Dva najpoznatija hrvatska endema (strogo zaštićena zakonom) koja možete vidjeti na toj kamenjari su velebitska degenija (Degenia velebitica) i hrvatska sibireja (Sibiraea altaiensis subsp. croatica).

Njezin je uzročnik organizam koji stvara spore virulentne bakterije Paenibacillus larvae subsp. larvae.

Karakterizira ih relatvno opsežan skup vrsta, a neke od njih su hrptasti luk (Allium carinatum), bodljičasta krvara (Sanguisorba minor subsp. muricata), gomoljasta končara (Filipendulla vulgaris), kasni čistac (Stachys serotina), livadna kadulja (Salvia pratensis) i druge.

Ondje su se razvile brojne pretplaninske i planinske točilarke, medu njima se ističu planinski mekinjak Drypis spinosa subsp. spinosa), planinska pušina Silene marginata), ognjica Iberis carnosa), planinski koporac (Bunium alpinum), alpski lanilist Linaria alpina) i dr. Na blaže položenim i smirenijim, prisojnim točilima samo se na dva-tri mjesta održala osamljena, reliktna i endemična vrsta velebitska degenija Degenia velebitica), a na mjestima koja su izloženija vjetru i na kojima se snijeg malo zadržava sitno ili Malyevo devesilje Seseli malv), endem sjeverozapadnih Dinarskih planina, itd.

Jedan od članova kompleksa je i Mycobacterium bovis subsp. caprae ili najnovije Mycobacterium caprae.

Na submediteranskoj kamenjari vidjet ćete i jagliku (Primula veris subsp. columnae), vrstu gorskih i brdskih pašnjaka i livada Hrvatskog primorja.

Žuti srčanik (Gentiana lutea subsp. symphyandra) Endemična je podvrsta koja raste na području Balkana i jugoistočnih Alpa.

Oba tipa su ujedinjena velikim brojem zajedničkih vrsta kao što su puzava pirika (Elymus repens), čvorasta oštrica (Dactylis glomerata), rupičasta pljuskavica (Hypericum perforatum), livadna kukavičica (Lathyrus pratensis), poljski osjak (Cirsium arvense), ptičja grahorica (Viccia cracca), livadna broćika (Galium mollugo), dvodomna kopriva (Urtica dioica), biljeli golesak (Silene latifolia subsp. alba), šumska krasuljica (Anthriscus sylvestris) i druge.

Hrvatski krestušac (Polygala alpestris subsp. croatica) Endemična je podvrsta Balkanskih planina.

Ružičasti zmijak (Scorzonera purpurea subsp. rosea) Endem je istočne srednje Europe, Balkana te središnje i istočne Italije.

Veoma je zanimljiva šumska zajednica koja sadrži niz sredozemnih vrsta, kao što su oštroigličasta borovica (Juniperus oxycedrus), maklen (Acer monspessulanum), smrdljika (Pistacia terebinthus), grmoliki grašar (Coronilla emerus subsp. emeroides) i druge.

Dinarska oštrica (Oxytropis dinarica subsp. velebitica urumovii) Niska je busenasta biljka endemična za Dinaride.

Umjesto njih javljaju se neke od vrsta viših položaja kao što su stupasti jaglac (Primula veris subsp. columnae), pustenasta zečina (Centaurea triumphetti), srebrnolisni trputac (Plantago argentea), tršćanski srčanik (Gentiana verna subsp. tergestina) i neke druge.

Postoji vrlo slična biljna vrsta - lincura (Gentiana lutea subsp. symphyandra), čiji se korijen koristi za proizvodnju gorkih likera korisnih za probavu.

Matija Bučar Grmoliki grašar (Coronilla emerus L. subsp. emeroides Biss. et Spruner) je snažan lisnati grm, uspravnih i vitkih grana.

Hajnaldova nevesika (Athamantha turbith subsp. haynaldii) Endemična je biljka zapadnog Balkana, a znanstvenici su je prvi put opisali upravo na Sjevernom Velebitu.

Industrijska konoplja (Cannabis sativa subsp. sativa) koja je od davnina poznata svima kao biljka za proizvodnju vlakana, zbog pogrešnih predrasuda i pod opravdanjem sveopće borbe protiv narkotika desetljećima je bila zabranjena u proizvodnji i gotovo potisnuta u zaborav.

Uljana repica (Brassica napus subsp. oleifera DC) je jednogodišnja biljka.

Živi svijet u špilji krasi kolonija velikog šišmiša (Myotis myotis), ugrožene i zakonom zaštićene vrste te podzemni kornjaš (Laemostenus cavicola subsp.

Klinčić kamenjar (Dianthus petraeus subsp. petraeus) Vrlo je atraktivan balkanski endem.

Kukurijek (Helleborus multifidus subsp. istriacus), višegodišnja zeljasta biljka.

To su: Geotrichum candidum, Lactococcus lactis subsp. cremoris i Lactobacillus delbrueckii subsp. bulgaricus.

Češće nalazimo divlju maslinu (O. europaea L. subsp. oleaster/Hoffmg. et Link/Fiori).

Ulje Kanabisa Cannabis sativa subsp. sativa var.

M. agalactiae subsp. bovis) jedna je od najpatogenijih mikoplazama za govedo.

Pisum sativum subsp. sativum, vrtni grašak) ili varijetete (npr.

Bakterijemiju uzrokuje vrsta M. mycoides subsp. capri i M. capricolum subsp. capricolum.

Infekcija vrstom M. mycoides subsp. capri očituje se respiratornim sindromom koji je ujedno i najzastupljeniji klinički sindrom mikoplazmoze malih preživača.

Iako M. mycoides subsp. capri najčešće uzrokuje mikoplazmozu u koza, izdvojena je i iz ovaca (reproduktivne poremetnje), i goveda u kojih uzruje artritis i pneumoniju.

Vrlo patogena vrsta M. capricolum subsp. capricolum najčešći je uzročnik mikoplazmoze koza, a odlikuje se visokom tjelesnom temperaturom, septikemijom, mastitisom, artritisom te naglim uginućem.