Naime, prava lavanda u svom prirodnom staništu raste upravo u gorskom području, a nikada u priobalnom području, gdje raste njezina rođakinja širokolisna lavanda (Lavandula latifolia, Lavandula spica).

U Europi je uzgojena i širokolisna muška lavanda (Lavandula latifolia Med.).

Industrijski i ekonomski vrlo je značajna i hibridna lavanda Lavandula hybrida Reverchon I (Lavandula vera DC x Lavandula latifolia Vill.) poznatija kao lavandin.

Oba tipa su ujedinjena velikim brojem zajedničkih vrsta kao što su puzava pirika (Elymus repens), čvorasta oštrica (Dactylis glomerata), rupičasta pljuskavica (Hypericum perforatum), livadna kukavičica (Lathyrus pratensis), poljski osjak (Cirsium arvense), ptičja grahorica (Viccia cracca), livadna broćika (Galium mollugo), dvodomna kopriva (Urtica dioica), biljeli golesak (Silene latifolia subsp. alba), šumska krasuljica (Anthriscus sylvestris) i druge.

Od vegetacijskih vrijednosti potrebno je istaknuti pojavljivanje vazdazelenih grmova zelenike (Phyllirea latifolia), čiji slikoviti tamnozeleni kuglasti oblici krošanja predstavljaju kontrast prema prevladavajućoj listopadnoj submediteranskoj vegetaciji.

Poznata je i širokolisna lavanda (Lavandula latifolia, Lavandula spica), biljka koja raste u našem priobalnom području, a zanimljiva je zato što svojim mirisom bolje od prave lavande odbija kukce i pauke, a djeluje i snažnije protuupalno i analgetski od prave lavande.

Unatoč raznolikosti, najkvalitetnije ulje dobiva se od vrsta Lavandula angustifolia (tzv. prava lavanda ili Lavandula vera) i Lavandula stoechas, kojima još možemo pridodati i dosta korištenu širokolisnu lavandu (Lavandula spica ili Lavandula latifolia).

Također, istraživanje provedeno na portugalskom i francuskom medu različitih vrsta lavande (Lavandula stoechas, Lavandula angustifolia, Lavandula latifolia) pokazalo je da je moguće razlikovati ove vrste meda na temelju analize hlapljivih komponenti iako svi potječu od lavande (180).

Eterično ulje od širokolisne lavande (L. spica, L. latifolia) našlo je primjenu u kozmetičkoj industriji zbog svoga blagotvornog djelovanja na kožu.

Postoji oko 30 vrsta lavande, koju možemo naći od Kanarskih otoka prema Istoku, sve do zapadne Indije, a podijeljene su u šest razreda, od kojih su četiri važna kao ljekovite biljke: Lavandule, kojima propada prava lavanda (L. angustifolia) i njezine podvrste-vunasta lavanda (L. lantata), širokolisne lavande (L. latifolia); hibridne lavande ili lavandini (L. x intermedia); turske lavande u koje spadaju L. stoechas, njezine različite podvrste i zelene lavande (L. viridis), Dentate, u koje spada francuska lavanda (L. dentata) i njezini varijeteti i hibridi; vrste Pterostachys, koje karakteriziraju razgranati cvatovi i perasti listovi.

Od pedesetak vrsta iz roda Lavandula najvažnije su L. latifolia, L. angustifolia, L. hybrida.

U njima ima i drugih drvenastih vrsta, kao što su planika (Arbutus unedo), lemprika (Viburnum tinus), mrča ili mirta (Myrtus communis), zelenika (Phillyrea media i Ph. latifolia) i sl.

Lavandula hybrida) Lavandini su skupina hibrida nastali križanjem prave lavande L. angustifolia i širokolisne lavande L. latifolia.

Latinski naziv je Typha latifolia još se naziva i bambus, trska, Bulrush, Common Bulrush, Broadleaf Cattail, Common Cattail, Great Reedmace, Cooper ' s reed, Cumbungi.

Prva skupina obuhvaća tri rastom najviše vrste L. angustifolia, L. latifolia i L. lanata, te hibridne kultivare nastale od prvih dviju vrsta, poznate pod imenom L. x intermedia, a iz kojih se dobiva lavandino ulje.

L. latifolia tradicionalno se rabi u industriji parfema.

Zastupljena je i smrika (smrič, pukinja - Juniperus macrocarpa), crnika (Quercus ilex) i zelenika (Phillyrea latifolia).

Zbog svog širokog antibakterijskog spektra, a nježnog djelovanja na kožu, palmarosa je upravo idealna za liječenje akni u kombinaciji s čajevcom (Melaleuca alternifolia) i širokolisnom lavandom (Lavandula latifolia spica).

