pomoći.

Potonjem je opsesija srušiti režim Slobodana Miloševića, a kao svaki dobar murjak i Luka Laban podržava vlast, pa na sam spomen urote protiv glavnog gazde svoje zemlje dobiva tikove.

Ritualom se na neki način bavio i Jean Abreau, brazilski umjetnik školovan u Laban centru u Londonu.

Diplomirala je na prestižnom londonskom konzervatoriju Laban, a trenutno ju se može vidjeti u predstavi La Femme.

Za svoj je rad višestruko nagrađivan: 2010. godine primio je Nagradu Rudolf Laban za najbolje koreografsko ostvarenje u Mađarskoj.

Predavala je na Laban Centru u Londonu, te danas nastavlja podučavati u Velikoj Britaniji i Europi.

Mladi Laban tada je sa silnom uvjerljivošću objasnio da za umjetnost ne trebamo institucije i krute građevine, nego samo sebe, tijelo koje je mjesto iskustva, sjećanja i osjećaja, neistraženi, tamni prostor u stalnim mijenama.

Laban je s vremenom ipak pristao na prednosti institualizacije, ali se suvremeni ples (kao i umjetnost uopće) redovito vraća otvorenim prostorima, bilo da ih opisuje, da se u njih upisuje, ili jednostavno ispituje mogućnost suradnje. (A koji put je, posve jednostavno, riječ i o zadnjem, slobodnom utočištu za djelovanje) Vrt kserofilnih biljaka izvodi šestero plesača: Tena Blažević, Matea Hrustić, Stela Kordić, Tea Maršanić, Iva Richtermoc i Mario Vrbanec.