Eterično ulje lavande, širokolisne (Lavandula latifolia), izvrsno ulje za njegu masne kože, jer regulira proizvodnju sebuma.

kaj se djece tiče, vidi ovo.... mila dactylorhiza latifolia, dok te prebiram s kurčevom glavom i motam se s njom oko tvoje " lude čerešne " koja te do ludila dovodi. vele gospoda, " klitoris " i " kunilingus ". ja ništ ne velim. ja ti kružim jezikom. ja ti cekam. ja te čekam. ti grmiš vu sebe i javčeš kak ponorela, kakgda bi nekam vu tajni svet zamišlanja tonola, gde baš nećeš biti gospodarica (kao recimo M) nego oćeš biti lomna i ponuđena za Ljubav (a kad to tražiš ne vidiš druge, ne?). ponuđena za jeb. za tesanje, drago moje. za ludovanje naše.za spajanje. za svršabaaaaa dok se šprica topla magma, tebe se šprica i - ti si ta koja rado vu tom času noge stišće i kapči me, nesem to ja. vrhunsko ožmekavanje tvoje vroće mokre blazinice, ne li? koja ti pod čerevcem dršće i koja cmuže dok ti dojo orgazmini-materini-konvulzini, dok me kapčiš zamišlena vu Nas, vu Dvoje (dakle, kako djeca, a sad ti to ništa nije bitno, nemrem to skužit, jer iz veze su sa njim, nisi ih na ulici našla). ja sem z ptičoki malemi za tvoje žgance se jagmil. ja sem z grlicami strplivo čekal tvoje krušne mrvice i kap vode s tvoje roke. onda sem ti od silne radosti popeval. a i ti znaš na kurcu zajodlati. se so se srake vu te vrgle, si deteli. a jastrebi i gladne vrane vu me (volim soundtrack iz " vrane ", divno je), jer znaš kak sem te klucal i čehal (a gdi je sad ta strast nestala, M), ono perje toplo koje vu srcu imaš, dok išćeš svoja nebesa za svršavanje, za da-ti-doje, da te zažegla, da ti karlico spumpa, da ti ruškico med nogami stepe. negda ti doje da popovo modo rušćeš, euonimusa evropskoga, ili frangulo otrovno, jer me plašiš s tem da si za ljubav veliku (svi to traže i više je imaterijalno nego materijalno stanje vezivanja) sakaj vu stanju napraviti, i vmreti. ali onda se svenak predomisliš pak si poželiš na kurcu si vmrti, više pot za redom. i onda spiš kraj mene, i ni bog ne zna kak si se samo-rešila, ali vidim da se jesi i da si mirna, i samo bog, morti ni on, ne zna kaj ti je vu te čase v glave i v duše, dok tak smirena počivaš zagrljena z menom. jer samo bog bi znal kaj Žena zaprav je, on si jo je stvoril. drugi den si rekla da boš viburnumsko lantano žvakala, ali si se samo malo z bršlanom i virđinijskem duvanom bila premazala, pak so ti se malko fleki i diznice poitali po lepe kože, a to bi trebalo bilo reći da samo za me trpiš, i da boš još i cvetje rododendronovo žvakala i cekala, alpsko ružo, ako te ja ne bom štel, žvakal, cekal i čekal. zanavek. neje mi bitno kaj znaš sakaj o cvetju i živlenju. važneše mi je kaj me voliš, iskreno. kaj se na te morem zanavek oslanjati. jer nesmo suvo lišće na poto. mi imamo i drugo jesen. ali svejedno znam da jesi cvet, dok ti napravim tak da počneš cvetati i dok čekaš seme da doje, da te vnutre jako zatopi, jer to ti je veliš lepo osetiti, ne li... a i muškoga mleko peče, to je tak... i dok se to kaj smo skupa prešli premišlaš vu svoje glave, neje mi jasno, kak samo tak moreš z drugem otiti, a znaš da te rada imam i da mi bo žmeko. vu tebe je beteg, znači, neje vu mene. to je on beteg dok nesi smirena kak treba, ali ne zato kaj te muško neje stisnolo kak treba, nego zato kaj mu nesi rekla se kaj te muči i to stalno tajiš kak nekakva zmija betežna, kak vrag koj nekaj zlo smera. naj ništ skrivati - rekel sem ti da te volim. ah, draga, micika, ti jedino vu gluve noći bečiš do kraja i ne sramiš se pokazati da za pravo ljubavboš i plazala v blatu veprinskom, vu svinjske grabe, i z blatom se kitila (a zašto nemaš potrebu to mužu napraviti?) (zato jer ste mnoge prodane za bogate igrače i tako ste i odgojene, pa ti je kurvanje poslje kao nadoknada za poniženja, ali to je zapravo rasprava sa tvojim i njegovim roditeljima, ne s njim). samo vu gluve noćo pametna ženska glavo diže prema nebu, dok se nasađa na kito, i dok si išće slobodo i velika stanja srca. imaš na to prav, imaš bogme, nesem rekel da nemaš.vu megle i pod zvezdami, med paprati i ivančicami z mekote cepetove mi smo imali našo mešo i našo spoved i liturgije, daleko od sveta, od sega daleko, PAK NEJE NI BILO NEKOGA NA KOGA BI SE TI OGLEDALA, KOMU BI GLUMILA ELITO, S KEM BI KURVALA ILI PREMIŠLALA, I NEJE BILO DRUGI ŽEN DA IM PRKOSIŠ S TEM KAJ TE BAŠ JA TE NOĆI I TIH DANA JEBEM BOLJE OD HEKTORA, KAJ JE ZNAČILO DA SI JAKO VREDNA.

Iako za dimljenje pčela velika većina pčelara koristi dimilicu sa mjehom ona nije nužna jer za zadimljavanje je ponekad dovoljno imati bilo što iz prirode poput recimo biljke koju susrećemo svugdje Rogoz - Typha latifolia.

Glavne vazdazelene vrste ove zajednice jesu crnika (Quercus ilex), lemprika (Viburnum tinus), planika (Arbutus unedo), zelenika (Phillyrea media i P. latifolia), mirta (Myrtus communis), lovor (Laurus nobilis), veliki vrijes (Erica arborea), broćika (Rubia peregrina), kozokrvina (Lonicera implexa i L. etrusca), dok se od listopadnih vrsta javljaju crni jasen (Fraxinus ornus), hrast medunac (Quercus pubescens), bijeli grab (Carpinus orientalis), šibika (Coronilla emeroides), kupina (Rubus ulmifolius), drača (Paliurus spina-christi).

Najznačajniju industrijsku i ekonomsku važnost imaju lavandini (Lavandula x intermedia ili Lavandula x hybrida), hibridi vrsta L. angustifolia i L. latifolia, koja su u Hrvatskoj dominantna vrsta lavande.

U sastavu širokolisne lavande (Lavandula latifolia) prevladava linalol (oko 50 %), dok linalil-acetata ima vrlo malo.

Ostale vazdazelene vrste koje nalazimo u ovoj šumskoj zajednici su zelenika (Philyrea latifolia), planika (Arbutus unedo) koja se u jesen okiti crvenim jestivim plodovima, aromatični lovor (Laurus nobilis) i druge.

Karakteristična odlika ovog facijesa na Bobari je izostanak širokolisne zelenike (Phillyrea latifolia) i planike (Arbutus unedo), te vrlo izraženo prevladavanje divlje masline (Olea europaea var. sylvestris).

U makiji se isticala crnika (Quercus ilex), divlja maslina (Olea oleastrum), zelenika (Phillyrea latifolia), smrdljika (Pistacia terebinthus), tršlja (Pistacia lentiscus), tetivika (Smilax aspera), mrča (Myrtus communis), planika (Arbutus unedo), rogač (Ceratonia siliqua) i druge.

U šumi i makiji, uz crniku najzastupljenije su vrste; lovor (Laurus nobilis), planika (Arbutus unedo), tršlja (Pistacia letiscus), borovica ili smrič (Juniperus oxycedrus, J. macrocarpa, J. phoenicea), mirta (Mytrus communis), zelenika (Phyllirea latifolia), lemprika (Viburnum tinus), brnistra (Spartium junceum), veprina (Ruscus aculeanus), oskoruša (Sorbus domestica), divlja kruška (Pirus amygdaliformis), trnina (Prunus spinosa) i divlja maslina (Olea oleaster), dok su predstavnici gariga ruzmarin (Rosmarinus officinalis), bušin (Cistus vilosus), vrijes (Erica arborea), oštrikovina, pelin (Artemisia alba) i dr. Makija i garig isprepleteni su povijušama i penjačicama kozokvinom (Lonicera implexa), tetivkom (Smilax aspera), bršljanom (Helix hedera), bljuštem (Tamus communis), pavitinom (Clematis fammula), broćem (Rubia peregrina) i sparožinom (Asparagus acutifolius), divljom lozom (Vitis vinifera), a česte su i kupina (Rubus fructicosis) i drača (Paliurus australis).

Pravu lavandu (Lavandula angustifolia ssp. angustifolia) i širokolisnu lavandu (Lavandula latifolia) koje će se međusobno upotpunjavati zbog različitog kemijskog sastava, ali će vam tako pružiti najbolju zaštitu, analgetsko djelovanje i najbrže dezinficirati i regenerirati kožu.

Var. latifolia je svjetlije (žutocrvene) boje klobuka.